Dobitnik Guggenheimove stipendije i stipendije Centra za napredna istraživanja u bihevioralnim znanostima na Stanfordu, član Američke akademije umjetnosti i znanosti te čovjek s najvišim akademskim priznanjem Sveučilišta Michigan, profesor Scott E. Page, dolazi u svibnju 2025. u Zadar kao glavni predavač QED konferencije koju organizira CROZ, hrvatska IT tvrtka fokusirana na razvoj održivih tehnoloških rješenja u velikim i složenim okruženjima.

Page će na QED-u prenijeti svoja iskustva u razvoju kolektivne inteligencije organizacija za upravljanje kompleksnosti u doba rastuće neizvjesnosti.

Funkcija raznolikosti u složenim društvenim sustavima, potencijal kolektivne inteligencije i dizajn organizacija koje odgovaraju izazovima složenog svijeta osobna su strast i fokus njegovih istraživanja. Profesor Scott E. Page može se pohvaliti s preko 100 znanstvenih članaka, pet knjiga, uredništvom jednog akademskog časopisa i online tečajem s više od milijun sudionika.

Page predvodi impresivan niz govornika i predavača koje od 18. do 20. svibnja u Zadar dovodi CROZ na QED odnosno Quality in Enterprise Development. Na konferenciji će se pod glavnom temom UNcomplex raspravljati o složenosti modernog IT-a u poduzećima i novim putevima prema jednostavnosti i učinkovitosti, kroz izazivanje konvencija, dijeljenje praktičnih uvida i suradnju na stvaranju budućnosti u kojoj tehnologija unapređuje, a ne komplicira. Program će obuhvatiti sesije o umjetnoj inteligenciji, sljedećoj generaciji softvera, inženjeringu podataka, platformskom razmišljanju, modernim pristupima u radu s infrastrukturom i još mnogo toga.

Među ostalim govornicima su tehnološki i poslovni stručnjaci, profesori s vodećih svjetskih sveučilišta, visoki dužnosnici europskih banaka i tehnoloških kompanija, kao i serijski poduzetnici.

O KONFERENCIJI QED

Quality in Enterprise Development je BizTech konferencija koju CROZ organizira već 17. godinu zaredom. Na QED-u se susreću tehnološki i poslovni ljudi te raspravljaju o razvoju enterprise sustava i tehnologije, ali uvijek kroz zajedničku prizmu glavne teme. Prijašnje teme QED-a uključivale su igru, vrijednost, harmoniju, neuspjeh, kreativnost i povjerenje, a u skladu s 2025. godinom, tema je Uncomplex. U današnjem tehnološkom okruženju kompleksnost često nastaje kao nuspojava rasta, inovacija i integracija. QED se održava od 18. do 20. svibnja u Falkensteiner Hotelu u Zadru.

Objava Profesor Scott E. Page sa Sveučilišta Michigan dolazi na konferenciju QED u Zadru pojavila se prvi puta na .debug.

U suradnji s odabranom udrugom, od sredine srpnja do kraja rujna 2022. godine, CROZ će razviti programsko rješenje po mjeri korisnika primjenjujući agilnu metodologiju. CROZ-ovi stručnjaci vodit će cijeli proces razvoja softvera dok se od udruge očekuje aktivno sudjelovanje na projektu, pogotovo u definiranju poslovnih procesa i potreba, te redovito davanje feedbacka. Natječaj je namijenjen neprofitnim organizacijama koje rade u Republici Hrvatskoj i aktivne su u društvenom djelovanju.

Prednost imaju organizacije čiji su korisnici djeca, mladi, osobe s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, no dobrodošle su i inicijative koje imaju ideju kako naše društvo učiniti boljim, pomoći nekoj od ugroženih društvenih skupina, promicati kulturu i umjetnost ili unaprijediti obrazovanje. Odabrana udruga dobit će pametno osmišljeno programsko rješenje koje će im pomoći u radu i olakšati komunikaciju između njih i korisnika njihovih usluga.

Ljetni akcelerator je program studentskih praksi na kojem studenti u timovima pod budnim okom iskusnih mentora bruse znanja i vještine razvijajući programska rješenja.

Od 2017. do danas, kroz Ljetni je akcelerator prošlo 195 studenata koji su radili na 44 projekta, a neki su nakon prakse ostali i raditi u CROZ-u.

