Autor: Daria Dragčević, GIS Konzultant

Ljudi su od davnina nastojali razumjeti i prikazati svijet kojih ih okružuje. Tome svjedoče i povijesni ostaci, poput onih u drevnoj Mezopotamiji, gdje su na glinenim pločama otisnuti prikazi granica, rijeka i gradova. Svaka civilizacija razvijala je svoje metode kartografije kako bi što preciznije prikazala granice i obilježja svojih teritorija.

Razdoblje Novog vijeka, koje počinje Kolumbovim otkrićem Amerike, a završava prvim Svjetskim ratom, udarilo je temelje modernoj kartografiji. To je doba u kojem je došlo do procvata znanosti, a zemaljska kugla se intenzivno istraživala, oplovljivala i kartirala. Napredak tiskarske tehnologije učinio je karte dostupnima široj javnosti. Razvijena je i Merkatorova projekcija koja je omogućila prikaz Zemlje na ravnoj površini (listu papira) bez izobličenja, a koja se i danas često primjenjuje.

Razvoj tehnologije u 20. stoljeću doveo je do pojave modernih tehnika kartografije. S razvojem aviona i satelita, fotografija iz zraka postala je važan alat za prikupljanje podataka o terenu. Uvođenje računalnih tehnologija omogućilo je digitalnu obradu i analizu prostornih podataka.

Jedna od najznačajnijih suvremenih tehnologija u kartografiji je GIS – Geografski informacijski sustav. GIS sustavi koriste računalne tehnologije za prikupljanje, pohranu, analizu i prikaz prostornih podataka. Omogućuju integraciju različitih izvora podataka poput satelitskih slika, topografskih karata i prostornih podataka, čime se stvara cjelovit i interaktivan prikaz prostora. Imaju široku primjenu u urbanom planiranju, upravljanju zemljištem, prirodnim resursima, upravljanju katastrofama i mnogim drugim područjima.

Suvremene karte su dinamične, interaktivne i mogu se lako prilagoditi korisničkim potrebama.

Ako vas zanima više o tome kako nastaju i koje podatke koriste suvremeni GIS sustavi, ostanite s nama do kraja teksta. Upoznat ćete KING ICT GIS tim i rješenja koja razvijamo.

KING ICT GIS TIM

GIS tim unutar KING ICT-a je inovativna, interdisciplinarna zajednica koju trenutno čini 14 pojedinaca različitih godina i struka. Od ekonomista, matematičara, geoinformatičara pa sve do inženjera računarstva. Sve nas veže ljubav prema prostornim podacima i rješenjima zasnovanim na njima. Kod nekih od nas ljubav prema GIS-u je „urođena“, odnosno „došla je s diplomom“, dok su drugi GIS zavoljeli s vremenom i sad ga ne bi mijenjali nizašto  drugo.

Posebna ljepota, odnosno značajka rada u domeni geoprostornih podataka je to da su sva rješenja ( odnosno izazovi koji idu uz razvoj takvih rješenja) uvećana za dimenziju kompleksnosti prostornih podataka i problema koji dolaze s njima, a koje mi, koliko god oni ponekad začkuljasti bili, s osmjehom na licu rješavamo. Jer, kako kaže stara dobra poslovica, svaki dan je prilika za naučiti nešto novo, a takvih prilika u GIS svijetu ima gotovo pa svakodnevno.

Osim rada na custom design projektima, radimo i na razvoju dva vlastita proizvoda KING Geo Data Management web GIS platformi i Earth Observation Data Manager rješenju, o kojima nešto malo više slijedi u nastavku teksta.

Earth Observation Data Manager

Earth Observation Data Manager je najnovije rješenje koje smo razvili, a prati trendove i potrebe korištenja prostornih podataka.

U posljednjih nekoliko godina postoji sve veća potreba da se klasični prostorni podaci nastali prikupljanjem podataka na Zemljinoj površini dopune prostornim podacima koji dolaze iz svemira, odnosno orbite. Riječ je o satelitskim podacima i podacima daljinskih istraživanja, odnosno podacima snimljenim dronovima.

Veliki doprinos popularizaciji takvih podataka ima i Europska svemirska agencija (ESA – European Space Agency) koja je na inicijativu Europske komisije razvila satelitski program Copernicus čija je misija pružanje točnih, pravovremenih i lako dostupnih podataka za potrebe upravljanja zemljištem, praćenje stanje mora i morskog okoliša, praćenje stanja atmosfere te praćenje klimatskih promjena.

