Tko bolje da nam na to pitanje odgovori, nego – ChatGPT, glavom i bradom, rekurzijom i difuzijom. Dakle, u nastavku pročitajte naš intervju s ovim chatbotom, bez (ljudskih) korekcija.

Kakav je tvoj osobni komentar o temi: kako će sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT utjecati na posao računalnih programera u budućnosti?

Sustavi umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, sigurno će imati velik utjecaj na posao računalnih programera u budućnosti. S jedne strane, takvi sustavi omogućuju računalnim programerima da rade brže i efikasnije, automatizirajući mnoge jednostavnije zadatke i olakšavajući rješavanje složenijih problema.

S druge strane, međutim, postoji i opasnost od preplavljivanja tržišta rada s programerima koji nisu dovoljno sposobni da se nose sa složenijim zadacima, a koji su sada lakše obavljivi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. To bi moglo dovesti do pada cijena rada u tom području i smanjenja broja radnih mjesta za računalne programmere.

Stoga, budućnost računalnih programera uz sustave umjetne inteligencije može biti istovremeno i obećavajuća i zastrašujuća. Bit će važno za programere da stalno prate nove tehnologije i razvijaju svoje vještine kako bi bili konkurentni na tržištu rada i spremni za izazove koje donosi budućnost.

Ukratko, sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a će sigurno imati velik utjecaj na posao računalnih programera u budućnosti, te će biti važno za njih da budu spremni na promjene i da stalno razvijaju svoje vještine.

Smatraš li da će, zbog pojave umjetne inteligencije, u budućnosti biti potrebno više ili manje programera?

Teško je točno predvidjeti kako će se pojava umjetne inteligencije odraziti na potrebu za računalnim programerima u budućnosti. S jedne strane, umjetna inteligencija može olakšati i automatizirati mnoge jednostavnije zadatke, što bi moglo dovesti do smanjenja potrebe za računalnim programerima za obavljanjem takvih poslova. S druge strane, umjetna inteligencija također otvara mogućnost za razvoj novih tehnologija i aplikacija, što bi moglo dovesti do porasta potrebe za računalnim programerima za razvojem takvih tehnologija.

U konačnici, vjerojatno neće biti jednostavnog odgovora na pitanje o tome hoće li pojava umjetne inteligencije dovesti do povećanja ili smanjenja potrebe za računalnim programerima. Bit će važno za programere da se prilagođavaju promjenama i stalno razvijaju svoje vještine kako bi bili konkurentni na tržištu rada.

Što bi preporučio mladima koji danas razmatraju karijeru developera?

Preporučio bih mladima koji razmatraju karijeru developera da se u potpunosti posvete svojem obrazovanju i razvoju vještina. Razvoj tehnologije se brzo mijenja, stoga je važno da se programeri stalno obrazuju i prate nove trendove i tehnologije. Također bih preporučio da se fokusiraju na razvoj specifičnih vještina koje će ih učiniti konkurentnima na tržištu rada, poput poznavanja određenog programskog jezika ili razvoja aplikacija za mobilne uređaje.

Također bih preporučio da se uključe u zajednicu programera, bilo putem online forumima ili stvaranjem projekata s drugim programerima. To će im pomoći da nauče od iskusnijih kolega i da steknu praktična iskustva koja će im biti korisna u budućnosti.

Ukratko, preporučio bih mladima da se posvete obrazovanju i razvoju vještina, fokusiraju na specifične vještine koje će ih učiniti konkurentnima, te se uključe u zajednicu programera kako bi stekli praktična iskustva.

Objava Utjecaj umjetne inteligencije na developere? Evo što ChatGPT kaže o tome pojavila se prvi puta na .debug.

