U sklopu nadolazećeg premijernog nastupa tvrtke Porsche eBike Performance na .debugu, popričali smo s njihovim stručnjacima o aktualnim temama – od transformacije kompanije pod novim vlasnikom, projektima na kojima rade i tehnologijama koje razvijaju. Imali smo mnogo pitanja, a na njih su opširno odgovorili Ivan Antolković i Josip Marijan.

Greyp je započeo kao dio Rimac Automobila, ali sada s novim vlasnikom imate i novo ime. Možete li nam reći više o tom prijelazu? Percipiraju li vas ljudi “izvana” i dalje kao Greyp?

Porsche je u listopadu 2021. godine preuzeo većinski udio u Greypu, istovremeno stekavši većinski udio u još jednoj biciklističkoj firmi, Fazua GmbH. Fazua je poznati proizvođač laganih pogonskih sustava za e-bicikle iz Ottobrunna, nedaleko od Münchena. Nakon preuzimanja, dvije firme su spojene u jednu i objedinjene pod jedinstvenim imenom Porsche eBike Performance GmbH. To je za Greyp značilo transformaciju iz proizvođača bicikala u proizvođača komponenata za električne bicikle, čime se danas primarno i bavimo.

Greyp Bikes d.o.o., sada Porsche eBike Performance d.o.o., nastao je iz odjela unutar Rimac Automobila koji je izdvojen kao zasebna firma 2016. godine i zbog toga su nas često nazivali “Rimčevim biciklima”. Razgovor o mjestu rada zaposlenika obično se odvijala ovako: “Gdje radiš? – U Greypu. – Gdje? – Kod Rimca na električnim biciklima.”

Nakon akvizicije od strane Porsche-a i promjene imena, i dalje nas često predstavljaju kao “bivši Greyp”, jer je Greyp u Hrvatskoj kao ime i brend i dalje prepoznatljiviji od Porsche eBike Performance-a. Međutim, to se s vremenom mijenja, a ime Porsche eBike Performance postaje prepoznatljivo kao potpuno nova firma.

Sada se povremeno događa da nas se miješa s Porsche Digitalom zbog sličnosti u imenu i logotipu, iako, osim vlasništva od strane Porsche-a, nemamo zajedničkih točaka.

Koje su ključne tehničke kompetencije i iskustva preneseni iz Greypa, a da su bili presudni u razvoju novih proizvoda? Koje su bile ključne lekcije naučene u tom procesu?

Ivan: Iz današnje perspektive, mogu istaknuti da je Greyp bio idealan testni poligon i platforma za učenje, na kojoj smo stekli ključna znanja i iskustva koja su nam danas od velike pomoći u razvoju novih komponenata, s obzirom na to da su proizvodi na kojima radimo vrlo slični.

Kao Greyp, fokusirali smo se na razvoj baterije, Central Intelligence Module-a (CIM-a), i remote controller-a s hardverske strane, te Cloud rješenja i mobilnih aplikacija sa softverske strane. Slično tome, i danas se bavimo razvojem istih komponenata, ali uz proširenje i na razvoj motora. Motor razvijaju kolege iz Njemačke.

Što se tiče softverske strane, kao ključne tehničke kompetencije i iskustva koja smo stekli u Greypu, istaknuo bih one vezane uz uspostavu komunikacije i toka podataka između CIM-a, Clouda i mobilnih aplikacija.

Greyp CIM-ovi imaju ugrađenu SIM karticu koja omogućuje stalnu povezanost na internet. Stoga smo razvili Cloud rješenje koje omogućuje prikupljanje, obradu i spremanje podataka dobivenih s bicikala te pristup istima od strane klijentskih aplikacija.

U tom trokutu između CIM-a, Clouda i mobilnih aplikacija mogu se pojaviti brojni problemi kao što su sinkronizacija podataka na sve tri komponente, odabir protokola za transfer podataka uz ograničen podatkovni promet bicikla, implementacija Over the Air (OTA) update rješenja i slično.

