Možemo reći da je cloud i migracija u biti isti buzzword. Možda nije “cool” kao AI, ali kod svakog IT-jevca budi neke emocije, dobre ili loše. IaaS/SaaS/PaaS kao koncept poletio još 90-tih. U regiji malo kasnimo, ali ipak u tu igru stižemo i mi. Dok se poduzeća, banke i državne institucije u regiji pokreću, velike kompanije u naprednijim tržištima počinju već napuštati cloud. S druge strane, podatkovni centri niču kao korov i postoji strah od nedostatka struje.
Što se događa? Imam fear-of-missing-out? Što da kupim? To su neka od pitanja na koja će nam odgovoriti Luka Mićanović, Delivery Unit Manager u odjelu Security&Compliance tvrtke ASEE…
Luka, pojasni nam za početak vrste clouda o kojima govorimo…
Svaki tip clouda je različit. Kada danas kažemo cloud najčešće mislimo na public cloud kao što su AWS ili Azure. Osim toga postoje još private cloud, a i hosting opcije. Pojednostavljeno u cloudu se može nuditi infrastruktura gdje dobiješ mašine, platforma gdje dobiješ još dodatne usluge na tim serverima pa načelno trebaš još manje ljudi koji će održavati infrastrukturu i SaaS gdje dobiješ cijelu aplikaciju i samo radiš s njom. Najnovija stvar je serverless (FaaS – function as a service) gdje se dobiva mogućnost da developer direktno vrti kod, bez da uopće razmišlja o serveru.
Koje bi bile prednosti i nedostaci public clouda?
Public cloud je trenutno po popularnosti negdje rame uz rame sa Swift ili Prijovićkom. Svi žele dio kolača, ali ne znaju točno kako i zašto. Zakon fizike o očuvanju energije kaže da se ne može nešto stvoriti ni iz čega i to se može primijeniti i tu. Da bi se iskoristio puni potencijal clouda potrebno je znanje i trud.
Zadnjih par godina su pokazale dvije najveće prednosti public clouda – malo ulaganje da se krene s nekim novim servisom (PoC ili beta) i gotovo neograničene mogućnosti skalabilnosti. Očekivane uštede,primarno na ljudima koji su do sada održavali in-house sisteme, se često nisu događale ili se nisu događale u očekivanom omjeru.
Zašto je tomu tako?
Da bi dobio iste funkcionalnosti u public cloudu potrebno je znanje posebnih stručnjaka koji se bave tim dijelom. Cloud ima beskonačan broj funkcionalnosti – pokazalo se da je za posložiti stvari u željeni setup, a istovremeno postići često potreban support vanjskih kompanija kao što su npr. ASEE. Tek tada se postiže dobra usluga i željeni benefit.
Što onda učiniti, “zaboraviti” na public cloud?
Poruka ovoga iznad nije da public cloud ne valja nego da je potrebno napraviti dobru analizu i pripremu željenog setupa, te da je u nekim slučajevima puno bolje ići u smjeru nekog hibridnog ili čak private cloud rješenja.
Kome se preporuča razmisliti o tim rješenjima?
Svakome tko ima nekakvu aplikaciju i planira je negdje instalirati! Trenutno usluge pružamo za najosjetljivija produkcijska okruženja banaka diljem Europe i istovremeno imamo izolirana okruženja za sitnije razvojne pilot projekte, tako da nema ograničenja za koga.
Koji bi bili prvi koraci, ako se odlučimo za implementaciju?
Samo se javiti za sastanak da potvrdimo da projekt ima smisla i dogovorimo kada krenuti. U tehničkom pogledu najvažniji su resursi i tehnologija koja će se koristiti.
Kako nam tu ASEE može pomoći?
ASEE može pokriti sve od početnog assessmenta, migracije, svih potrebnih servisa i licenci, vođenja projekta, integracije i kasniji aktivnosti održavanja.
Imaš li neki primjer iz prakse, u kojem je privatno rješenje bilo bolje od javnog?
Na internetu se mogu naći primjeri uspješnih migracija s public clouda i postignutih ušteda, a mi konkretno na svom okruženju imamo 60+ banaka i procesora koje su se odlučile za naš private cloud i nikada nisu pogledali nazad.
Kako se to odrazilo na poslovanje klijenta?
Najveći impakt su uštede u pogledu održavanja dodatnih strojeva, skaliranja, sigurnosti, edukacije ljudi i smanjivanja rizika u pogledu dodatnog okruženja koje bi bilo u banci. Minimalno jedna briga manje!
