Autorica: Pia Maria Bregant, Senior DevOps Engineer, RBA

Baze podataka su temeljna komponenta u modernom poslovanju i informacijskim sustavima. One omogućuju organizacijama da učinkovito pohranjuju, pretražuju, ažuriraju i analiziraju velike količine podataka. Ova sposobnost je ključna u donošenju odluka, poboljšanju poslovnih operacija i ostvarivanju konkurentske prednosti. U ovom tekstu, istražit ćemo važnost baza podataka i cost modela baza podataka, koji su ključni za optimizaciju performansi i troškova u upravljanju podacima.

Važnost baza podataka

Osnovni razlog koji pridonosi važnosti baza podataka je centralizacija podataka. Centralizirani podaci omogućuju lakše pristupanje i upravljanje podacima. To znači da različiti odjeli unutar organizacije mogu pristupiti potrebnim podacima bez dupliciranja podataka, što smanjuje mogućnost pogrešaka i povećava učinkovitost.

Drugi ključni aspekt je sigurnost podataka. Baze podataka omogućuju implementaciju sofisticiranih mjera sigurnosti koje štite osjetljive i povjerljive podatke od neautoriziranog pristupa i kibernetičkih napada. Uz to, baze podataka omogućuju praćenje i auditiranje pristupa podacima, što je ključno za usklađivanje s regulatornim zahtjevima.

Baze podataka su neophodne za analizu podataka. Uz napredne alate za obradu i analizu podataka, organizacije mogu otkriti segmente koji su inače nevidljivi. Ovo je posebno važno kod upravljanja  velikih podataka (eng. Big Data), gdje je mogućnost brze analize i interpretacije podataka ključna za donošenje odluka temeljenih na tim podacima.

Između ostalog, baze podataka omogućuju skalabilnost. Kako organizacija raste, tako rastu i njezini podaci. Baze podataka su dizajnirane da se prilagode povećanju volumena podataka bez gubitka performansi, što omogućuje organizacijama da se razvijaju bez ograničenja vezanih za upravljanje podacima.

Cost modeli baza podataka

Cost modeli baza podataka su alati koji pomažu u razumijevanju i upravljanju troškovima povezanim s pohranom, obradom i pristupom podacima. Ti modeli su ključni za optimizaciju resursa i smanjenje troškova, a uključuju različite faktore poput hardvera, softvera, radne snage i energetske učinkovitosti.

Jedan od glavnih dijelova cost modela je Ukupni trošak vlasništva, skr. TCO (eng. Total Cost of Ownership), koji uključuje sve troškove povezane s bazom podataka tijekom njenog životnog ciklusa. TCO uključuje inicijalne troškove nabave, troškove održavanja, nadogradnje, kao i troškove povezane s radnom snagom koja upravlja bazom podataka.

Bitna stavka cost modela je Povrat uloženih sredstava, skr. ROI (eng. Return on Investment), koji mjeri financijsku isplativost ulaganja u bazu podataka. Organizacije koriste ROI da bi utvrdile kako i kada će njihova ulaganja u baze podataka donijeti očekivane financijske koristi kroz poboljšanu učinkovitost, smanjene troškove ili povećane prihode.

Osim financijskog aspekta, cost modeli pomažu u procjeni performansi baza podataka. Performanse se odnose na brzinu i efikasnost s kojom baza podataka može obraditi upite i transakcije. Optimalne performanse se moraju postići unutar zadanih troškovnih ograničenja, što zahtijeva pažljivo balansiranje između resursa i performansi.

Ovi modelu su važni za upravljanje kapacitetom jer omogućuju organizacijama da predvide rast podataka i potrebne resurse za održavanje performansi baze podataka. Upravljanje kapacitetom pomaže u izbjegavanju nepotrebnih troškova zbog prekomjerne kupnje hardverskih resursa ili nedostatka kapaciteta koji može dovesti do smanjenja performansi.