Također, bicikli su pokretni objekti koji se koriste u raznim uvjetima, što dovodi do situacija kada internet konekcija nije uvijek dostupna, što dodatno otežava razvoj robusnih rješenja.

Na Greyp projektima smo se susreli s mnogim od ovih problema i otkrili neke koji ne bi bili identificirani da nismo imali proizvode u stvarnoj proizvodnji.

Josip: Nastavno na stvari što je Ivan rekao, a s kojima se apsolutno slažem, dodao bi još par stvari iz perspektive razvoja “fizičkih” proizvoda.

Za malu i mladu organizaciju kakav je bio Greyp, ogroman je bio izazov razviti i staviti na tržište tako kompleksan proizvod. Bez obzira na to što tada to nismo vidjeli, danas smo svjesni da nam je razvojni proces mogao biti puno robusniji nego što je u stvarnosti bio tih dana.

Puno stvari u proizvodnom procesu tada nismo definirali ili smo ih previdjeli, pa čak i svjesno preskočili, a kasnije nam se dosta toga obilo o glavu.

Taj know-how kroz održavanje proizvoda na tržištu kroz godine je možda i najveći dobitak jer zapravo na svim tim greškama izvučeš pouke koje sada implementiramo u proizvodu na puno većoj skali. Na količini proizvoda koji će se proizvoditi, prostor za greške ne postoji jer su posljedice neusporedivo veće. Veliki dobitak za sve nas je što smo mogli proći tu školu kroz Greyp.

Možete li nam opisati neke od projekata koje ste realizirali dok ste bili dio Greypa i koje tehnologije ste tada koristili?

Ivan: Ovdje ću se referirati na softverske komponente, budući da sam voditelj softverskog tima. U sklopu Greypa smo razvili Cloud rješenje i mobilne aplikacije za iOS i Android.

Skica sustava prikazana je na slici ispod.

Kao što je vidljivo na slici, bicikl, odnosno CIM komponenta, je preko interneta i MQTT protokola povezana s Cloud rješenjem te preko Wi-Fi-a s mobilnim aplikacijama. Wi-Fi tehnologiju smo odabrali zbog real-time video streaminga s prednjih i stražnjih kamera bicikla na mobilne aplikacije. Zbog toga nam je trebao robusniji i brži protokol od npr. Bluetootha, koji danas koristimo. Osim direktnog prijenosa podataka s CIM-a na Cloud, u određenim slučajevima, koristili smo i mobilnu aplikaciju kao posrednika za povezivanje CIM-a i Clouda.

Značajke oko kamera su nam zapravo bile najizazovniji dio projekta jer smo video stream trebali prenijeti s CIM na mobilne aplikacije u stvarnom vremenu. S obzirom na to da korisnik može paralelno gledati u smjeru snimanja prednje ili stražnje kamere, kašnjenje u prijenosu nije smjelo biti veće od par stotina milisekundi. To smo na kraju i uspjeli, koristeći TCP protokol i .h264 video format.

Dodatno, posljednja implementirana značajka u Greyp sustavu je bila retro video. Značajka u kojoj korisnik može snimiti video prethodnih 30 s vožnje. CIM konstantno snima zadnjih 60 sekundi videa. Nakon što korisnik želi spremiti video u prošlosti, može to učiniti pritiskom na gumb na našem controlleru. Na taj smo način omogućili korisnicima da ne propuste ni jedan trenutak dok voze naš bicikl.

Osim značajki povezanih s kamerama, imali smo još mnogo izazova kod implementacije, kao što su OTA (Over the Air) update, sinkronizacija podataka između mobilne aplikacije, CIM-a i Clouda itd.

Što se tiče tehnologija, Cloud projekt je izgrađen kao Spring Boot aplikacija koja koristi Java 14. Koristi MySQL i InfluxDB za pohranu podataka, te Firebase Authentication za autentikaciju korisnika. RESTful API omogućava komunikaciju između backend-a i mobilnih aplikacija, dok Firebase Realtime Database osigurava sinkronizaciju podataka u stvarnom vremenu. MQTT protokol koristi se za komunikaciju s IoT uređajima, a GitLab upravlja izvornim kodom projekta. AWS usluge poput S3, ECS, RDS i IoT Core koriste se za skalabilnu infrastrukturu i usluge, osiguravajući pouzdanost i skalabilnost.