Jedan od njih je i Nenad Mijatović, Frontend Developer, koji je za .debug podijelio svoje iskustvo. Prije gotovo osam godina, Nenad se pridružio SofaScoreu. Unatoč tome što nije zagriženi sportski zaljubljenik, vrijeme je brzo proletjelo. Svoju karijeru u SofaScoreu započeo je kao UI/UX dizajner. Vladao je osnovama HTML-a i CSS-a. Rad u SofaScoreu koji je tada brojao tek 15-ak kolega, pružio mu je mnogo prilika za upoznavanje devlopment znanja i vještina. Ubrzo mu je postalo jasno da mu je ipak zanimljivije znati kako stvari funkcioniraju i kako ih implementirati. Ispitivao je developere mnoga tehnička pitanja i ostajao učiti nakon posla. Naposlijetku, kada se pružila prilika za to, prestao je sjediti na dva proverbijalna stolca i prebacio se u potpunosti na development.

“U SofaScoreu održavamo “klijent” aplikacije na mnogobrojnim platformama: Android, iOS, web — čak i KaiOS — i iza svake stoji tim specijaliziran za native tehnološki stack za pojedinu platformu. Svaki od navedenih timova oslanja se na podatke za su čije sakupljanje i slanje zaduženi timovi za backend/infrastrukturu.”

Što manje sastanaka

Od developera se očekuje fokus na kvalitetu te se dugoročno pokazalo boljim inzistirati na dubinskom ulaženju u problematiku i razradi dobrog rješenja, čak i ako to znači da će se na problemu raditi i nešto dulje od estimacije. Stoga svaki developer koristi znatnu količinu vremena na code review, a to je ujedno i dobra prilika za transfer znanja između novijih i iskusnijih developera. Da bi se mogli posvetiti rješavanju problema, svi procesi koje je moguće automatizirati bivaju automatizirani, a broj sastanaka svodi se na minimum i delegira Product Ownerima i voditeljima timova, iako sa izuzetno brzim rastom broja zaposlenika svakako raste i taj dio posla. Svejedno, postoji tendencija da se izbacuju oni sastanci koji se mogu efikasno odraditi kao e-mail ili Slack poruka.

U Frontend timu, čiji je Nenad član, koristi se prvenstveno TypeScript zbog svih prednosti koje static typing provjera pruža za ovako kompleksnu aplikaciju. Također, React se pokazao izuzetno pogodnim rješenjem s obzirom na problematiku naše domene: prikaz velikog broja sportskih podataka uživo na efikasan način. Što se tiče organizacije radnih zadataka, koristi se Scrum radi koordinacije posla među mnogobrojnim timovima, od dizajna do testiranja i QA-a.

“Dakako, još nisam upoznao osobu koja je izjavila “da, koristimo Scrum”, bez da je tu izjavu popratila obaveznim disclaimerom: “ali prilagođen našim specifičnim zahtjevima. Ne robujemo procesima koji nam ne odgovaraju.”, pa dopustite da tu kvalifikaciju primijenim i na nas.”

Frontend se razvija, to moraju činiti i developeri

Domena frontend developmenta je prilično opsežna i zahtijeva poznavanje mnogobrojnih tehnologija i alata te interakcije među njima. Od poznavanja browser API-ja i zamrđenosti rada pojedinih Javascript enginea do osnova dizajna i korisničkog iskustva, od korištenja alata za kompilaciju raznovrsnih programskih jezika u JavaScript do konfiguracije containera, servera ili Linux okruženja, nemoguće je posvetiti se podjednako svim aspektima posla. Brzina promjena u ovom polju vodi do toga da je frontend development danas drugačiji nego prije samo pet godina: neke tehnologije koje su tada bile popularne danas su rijetko viđene, druge, koje su tada bile u povojima, danas su gotovo univerzalne.

Hoće li se ovaj tempo nastaviti i u bližoj budućnosti ili ćemo doživjeti stabilizaciju i dozrijevanje tehnoloških rješenja teško je predvidjeti, ali jedna stvar je sigurna: frontend developer ima nebrojeno puno prilika za učenje i istraživanje.