Primjena Cost Modela prilikom migracije komercijalne baze IBM DB2 na Postgresql

Benefit migracije na PostgresSQL je prvenstveno smanjenje troškova jer je Postgresql baza otvorenog koda, stoga je besplatna te ne zahtjeva licenciranje. Izradom matematičkih formula može se jasno prikazati ušteda čak i u grafičkome obliku koji je jednostavnije za shvatiti.

Na ovaj način obuhvaćamo TCO i ROI na jednome mjestu odvjajući pritom biznis od tehničkog aspekta. Znati pravilo odvojiti ta dva apekta te pružiti potrebne informacije svakome odjelu može uvelike uštedjeti vrijeme i ubrzati proces migracije.

Osim alata treće strane koji se mogu koristiti pri konverziji DB2 prema PostgreSQL poput FullConvert, uvijek postoji opcija razvijanja internog alata koji će odraditi isto – ovaj dio također ulazi u TCO i ROI.

Iako smanjenje troškova zvuči odlično, s tehničke strane postoje vrlo veliki rizici koje treba pravovremeno osvijestiti, pripremiti i testirati.

Ovdje se neću dotaknuti toliko usporedbi samog hardvera, koliko segmenata koji se tiču same baze kao samostalnog alata.

Vrlo je važno razumjeti da postoji velika razlika između ove dvije vrste baza podataka i to u:

• tipovima podataka;
• sintaksi;
• SQL upitima;
• kreiranju trigera…

IBM DB2	Data Type	PostgreSQL
BLOB(n)	binary large object	BYTEA
CLOB(n)	character large object	TEXT
DBCLOB(n)	UTF-16 character large object	TEXT
CHARACTER VARYING (n)	variable-length string	VARCHAR

Tablica 1 Par primjera razlike tipova podataka između IBM DB2 te PostgreSQL

Za analizu ovih različitosti može se napisati vlastiti kod ili koristiti neke plaćene alate treće strane koji pomažu kod izvoza podataka iz IBM DB2 u csv formatu.

SQL upite je potrebno prethodno prepisati tako da odgovaraju PostgreSQL standardu upita te provesti sva moguća testiranja kako bi se izbjegle potencijalne greške u budućnosti.

S obzirom na sve navedeno, potrebno je dobro poznavanje: obje vrste baza podataka;  internog sustava; sposobnosti vlastitog tima te drugih čimbenika koji utječu direktno i možda indirektno na migraciju.

Ovakva migracija se u Raiffeisen banci događala postepeno uz velika testiranja i dobru pripremu, a rezultirala je velikim i trajnim uspjehom na međusobno zadovoljstvo menadžmenta i tehničkog osoblja.

Zaključak

Baze podataka su nezamjenjiv dio poslovanja u digitalnom dobu jer doprinose učinkovitom upravljanju podacima. Kroz centralizaciju, sigurnost, analizu i skalabilnost, baze podataka igraju ključnu ulogu u omogućavanju organizacijama da ostanu konkurentne i inovativne.

Cost modeli baza podataka, s druge strane, su vrlo važni  za razumijevanje i kontrolu troškova povezanih s podacima. Pružajući uvid u TCO, ROI, performanse i kapacitet, ovi modeli omogućuju organizacijama maksimiziranje vrijednosti svojih investicija u podatke i tehnologiju.

Kombinacija učinkovitih baza podataka i sofisticiranih cost modela je elementarna za moderno poslovanje, pružajući organizacijama da postignu optimalnu ravnotežu između performansi, sigurnosti i troškova u upravljanju podacima.

U konačnici, prije migracije komercijalnih baza na one otvorenog tipa, osim dobrog poznavanja jednih i drugih baza, moramo napraviti dobru pripremu i biti spremni da testiranje neće proći bez grešaka te da će se tek onda pojaviti nepredviđeni problemi koji će se morati adresirati.