“Na prošlogodišnjem Ljetnom akceleratoru uspješno smo ostvarili suradnje i razvili aplikacije za udruge RODA – RODitelji u Akciji, Mali Zmaj te za projekt ICT-AAC (Kompetencijska mreža zasnovana na IKT tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama) pa smo odlučili nastaviti s društveno odgovornom dimenzijom Ljetnog akceleratora i ove godine”, poručili su iz CROZ-a.

Objava CROZ razvija informatičko rješenje za društveno korisne projekte pojavila se prvi puta na .debug.

CROZ-ovci su se odmag bacili na traženje rješenja za prepoznavanje napada i pripremili skriptu koja prepoznaje napade na Log4J ranjivosti i odbija HTTP zahtjeve koji sadrže određeni napad.

Ako još uvijek niste sigurni jesu li vaši servisi i aplikacije sigurni, a koristite IBM DataPower Gateway, CROZovci imaju brzo rješenje za provjeru. Razvili su skriptu koja prepoznaje Log4j vulnerability napade i odbija HTTP zahtjeve koji sadrže određeni napad.

Prilagođeni kod za IBM DataGateway uglavnom je napisan koristeći XSLT 1.0 ili GatewayScript. Za zaštitu Log4Shell korišten je GatewayScript za traženje pokušaja napada u primljenim porukama (uključujući ulazni URL i HTTP zaglavlja).

Više detalja o njihovom rješenju potražite ovdje.

Objava CROZ razvio skriptu za prepoznavanje napada na Log4j ranjivosti pomoću IBM DataPower Gatewaya pojavila se prvi puta na .debug.

CROZ AI će poslovati kao zaseban brend unutar CROZ-ovog portfelja, a nudit će primjenu i integraciju umjetne inteligencije u velikim poslovnim informatičkim sustavima. Njihova ponuda usluga uključuje:

• unaprjeđenje postojećih poslovnih sustava primjenom AI tehnologije,
• korištenje inteligentnih AI algoritama u operativi (AIOps),
• primjena strojnog učenja u razvoju softvera (Machine Learning Operations).

CROZ je tvrtka specijalizirana za velike poslovne sustave. Nakon višegodišnjeg eksperimentiranja u primjeni umjetne inteligencije u analizi prirodnih jezika, klasifikaciji dokumenata te nekoliko projekata u suradnji sa zagrebačkim FER-om, došlo je vrijeme za snažniju i širu primjenu u praksi. Vjerujući kako je ovo vrlo bitan trenutak u razvoju informatičke tehnologije, CROZ je odlučio osnovati tvrtku kćer specijaliziranu za ovo područje.

“Primjena umjetne inteligencije sigurno će dovesti do mnogih promjena, a mi u CROZ-u na svaku promjenu gledamo kao na priliku za napredak kako bismo informatičku tehnologiju iskoristili za bolje i pametnije poslovanje. Rješavamo kompleksne poslovne probleme svojih korisnika i specijalizirani smo za poslovno kritične informatičke sustave. CROZ-ovci razvijaju softver po mjeri, savjetuju korisnike kako poslovanje preseliti u cloud ili prilagoditi DevOps i agilnim praksama te kako učinkovito prikupljati i obrađivati velike količine podataka”, poručili su ovom prigodom.

Objava CROZ AI – nova tvrtka specijalizirana za primjenu umjetne inteligencije pojavila se prvi puta na .debug.

Potreba za novim zaposlenicima raste, a naći i zadržati mlade talente nikad nije bilo teže. Ako millennialse zovemo digital innovators, onda generaciju Z možemo nazvati digital natives. Cilj Win Them – WOW Them – Keep Them događaja bio je pokazati kako pronaći i zadržati zaposlenike, ali i kako povećati produktivnost koristeći pametna IT rješenja. Kako bi minimizirali prepreke u digitalnim procesima, CROZ-ovci su na događaju u Beču pokazali kako u potpunosti automatizirati on-boarding proces developera u IT industriji.

CROZ razvija alat, Kustodian, koji osigurava automatski pristup i odgovarajuća prava svim potrebnim aplikacijama, resursima i projektima za novog djelatnika već od prvog radnog dana. Osim toga, omogućava i jednostavne i brze izmjene u pristupu podacima u svakodnevnom poslu. Kustodian je all-in-one rješenje koje olakšava posao svima – ljudskim resursima, IT adminima, projektnim menadžerima, developerima, ali i onima zaduženima za sigurnost sustava.

Inovativna rješenja poput ovoga ne samo da olakšavaju posao novim i starim zaposlenicima nego i unaprjeđuju kvalitetu posla.