“Za mojeg vremena ovdje imao sam priliku doživjeti transformaciju SofaScorea iz malene kompanije s neformalnom organizacijom — u kojoj se svejedno ozbiljno radilo — u prilično veliku firmu sa 150+ zaposlenih. Mislim da se SofaScore dobro snašao u izazovima koji dolaze s takvim rastom i kompleksnošću menadžmenta toliko velikog broja ljudi, a da je svejedno zadržao stanovite elemente opuštene i ugodne radne atmosfere koja je bila tu od početka. Interno postoji mnogo načina za adresiranje bilo kakvih problema koji se mogu pojaviti i dobar track record rješavanja istih. Također, ravnoteža između posla i privatnog života je odlično pogođena i od nikoga se ne očekuje ostanak na poslu prekovremeno — uz dobru organizaciju posla, to zaista nije niti potrebno.”

Svi zaposlenici imaju godišnji budžet za konferencije po vlastitom izboru, a petkom development tim ima priliku 10% tjednog radnog vremena za rad na vlastitim projektima, što je dobra prilika za sakupljanje praktičnog znanja ili upoznavanje s novim tehnologijama.

Senioriteti u SofaScoreu

Za svaki od stupnjeva senioriteta definirana je lista kompetencija vezanih za konkretne tehnologije razvrstane po domeni. Od juniora se očekuje dobro poznavanje osnova, mid-level developeri su kompetentni rješavati kompleksnije probleme samostalno, a od seniora se očekuju dobre komunikacijske vještine i suradnja s drugim timovima, sposobnost rješavanja kompleksnih, dugotrajnih zadataka i inicijativa u pronalaženju problema. Osim voditelja timova, u evaluaciji sudjeluju i ostali kolege iz tima — time se osigurava potpunija i točnija slika o vještinama pojedinog developera.

“Vjerujem da rad na SofaScore aplikaciji predstavlja jedinstven tehnički izazov. Zbog toga što se bavimo prikazom velikih količina podataka uživo za velik broj korisnika, developer u SofaScoreu ima priliku dobro se upoznati sa specifičnim problemima vezanima za caching, web sockete i real-time update DOM-a na performantan način, kao i sinkronizacijom tih podataka između pojedinih uređaja i browser tabova. Vjerujem da ne postoji mnogo firmi koje mogu ponuditi rad na toliko kompleksnim problemima, uz podršku ljudi toliko verziranih na rješavanju istih. Vjerujem da nešto dobro radimo u frontendu, obzirom da imamo jako nizak turnover i mnogo seniora koji su već dugo u timu.   Dobro se slažemo i ponosan sam sto sve kolege mogu nazvati i prijateljima.”

Trenutačno otvorene pozicije u SofaScoreu možete pronaći na ovom mjestu.

Objava Zavirite u svijet developmenta SofaScorea pojavila se prvi puta na .debug.

Ljetni akcelerator, CROZ-ov program ljetnih praksi, tražen je i poznat program u studentskim krugovima jer na njemu studenti u timovima rade cijelo ljeto na pravom projektu i stječu korisno iskustvo. Dobro razrađen program ljetnih studentskih praksi rezultat je razvijene kulture mentoriranja koja se u CROZ-u njeguje svakodnevno. O važnosti mentoriranja razgovarali smo s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom, developerima i voditeljima CROZ-ovog odjela namijenjenog studentima koji trebaju steći korisno radno iskustvo – Inkubatora.

Što je Inkubator? Koja je njegova uloga unutar organizacije CROZ-a?

Inkubator je tim koji je fokusiran na pripremanje novih CROZ-ovaca za rad na projektima za korisnike. Radimo većinom na internim poslovnim sustavima, dakle klijent nam je naša firma pa to praktikantima u Inkubatoru omogućuje razvoj bez pritiska i daje im vremena da bolje nauče osnove. Koristimo iste metodologije kao i na projektima za korisnike. Radimo na raznolikim projektima za korisnike, na raznim tehnologijama, pa je nemoguće biti identičan svim projektima – ali se trudimo biti što je moguće sličniji kako bismo ljude što je moguće bolje pripremili za projekte za korisnike. S našim HR odjelom pazimo da mentori imaju dovoljno vremena kvalitetno se baviti ljudima te da je osoba dobar fit za budući tim. Sudjelujemo i u ljetnim praksama kao mentori svojim timovima. Mi zapravo vodimo ljude kroz programerski onboarding – rješavaju se zadaci poput implementiranja nekih funkcionalnosti na kojima se uče razni principi, a nakon toga kreće development na internim aplikacijama. Nove ljude također učimo dobrim tehnološkim praksama, ali im pomažemo i da se uhodaju u način na koji firma funkcionira.