Mobilne aplikacije smo razvijali nativno za Android i iOS platformu, koristeći MVVM razvojne okvire i reaktivne framework-e RxSwift i RxJava za povezivanje komponenata u arhitekturi.

Dodatnu kompleksnost u razvoju proizvoda unijeli smo kada smo krenuli razvijati novi CIM i podržavati Cyklaer bicikle u sustavu, koji su koristili novi CIM, nazvan iCIM. Od tog trenutka, digitalni dio je trebao podržavati 2 različita bicikla, višestruke modele svakog bicikla, a sve to koristeći sustav koji smo prvotno razvili. Tu je do izražaja došla modularna arhitektura, na mobilnom uređaju i Cloud-u, koju smo koristili i koja nam je omogućila dodavanje novih tipova bicikala i uređaja u sustav na relativno jednostavan način.

Josip: Sa strane komponenti (baterije, CIM-a i remote controllera) i projekata koje smo radili, podijelio bi Greyp u 3 faze.

Prva faza je bio projekt G12 koji je bio prvi Greypov projekt i gdje je naglasak bio u stvaranju najsnažnijeg e-bicikla na tržištu. Bicikl nije street legal jer može ići do 70 km/h i u tom projektu se htjelo staviti naglasak na mogućnost što je sve izvedivo s elektrifikacijom bicikala.

Druga faza je bio projekt G6 gdje smo htjeli razviti najmoderniji električni bicikl što se tiče softvera, a s druge strane imati proizvod koji je prilagođeniji široj masi korisnika.

G6 projekt je imao u sebi mnogo stvari koje su u tom trenutku bili pioniri u bike industriji.

Prvi smo stavili Linux na bicikle s quad-core CPU s 1GB Ram-a i 8GB Flasha. Bicikl je imao integriranu prednju i stražnju kameru koje su mogle paralelno streamati video. Mnoštvo senzora je integrirano u sam sustav kako bi vozač mogao imati kvalitetan i intuitivan “riding experience”.

Od toga da se automatski startaju “ride sessioni” do toga da postoji nešto što zovemo “Retro video”. “Retro video” je feature u kojem kamera konstantno snima stream u roku trajanja od jedne minute i sprema to u cirkularni buffer. Tako da korisnik može uvijek retroaktivno pritiskom na tipku joysticka uhvatiti video stream prethodnih 30 s. To može biti iznimno korisno u slučaju nesreća, ali i kod nekih zanimljivih događaja koji se dogode tijekom vožnje.

G6 kao takav je bio najveći i najznačajniji proizvod u povijesti Greypovog razvoja.

Treća faza je bio Cyklaer projekt gdje smo prilagodili razvijeni hardver i softver za naručitelja. S tim smo pokazali da se naš softver i hardver mogu koristiti kao platforma koja će se ugrađivati na bicikle od drugih proizvođača, a ne samo Greypa.

U kojoj su sada fazi Greypovi projekti?

Ivan i Josip: Greypovi projekti su sada u fazi održavanja. Završili smo aktivni razvoj i rad na novim značajkama te smo se potpuno posvetili radu na novim projektima.

Možete li nam predstaviti trenutne projekte na kojima radi Porsche eBike Performance?

Ivan: Glavni fokus tima aplikativnog softvera je razvoj Cloud rješenja i mobilnih aplikacija za iOS i Android operativne sustave.

Cloud rješenje, kao i u slučaju Greypa, predstavlja centralni dio digitalnog sustava koji omogućuje povezivanje i pristup istima putem klijentskih aplikacija.

Mobilne aplikacije su namijenjene krajnjim korisnicima bicikala s ugrađenim našim komponentama.