Objava CROZ razvija alat za automatizirani on-boarding developera pojavila se prvi puta na .debug.

Ulaskom u Europsku Uniju 2013. godine, Hrvatska je pristala na obvezno uvođenje eura kao službene valute umjesto hrvatske kune. Prema trenutačnom nacionalnom planu, euro će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Jedna od glavnih obveza Hrvatske jest omogućiti državljanima prikaz dvostrukih cijena, u domaćoj i u novoj valuti. Svi proizvodi i usluge morat će biti označeni dvostrukim cijenama već od 1. srpnja 2022. sljedeće godine, odnosno šest mjeseci prije, ali i dvanaest mjeseci nakon što euro postane službena valuta u Hrvatskoj.

Svi IT sustavi koji prikazuju cijene u kunama morat će se prilagoditi novim odredbama. Za neke će ovo značiti tek manje promjene, ali kompleksni sustavi zahtijevat će značajnija ažuriranja i nadogradnje. Zamjena valuta sigurno će dovesti do mnogih promjena, a u CROZ-u su izradili alat koji bi prelazak na euro trebao olakšati mnogima.

Brzo, bezbolno i besplatno

Njihov HRK2EUR Converter je user-friendly alat koji bilo tko može implementirati na svoju web stranicu u samo nekoliko klikova. “Bilo da ste mali web shop ili veliko poduzeće, konverter će na vašem webu omogućiti automatski prikaz cijena u obje valute – kunama i eurima – bez dodatnog programiranja”, kažu iz CROZ-a.

Dovoljno je preuzeti ovaj alat s Interneta i u nekoliko klikova prilagoditi prikaz cijena na svojim web stranicama sukladno Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom. Preuzimanje alata potpuno je besplatno, ne zahtjeva programiranje i moguće ga je prilagoditi svojim potrebama.

Kada je ekipa CROZ-ovaca počela promišljati o dizajniranju ovoga alata, imali su na umu desetke tisuća postojećih web stranica i aplikacija u Hrvatskoj te programere koji će morati prilagođavati brojne aplikacije. Upravo zbog toga, odlučili smo objaviti alat kao open-source kako bi bio besplatan i što pristupačniji korisnicima. Na ovaj način želimo doprinijeti široj informatičkoj zajednici u Hrvatskoj te se nadamo da ćemo bar malo olakšati izazove koje promjena valute donosi u Hrvatsku. Autor rješenja je naš programer Josip Tomić koji je osmislio ovaj alat.

HRK2EUR Converter možete preuzeti na GitHubu ili NPM-u.

Objava Uz ovaj besplatni alat prelazak na euro web developerima će biti lakši pojavila se prvi puta na .debug.

Ispričaj nam malo svoju poslovnu priču. Što te zainteresiralo u data inženjerstvu? Je li te prvo zanimao development pa tek onda data inženjerstvo ili si se oduvijek htio baviti data inženjerstvom?

Svoje prvo radno iskustvo stekao sam na CROZ-ovom Ljetnom akceleratoru na poziciji developera. Tad mi je samo bilo bitno da steknem nekakvo konkretno i praktično iskustvo, nisam previše razmišljao o tome da se želim baviti data inženjerstvom. Nakon prakse odlučio sam se posvetiti fakultetu i, kako sam primijetio da je data područje postalo sve bitnije u IT-u, upisao sam izborne predmete koji se bave data inženjerstvom. Onda sam se ponovno javio CROZ-u jer sam se svakako htio vratiti raditi kao developer, a oni su me pitali bi li se htio iskušati na nekom data projektu jer su vidjeli da me to zanima i da se želim razvijati u tom području.

Kako je izgledao taj data-dev početak? Jesi li se lako snašao na data projektima?

Zapravo nisam odmah počeo raditi na projektu, već sam prolazio kroz tečajeve kako bih naučio raditi u data inženjerskim tehnologijama. Radio sam na svojoj aplikaciji u kojoj sam iz relacijske baze prebacivao podatke u data bazu. Tijekom cijelog tog svog mini-projekta imao sam dva mentora, jednog iz CROZ-ovog data tima, a drugog koji je senior Java developer pa su mi i oni pomagali. To mi je pomoglo da shvatim na koji su način povezani development i data inženjerstvo.

Misliš li da bi se neki developer mogao uhodati u data projekte bez iskustva koje si ti stekao na tom projektu?