Što su uopće dobre tehnološke prakse? Zašto su važne?

Tehnološke prakse unutar projekta ili tima nam govore koji je trenutni konsenzus načina na koji rješavamo najčešće tehničke ili poslovne zahtjeve. One su dosta fluidne jer, kako kroz vrijeme stječemo više iskustva, tako bolje znamo koje nam tehnološke prakse unutar projekta ili tima najbolje odgovaraju. Bitno je naglasiti da one vrijede unutar projekta ili tima jer ne postoji zlatni standard koji svaki tim treba koristiti. Tehnološke prakse su važne jer drže naš fokus na rješavanju poslovnih zahtjeva i sprječavaju nas da više puta trošimo vrijeme na rješavanje istog problema.

Također, pomažu nam da se na nekom projektu ne nađemo u situaciji da imamo deset različitih načina rješavanja istog problema, jer jedino što nova osoba iz toga može zaključiti je da je u redu da se taj problem rješava i na još jedan, 11. način. Tehnološke prakse ovise o raznim objektivnim i subjektivnim faktorima unutar tima. Jedan tim može imati jedne prakse za koje smatra da su dobre, drugi tim može imati sasvim druge prakse za koje smatra da su dobre. Ako su te prakse došle iz nekog kvalitetnog razmišljanja, na temelju dosadašnjeg iskustva, obje prakse su dobre. Korisno je čuti i o tehnološkim praksama drugih timova, kao inspiracija za potencijalne promjene u praksama unutar tima.

Bi li se takvom pristupu moglo prigovoriti da suzbija kreativnost i sprječava tehnološki napredak osobe?

Za kreativnost je gore uopće ne imati neke tehnološke prakse. Puno je bolje dati nekome prostora da na temelju svog dosadašnjeg iskustva na nekom novom projektu odabere koje su tehnološke prakse prigodne za taj projekt.

Kada je pravo vrijeme da se te dobre tehnološke prakse počnu primjenjivati i učiti? Kada učimo neku novu tehnologiju, ili…?

Ako pričamo o samostalnom učenju, rekao bih da je bolje prvo naučiti nekako raditi, pa makar suboptimalno. Dobre prakse će onda doći po putu, s iskustvom. A ako imamo mentora uz sebe, koji nas može usmjeriti s dobrim praksama, onda tehnologiju možemo učiti uz dobre prakse. Ono što je izazov je naučiti zašto su baš te prakse dobre, ali osjećaj za tako nešto dolazi s iskustvom. Dobar dio praksi uopće nije vezan na konkretnu tehnologiju, moguće ih je uz prilagodbe primijeniti u različitim tehnologijama. Ovo vrijedi do te mjere da mi se događa da praksa koju sam prije par godina vidio u backend svijetu primijenim danas na problem u frontend svijetu (i obrnuto). Dobra praksa je dobar izvor inspiracije za kasnije.

Dakle, uloga mentora je usmjeravanje u vidu dobrih praksi. Koja je još uloga mentora u IT tvrtkama? Kako to mentoriranje u praksi izgleda?