Glavna značajka tih podataka, koja je uvelike i doprinijela njihovoj popularizaciji i integraciji u različite sustave, je to što su lako dostupni, besplatni za preuzimanje te pokrivaju široku lepezu mogućih područja primjene.

Earth Observation Data Manager koristi podatke Sentinel 2 satelitske misije, čiji sateliti neko područje na Zemljinoj površini snime svakih 5 dana, u 13 različitih spektralnih kanala prostorne rezolucije od 10, 20 i 60 metara. Zadovoljavajuća prostorna rezolucija i gusta vremenska serija čine podatke dobivene Sentinel 2 satelitima pogodnima za niz primjena u praćenju stanja zemljinog pokrova, praćenju promjena u prostoru te upravljanja zemljištem.

Pored podataka iz Copernicus Sentinel 2 satelitske misije, Earth Observation Data Manager ovisno o poslovnoj potrebi, koristi i podatke drugih, komercijalnih optičkih satelita bolje prostorne rezolucije od Sentinel 2 satelita.

Nabrojali smo i objasnili ulazne podatke, ali što točno Earth Observation Data Manager radi s njima?

Earth Observation Data Manager prikuplja i obrađuje satelitske podatke i podatke daljinskih istraživanja. Prikupljanje podataka ovisi o izvoru podataka i može biti automatizirano, odnosno kontinuirano ili na zahtjev. Satelitski podaci se prikupljaju kontinuirano, automatiziranim procesima, dok se podaci snimljeni dronovima uvode u sustav na zahtjev.

Obrada podataka može biti najosnovnija, poput one za potrebe prikaza podataka u nekom od GIS alata, do naprednije obrade u kojoj Earth Observation Data Manager primjenom metoda strojnog učenja, napredne statističke analize i automatizirane obrade izvlači maksimum iz podataka i stvara novu vrijednost, odnosno podatke koji se koriste za donošenje odluka u nekim drugim informacijskim sustavima.

Metodologija obrade podataka ovisi o poslovnoj potrebi, a neke od kompleksnijih poslovnih potreba integriranih u Earth Observation Data Manager su: praćenje promjena u prostoru kroz određeno vremensko razdoblje (infrastrukturne promjene, promjene u pokrovu površine Zemlje, detekcija poplavljenih područja, kretanje biomase i sl.) te kontinuirano praćenje poljoprivredne aktivnosti i stanja usjeva.

Earth Observation Data Manager je analitička platforma i kao takva nije pogodna za pregled ulaznih podataka i interpretaciju dobivenih rezultata za širi krug korisnika. Stoga se za potrebe pregleda podataka Earth Observation Data Manager integrira s različitim GIS rješenjima i sustavima poput KING Geo Data Managementa, koji omogućuju dinamičan, interaktivan pristup podacima te se lako može prilagoditi korisničkim potrebama.

Upravo ovdje do izražaja dolazi najveća prednost modernih GIS sustava, a to je da širokom broju korisnika omogućavaju jednostavan pristup, analizu i interpretaciju prostornih podataka, odnosno pružaju osnovu za donošenje odluka, bez potrebe za ulaskom u detalje obrade i pripreme podataka.

Od jednostavnih prikaza do složenih digitalnih sustava

Drevni kartografi postavili su temelje za razvoj kartografije kroz stoljeća i nisu mogli pojmiti mogućnosti i izvore podataka koji se u današnje doba koriste za prikaz Zemljine površine i događaja na njoj. Od jednostavnih prikaza do složenih digitalnih sustava, kartografija je evoluirala ponajprije zahvaljujući napretku tehnologije. Suvremene tehnologije i njihov stalni napredak pružaju nam moćan alat za proučavanje i razumijevanje prostora koji nas okružuje.

Živimo u uzbudljivim vremenima, vremenu strelovitog razvoja tehnologije, vremenu u kojem umjetna inteligencija kuca na vrata, ako ih već i nije lagano otvorila. Jedan od najvećih izazova za GIS sustave u predstojećem razdoblju je integracija umjetne inteligencije koja će podići razinu analitike i interpretacije prostornih podataka te olakšati donošenje odluka zasnovanih na prostornim podacima.

Nadamo se da vam je ovaj mali izlet u svijet prostornih podataka proširio postojeće vidike, donio neka nova znanja, a možda i zapalio iskru znatiželje prema prostornih podacima i nekog od vas učinio budućim GIS-ovcem.

Do nekog sljedećeg čitanja, pozdravlja vas KING ICT GIS tim.