Ovisi o projektu, ali generalno smatram da ne, bar ne tako lako. Svakako bi prije toga trebali naučiti alate koji se koriste u data inženjerstvu. Neki od tih alata su teži za svladati, neki jednostavniji, ali treba ih svladati kako bi se moglo raditi na data projektima. No, važno je reći da je data inženjerstvo jako široko područje. Ako se radi o pisanju koda, kreiranju skripti u Pythonu i slično, puno je lakše ubaciti se u projekt, nego ako se radi o, primjerice, vizualizaciji podataka za koju se koriste alati koji su developerima većinom nepoznati.

Kako u praksi izgleda suradnja između data inženjera i developera na nekom projektu?

Radi se o idealnoj kombinaciji. Recimo, na projektu data transformacije na kojem sad radimo za jednu banku imamo četiri data inženjera i dvoje developera i stvari teku dosta glatko. Data inženjeri detektiraju određene događaje, loadaju podatke i brinu o konzistentnom stanju aplikacije kako bi podaci uvijek bili dostupni. Developeri se bave obradom događaja i pisanjem koda. Taj bi projekt bio puno zahtjevniji da na njemu rade samo developeri, a ovako međusobno nadopunjujemo znanja i iskustva.

Dakle, data inženjerstvo i programiranje, odnosno rola data inženjera i rola developera sve se više isprepliću. Hoće li jednog dana svi developeri morati znati nešto o data inženjerstvu?

Ja sam uvjeren da da. Zato sam i slušao te predmete na fakultetu, zato sam se i odlučio više baviti data projektima. Mislim da je stvarno očito da je data područje budućnost. Računarstvo je disciplina koja se stalno širi i produbljuje pa u tom smislu data i dev neće postati jedno te ista stvar, ali mislim da će se ta dva područja sve više ispreplitati. Vrijeme monolitnih aplikacija prolazi, sustavi su integrirani i sve to približava data i dev role.

Objava Role developera i data inženjera sve su više isprepletene. Kako to izgleda u praksi opisao nam je Adrian Bijelić, CROZ-ov developer pojavila se prvi puta na .debug.

Ljetni akcelerator, CROZ-ov program ljetnih praksi, tražen je i poznat program u studentskim krugovima jer na njemu studenti u timovima rade cijelo ljeto na pravom projektu i stječu korisno iskustvo. Dobro razrađen program ljetnih studentskih praksi rezultat je razvijene kulture mentoriranja koja se u CROZ-u njeguje svakodnevno. O važnosti mentoriranja razgovarali smo s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom, developerima i voditeljima CROZ-ovog odjela namijenjenog studentima koji trebaju steći korisno radno iskustvo – Inkubatora.

Što je Inkubator? Koja je njegova uloga unutar organizacije CROZ-a?

Inkubator je tim koji je fokusiran na pripremanje novih CROZ-ovaca za rad na projektima za korisnike. Radimo većinom na internim poslovnim sustavima, dakle klijent nam je naša firma pa to praktikantima u Inkubatoru omogućuje razvoj bez pritiska i daje im vremena da bolje nauče osnove. Koristimo iste metodologije kao i na projektima za korisnike. Radimo na raznolikim projektima za korisnike, na raznim tehnologijama, pa je nemoguće biti identičan svim projektima – ali se trudimo biti što je moguće sličniji kako bismo ljude što je moguće bolje pripremili za projekte za korisnike. S našim HR odjelom pazimo da mentori imaju dovoljno vremena kvalitetno se baviti ljudima te da je osoba dobar fit za budući tim. Sudjelujemo i u ljetnim praksama kao mentori svojim timovima. Mi zapravo vodimo ljude kroz programerski onboarding – rješavaju se zadaci poput implementiranja nekih funkcionalnosti na kojima se uče razni principi, a nakon toga kreće development na internim aplikacijama. Nove ljude također učimo dobrim tehnološkim praksama, ali im pomažemo i da se uhodaju u način na koji firma funkcionira.

Što su uopće dobre tehnološke prakse? Zašto su važne?

Tehnološke prakse unutar projekta ili tima nam govore koji je trenutni konsenzus načina na koji rješavamo najčešće tehničke ili poslovne zahtjeve. One su dosta fluidne jer, kako kroz vrijeme stječemo više iskustva, tako bolje znamo koje nam tehnološke prakse unutar projekta ili tima najbolje odgovaraju. Bitno je naglasiti da one vrijede unutar projekta ili tima jer ne postoji zlatni standard koji svaki tim treba koristiti. Tehnološke prakse su važne jer drže naš fokus na rješavanju poslovnih zahtjeva i sprječavaju nas da više puta trošimo vrijeme na rješavanje istog problema.