Da, mentor raznim metodama usmjerava osobu da koristi te dobre prakse i objašnjava njihovu pozadinu. Danas je dosta jednostavno krenuti učiti bilo što, za sve postoje tečajevi, knjige i stranice na kojima možemo naći rješenja problema s kojima se susrećemo. Kod neiskusnih ljudi, takvo se učenje često fokusira na traženje bilo kakvog rješenja problema – samo je bitno da radi. Često se događa da na istom problemu stojimo satima i danima, a najčešće je problem u nekoj sitnici. Uloga mentora, a to je ono što mi uvijek pokušavamo, je da pomogne i da prodiskutira o mogućim rješenjima i pomogne u odabiru najboljeg, uzevši u obzir širu sliku aplikacije, kako je napravljena, u kojem će smjeru dalje ići i slično. U praksi svaki mentor radi code review i ukazuje na neke probleme, bolja rješenja i slično. Mentor je dostupan za pomoć i odgovaranje na pitanja, a također se brine o tome da se osoba osjeća dobro u firmi i da radi na projektima koji je zanimaju. Kod nas svatko kada dođe ima nas dvojicu kao mentore u Inkubatoru, a zatim ima svog vlastitog mentora s kojim ima redovite 1-na-1 sastanke. Dakle, nema samo mentora na papiru, već osobu za koju zna da je uvijek tu za njega, o čemu se god radilo.

Kakav bi onda mentor trebao biti? Je li teško biti dobar mentor?

Mentor bi trebao imati puno strpljenja i biti spreman pomoći u bilo kojem trenutku, što se mi jako trudimo raditi. Općenito su u CROZ-u ljudi jako svjesni važnosti pravovremene pomoći pa smo uvijek dostupni da pomognemo. Naravno, u tome treba naći mjeru jer nema smisla odavati rješenja problema, već treba usmjeriti osobu kako da problem riješi sama. Dobar mentor će davati pravu vrstu zadataka u pravom trenutku, naći balans između usmjeravanje čovjeka do rješenja i njegovog samostalnog traženja rješenja, poticat će ga da se razvija profesionalno, ali i osobno. Nama je jako bitno da su ljudi koji dolaze u firmu spremni biti dio kolektiva, da su dobri u radu u timu, da su odgovorni i da se na njih može računati. Tako da je uloga mentora graditi te osobine kod osobe koju mentorira.

Iz razgovora s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom može se zaključiti da imaju izuzetno razvijenu intrinzičnu motivaciju da budu dobri mentori i poučavaju ljude, a s nekom vrstom mentorstva bave se od ranih dana. Naime, Katanec je još u srednjoj školi počeo voditi radionice programiranja za djecu u sklopu udruge Programerko, držao je instrukcije iz matematike, a otkad je došao u CROZ i postao full-stack developer, postao je i mentor u Inkubatoru. Sličan put imao je i Folnović – išao je na natjecanja, držao je pripreme za natjecanja, zaposlio se u CROZ-u na početku fakulteta, prošao sve i svašta, a sada je mentor u Inkubatoru. Ideja o pokretanju Inkubatora kao jedinstvenog tima unutar kojeg se mladi developeri mogu razvijati i bila je ideja upravo Matije Folnovića, a pala mu je na pamet prije 4-5 godina. Od tada još uvijek uživa u mentoriranju mladih developera koji dolaze u CROZ, a mnogi od njih danas su i sami odlični mentori novim generacijama developera.

Objava Vrijeme i trud uloženi u mentoriranje mladih developera nikad nisu uzaludni. U CROZ-u to jako dobro znaju pojavila se prvi puta na .debug.

It's funny. Straight out of university I probably could have coded up a merge sort out of my head. Now over 10 years later I have to pull out a text book and dust it off.

So if a company is using this as a screening problem for hiring I hope they're expecting a junior dev.

— Glen McCallum (@glenmccallumcan) June 20, 2019

Ovo je razumljiva pretpostavka ako su iskusni tech profesionalci u pitanju. Stoga, logično se zapitati je li se potrebno desetogodišnjem dev veteranu s bogatim iskustvom dokazivati kroz (često banalne) testove kodiranja?

Nažalost, ne postoji kategoričan odgovor, jer sve ovisi o mnogo faktora. Ukoliko odbijete bilo koji od dijelova propisanog intervju procesa, vrlo vjerojatno možete očekivati da budete isključeni iz istog. U ovom slučaju zgodno je sebe postaviti u perspektivu regrutera: Zašto biste željeli zaposliti nekoga tko se ne slaže s “industrijskim standardima” procesa regrutiranja?