Josip: Ja mogu dati perspektivu komponenti sustava. Što se tiče projekata, trenutno je aktivni proizvod na tržištu FAZUA RIDE 60 koji je jedan od brendova koji se nalaze unutar portfolia PeP-a. On je već proizvod koji se nalazi na tržištu dvije godine i konstantno je u procesu kako usavršavanja, tako i dodavanja određenih funkcionalnosti na temelju potrebe naših kupaca.

Vjerujemo da kompleksni projekti nose i brojne izazove. Možete li izdvojiti neke koji su definirali proteklo razdoblje? Dodatno, kako ste se s njima nosili, odnosno riješili ih?

Ivan: Izazovi s kojima smo se suočavali mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije: oni koji su obuhvatili cijelu kompaniju i oni koji su specifični za pojedine timove. U ovom odgovoru ću se usredotočiti više na izazove specifične za naš tim.

Jedan od najvećih izazova s kojima smo se suočili, a koji još uvijek zahtijeva našu pažnju, jest definiranje arhitekture i postavljanje tehničke infrastrukture digitalnog dijela sustava. To uključuje odabir tehnologija, protokola, definiranje protoka podataka, implementaciju sigurnosnih mehanizama i slično.

Prvi korak u rješavanju ovog izazova bio je definiranje zahtjeva za sustav te identifikacija onih elemenata koji će utjecati na arhitekturu sustava. Nakon toga, započeli smo s definiranjem same arhitekture postupno iterirajući kroz osnovni kostur, te dodajući komponente koje su nedostajale ili bile potrebne za poboljšanje sustava.

Trenutno, možemo reći da smo skoro završili s implementacijom osnovne infrastrukture i postavili temelje koji će nam omogućiti skalabilnost te dodavanje novih značajki u naše proizvode.

Josip: Rekao bi da je kod fizičkih proizvoda najbitnije napraviti stabilan proizvod, tako da kad proizvod izađe na tržište, spreman je odgovoriti na sve izazove.

Potreban je naglasak na “core” funkcionalnostima sustava, a to su ispravan izbor komunikacijskih protokola, razrađen sustav dijagnostike i robustan “firmware update” sustav.

Mislim da je uvijek bolje staviti naglasak na “core” stvari umjesto razvijanja korisnički orijentiranih značajki. Značajke jesu ono što prodaje proizvod, ali još više od prodaje proizvoda, nestabilan proizvod odbija korisnika od njegova korištenja.

Taj balans je obično i najveći izazov, gdje se pokušava u što kraćem roku napraviti stabilan i skalabilan sustav, a da se u međuvremenu razvije što više korisnički orijentiranih značajki.

Product većinom stavlja naglasak na značajke, dok R&D stavlja naglasak na stabilnost. Tu je krucijalan dobar odnos i razumijevanje između dviju strana.

Kako ste definirali cjelokupni proces razvoja i postavili arhitekturu sustava? Je li vam tu novi vlasnik bio od pomoći?

Ivan: Arhitektura sustava je nešto što u ovoj fazi razvoja ne bismo pokazivali. Stoga bih preskočio odgovor na ovo pitanje.

Josip: Isto je i s naše strane. Mislim da odgovor na pitanje za tehnologije već sam po sebi dosta govori o tome koju arhitekturu koristimo, a što se tiče samih detalja, u to ne bih ulazio.

U kojim sve finalnim proizvodima danas možemo naći dijelove (i koje) nastale u Hrvatskoj, u vašoj tvrtci?

Ivan i Josip: Svi proizvodi na kojima trenutno radimo unutar Porsche eBike Performance-a su u fazi razvoja i nema još produkcijskih proizvoda u kojima možete pronaći naše dijelove.

Kupi ulaznicu

Predstavnici Porsche eBike Performancea nastupit će na nadolazećem .debugu: Danijel Mitar i Davor Jankolija održat će predavanje “Produktne staze: kako od rame ne doći do krame?”, 6. lipnja u 15:15 sati u dvorani #masterclass, a predavanje “QA u divljini developmenta” održat će Igor Mance, 7. lipnja u 12 sati u dvorani #techtrends.