Također, pomažu nam da se na nekom projektu ne nađemo u situaciji da imamo deset različitih načina rješavanja istog problema, jer jedino što nova osoba iz toga može zaključiti je da je u redu da se taj problem rješava i na još jedan, 11. način. Tehnološke prakse ovise o raznim objektivnim i subjektivnim faktorima unutar tima. Jedan tim može imati jedne prakse za koje smatra da su dobre, drugi tim može imati sasvim druge prakse za koje smatra da su dobre. Ako su te prakse došle iz nekog kvalitetnog razmišljanja, na temelju dosadašnjeg iskustva, obje prakse su dobre. Korisno je čuti i o tehnološkim praksama drugih timova, kao inspiracija za potencijalne promjene u praksama unutar tima.

Bi li se takvom pristupu moglo prigovoriti da suzbija kreativnost i sprječava tehnološki napredak osobe?

Za kreativnost je gore uopće ne imati neke tehnološke prakse. Puno je bolje dati nekome prostora da na temelju svog dosadašnjeg iskustva na nekom novom projektu odabere koje su tehnološke prakse prigodne za taj projekt.

Kada je pravo vrijeme da se te dobre tehnološke prakse počnu primjenjivati i učiti? Kada učimo neku novu tehnologiju, ili…?

Ako pričamo o samostalnom učenju, rekao bih da je bolje prvo naučiti nekako raditi, pa makar suboptimalno. Dobre prakse će onda doći po putu, s iskustvom. A ako imamo mentora uz sebe, koji nas može usmjeriti s dobrim praksama, onda tehnologiju možemo učiti uz dobre prakse. Ono što je izazov je naučiti zašto su baš te prakse dobre, ali osjećaj za tako nešto dolazi s iskustvom. Dobar dio praksi uopće nije vezan na konkretnu tehnologiju, moguće ih je uz prilagodbe primijeniti u različitim tehnologijama. Ovo vrijedi do te mjere da mi se događa da praksa koju sam prije par godina vidio u backend svijetu primijenim danas na problem u frontend svijetu (i obrnuto). Dobra praksa je dobar izvor inspiracije za kasnije.

Dakle, uloga mentora je usmjeravanje u vidu dobrih praksi. Koja je još uloga mentora u IT tvrtkama? Kako to mentoriranje u praksi izgleda?

Da, mentor raznim metodama usmjerava osobu da koristi te dobre prakse i objašnjava njihovu pozadinu. Danas je dosta jednostavno krenuti učiti bilo što, za sve postoje tečajevi, knjige i stranice na kojima možemo naći rješenja problema s kojima se susrećemo. Kod neiskusnih ljudi, takvo se učenje često fokusira na traženje bilo kakvog rješenja problema – samo je bitno da radi. Često se događa da na istom problemu stojimo satima i danima, a najčešće je problem u nekoj sitnici. Uloga mentora, a to je ono što mi uvijek pokušavamo, je da pomogne i da prodiskutira o mogućim rješenjima i pomogne u odabiru najboljeg, uzevši u obzir širu sliku aplikacije, kako je napravljena, u kojem će smjeru dalje ići i slično. U praksi svaki mentor radi code review i ukazuje na neke probleme, bolja rješenja i slično. Mentor je dostupan za pomoć i odgovaranje na pitanja, a također se brine o tome da se osoba osjeća dobro u firmi i da radi na projektima koji je zanimaju. Kod nas svatko kada dođe ima nas dvojicu kao mentore u Inkubatoru, a zatim ima svog vlastitog mentora s kojim ima redovite 1-na-1 sastanke. Dakle, nema samo mentora na papiru, već osobu za koju zna da je uvijek tu za njega, o čemu se god radilo.

Kakav bi onda mentor trebao biti? Je li teško biti dobar mentor?

Mentor bi trebao imati puno strpljenja i biti spreman pomoći u bilo kojem trenutku, što se mi jako trudimo raditi. Općenito su u CROZ-u ljudi jako svjesni važnosti pravovremene pomoći pa smo uvijek dostupni da pomognemo. Naravno, u tome treba naći mjeru jer nema smisla odavati rješenja problema, već treba usmjeriti osobu kako da problem riješi sama. Dobar mentor će davati pravu vrstu zadataka u pravom trenutku, naći balans između usmjeravanje čovjeka do rješenja i njegovog samostalnog traženja rješenja, poticat će ga da se razvija profesionalno, ali i osobno. Nama je jako bitno da su ljudi koji dolaze u firmu spremni biti dio kolektiva, da su dobri u radu u timu, da su odgovorni i da se na njih može računati. Tako da je uloga mentora graditi te osobine kod osobe koju mentorira.