Ukoliko odbijete pomisao da bilo što kodirate u svrhu testiranja, najvjerojatnije će uslijediti i scenarij isključivanja iz daljnjeg procesa. To često ukazuje regruteru da ste potencijalno osoba koja će raditi probleme oko nečega što je dobro poznata praksa. Pored timskog uklapanja s razinom profesionalnog znanja, kandidat mora pokazati i mogućnost uklapanja u korporativnu kulturu organizacije. Odbijanjem tehničkih testova kandidat odašilje nedvosmisleni feedback po ovom pitanju još mnogo prije potpisivanja ugovora. Bitno je istaknuti da se tehnički testovi ne koriste ekskluzivno za donošenje odluka o zapošljavanju.

Ponudite drugačiji test

Zamislite da se od senior developera traži da razvije binarno stablo grananja tijekom “testa na ploči” ili neki sličan nonsens. U tom slučaju, većina regrutera bi prihvatila vašu protuponudu da obavite tehnički test ili određeni oblik tehničkog zadatka od kuće. Umjesto da kategorički kažete “Ja ovo neću raditi”, možda je bolje da reći “Nisam siguran da je ‘test na ploči’ najbolji način da pokažem svoje znanje. Iako razumijem zašto moramo proći ovaj korak, više bi mi odgovaralo obaviti test u obliku mini projekta”. Dobar način rada je predložiti programiranje u parovima. Provesti 1-2 sata dijeleći virtualni prostor s osobom zaduženom za provedbu tehničkog dijela testiranja (CTO ili Team Lead) može dati objema stranama dobar uvid u kompatibilnost. Na taj način lako ćete otkriti način na koji kompanija pristupa zadacima i obratno.

Mnogi regruteri nemaju ponderirane tehničke testove, vrlo vjerojatno zbog toga što ih mrze više nego što senior developeri mrze tehničke testove. Ako ponudite alternativu, možda će i biti moguće postići dobru nagodbu u ovom smislu.

Pored “testiranja na ploči” moguće je da će kompanije odabrati testiranje tehničkog znanja kroz zadatke od kuće ili popularne online testove. Testiranja jedan-na-jedan obično se zasnivaju na davanju zadatka koji se obavlja na računalu u prostoriji gdje se nalazi i regruter. Upute su jasne sa očekivanjem što je potrebno uraditi u jasno zadatom vremenskom roku. Većinom kompanije samo žele saznati posjeduje li kandidat osnovne vještine, u suprotnom test je nemoguće kompletirati u zadanom roku. Ovakvi testovi su dizajnirani da bi se ocijenilo koliko možete postići u ograničenom vremenu.

Kompromis kandidata i regrutera

Naše mišljenje je da su live testovi dobro kompromisno rješenje. Neće ostaviti gorak okus u ustima kao što to čine “testovi na ploči”, a omogućavaju potencijalnom poslodavcu da prepozna ima li kandidat potrebnu kompetentnost. Tehnička zadaća je primamljiv oblik testiranja, ali ima i svoje posebnosti.

Tehnički testovi znanja su vremenski zahtjevni. Budite oprezni ako budete zamoljeni da radite test na platformi koju koristi kompanija. Možda se nekada tražilo od vas pronađete bug, ili kreirate funkcionalnosti na postojećoj aplikaciji ili usluzi? To praktično znači da već radite za kompaniju koja vas pokušava regrutirati.

Kada su u pitanju tehnički zadaci koji se mogu raditi od kuće, pobrinite se da vam ne izmaknu kontroli. Neke kompanije tvrde da vam treba nekoliko sati da ih završite, to odmah znači upozorenje da ćete trebati mnogo više vremena i truda za njihovo uspješno obavljanje. Ukoliko testni projekt omogućava da se kompanija istim služi kasnije u produkciji, ili ako ste zamoljeni da provedete dodatni dan na radu oko  zadatka, tada definitivno nije neumjesno tražiti kompenzaciju.