Iz razgovora s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom može se zaključiti da imaju izuzetno razvijenu intrinzičnu motivaciju da budu dobri mentori i poučavaju ljude, a s nekom vrstom mentorstva bave se od ranih dana. Naime, Katanec je još u srednjoj školi počeo voditi radionice programiranja za djecu u sklopu udruge Programerko, držao je instrukcije iz matematike, a otkad je došao u CROZ i postao full-stack developer, postao je i mentor u Inkubatoru. Sličan put imao je i Folnović – išao je na natjecanja, držao je pripreme za natjecanja, zaposlio se u CROZ-u na početku fakulteta, prošao sve i svašta, a sada je mentor u Inkubatoru. Ideja o pokretanju Inkubatora kao jedinstvenog tima unutar kojeg se mladi developeri mogu razvijati i bila je ideja upravo Matije Folnovića, a pala mu je na pamet prije 4-5 godina. Od tada još uvijek uživa u mentoriranju mladih developera koji dolaze u CROZ, a mnogi od njih danas su i sami odlični mentori novim generacijama developera.

Objava Vrijeme i trud uloženi u mentoriranje mladih developera nikad nisu uzaludni. U CROZ-u to jako dobro znaju pojavila se prvi puta na .debug.

Čime se točno bavi CROZ, koliko developera zapošljava ova tvrtka s gotovo 300 zaposlenika, tko su im klijenti i na kakvim projektima najčešće rade? Kakve developere zapošljavaju, što im nude i na koji ih način motiviraju da se što duže zadrže u tvrtki? Koji su trendovi na developerskoj sceni i na koji način će CROZ sudjelovati na .debugu? Ivan je odgovore dao u desetminutnom razgovoru…

Objava VIDEO: predstavljamo CROZ, jednog od partnera .debuga pojavila se prvi puta na .debug.

“Znajući od ranije za neke od aktivnosti Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, kontaktirali smo ih i vrlo brzo smo shvatili da kroz suradnju s njima na projektu Inkluzivne farme možemo najbolje pomoći ovom dijelu populacije”, kažu iz CROZ-a.

Projektom Inkluzivne farme nastoji se pružiti psihosocijalna podrška djeci i mladima s invaliditetom kroz program poludnevnog boravka na farmi. CROZ donira sredstva za izgradnju centra za odmor od skrbi (ili poludnevni centar), u kojem će djeca i mladi s poteškoćama moći sudjelovati na radionicama kao što su obrada i priprema povrća i aromatičnog bilja. Sanacija i izgradnja novog objekta počinju 21.4., a poludnevni centar bit će spreman za prve korisnike u rujnu ove godine.

Evo što o suradnji kaže Dijana Smajo, predsjednica UOSISMŽ: “Kad živiš u zajednici koja nema nikakve socijalne usluge za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom onda kroz Udrugu pokušavaš izgraditi “mjesto pod suncem” za sve. Nakon godina truda dvadesetak sekundi razornog potresa vrati te na početnu poziciju. Kako svaka nesreća donese neku sreću, tako je nama sreću donijela ekipa CROZ-ovaca koja nam se javila sa željom da nas upoznaju i podupru naš rad. Njima se svidjela ideja naše Inkluzivne farme koju su odlučili poduprijeti. Često se zapitam čime smo zaslužili takvu sreću da nas predivni ljudi podupiru i iznova nam dokazuju kako nismo sami i kako zajedno možemo sve. Hvala vam CROZ-ovci, uz vas Farma kreće rasti.”

Mjesec travanj posvećen je podizanju svjesnosti o autizmu. Uz osobe s invaliditetom, UOSISMŽ broji i dvadesetak članova s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma, koji će također na Farmi moći razvijati životne vještine i osobne kompetencije. Projekti poput Inkluzivne farme izrazito su važni za podizanje kvalitete života osoba s poteškoćama iz spektra autizma. “Vjerujemo kako će uspjeh ovog projekta značajno pridonijeti podizanju svjesnosti o autizmu u Hrvatskoj, te nam je i s te strane izrazito zadovoljstvo biti dijelom ovakve inicijative”, poručuju iz CROZ-a.

Objava CROZ donacijom pomaže Inkluzivnu farmu kod Petrinje pojavila se prvi puta na .debug.