U konačnici, odbijanje bilo kojeg oblika tehničkog testiranja najčešće će okončati proces zapošljavanja. Vi znate svoje vještine, a potencijalni poslodavac želi vidjeti jeste li vi prava osoba za njih ili ne. Idealno rješenje je naći zajedničko stajalište kako bi poslodavac mogao procijeniti što znate, a s druge strane se potruditi da se ne osjećate iskorišteno.

Ovaj tekst nastao je u suradnji s WeAreDevelopers, vodećom dev zajednicom u Europi. Želite li biti u tijeku s najnovijim dev trendovima slijedite ovaj link.

Thomas Limbüchler

WeAreDevelopers

Objava Jesu li senior developeri dužni raditi tehničke testove prilikom zapošljavanja? pojavila se prvi puta na .debug.

Luka, kako bi opisao svoje četverogodišnje iskustvo u Nanobitu?

Sve je počelo preporukom prijatelja koji je u to vrijeme radio u Nanobitu. Taman sam završavao diplomski studij računarstva na FER-u i razmišljao što dalje, a presudile su njegove priče o tome koliko je dobra i opuštena atmosfera kod njega na poslu. Prijavio sam se, prošao intervju i počeo raditi nekoliko dana prije obrane diplomskog rada, tako da sam krenuo još uvijek kao student, na poziciji junior game developera.

Na početku sam radio na održavanju starijih projekata, a nakon nekoliko mjeseci prešao sam na Hollywood Story: Fashion Star, jednu od najdugovječnijih igara Nanobita koja već 6 godina uporno raste. Na tom projektu ostao sam do danas i pritom napredovao do uloge voditelja programerskog dijela tima i titule seniora.

Što te je posebno privuklo izgradnji karijere u gaming industriji?

Kroz djetinjstvo sam puno igrao računalne igre i tu se razvila strast prema računalima i programiranju. S vremenom me jako krenula zanimati računalna grafika i zbog toga sam odabrao računarsku znanost kao smjer na diplomskom studiju, tako da mi je gaming industrija bila prirodan odabir za karijeru.

Iako sam u početku bio malo skeptičan prema mobilnoj platformi u usporedbi s računalima, brzo sam shvatio da su to potpuno promašene predrasude i da izrada mobilnih igara ima jako puno svojih specifičnih izazova koji daju zanimljivost poslu. Mobilni uređaji su jako raznoliki – od veličine ekrana, kapaciteta radne memorije, snage procesora, vrste i verzije operacijskog sustava, proizvođača, sve do brzine interneta kojem korisnik ima pristup – i naše igre se moraju što bolje nositi sa svim tim parametrima. Rekao bih da mi je rješavanje tih optimizacijskih problema trenutno najzanimljiviji dio posla.

Također, sviđa mi se što su naše igre dovoljno “male” da svatko od nas ima relativno velik utjecaj na konačni proizvod i može dati svoj osobni doprinos samoj igri, a opet imaju velik broj igrača i lijep je osjećaj kad nešto što mi proizvedemo donosi toliku zabavu korisnicima diljem svijeta.

Kako bi mlađi programeri i studenti, s malo ili nimalo iskustva u razvoju igara, mogli započeti uspješnu karijeru u gamingu?

Gaming industrija u Hrvatskoj još uvijek je dosta mala tako da je zapravo teško i pronaći mlade programere s iskustvom u gamingu. Zbog toga u Nanobitu zapravo ne očekujemo od junior programera prethodno iskustvo izrade igara, a pogotovo ne mobilnih.

Što se tiče predznanja, najbitnija je dobra podloga programiranja općenito, a bilo koje praktično iskustvo je samo dodatni plus. Kod nas, novi zaposlenici uvijek imaju mentora koji im stoji na raspolaganju za sva pitanja i usmjerava ih u njihovom razvoju. Osim toga, organiziraju se i razni tech talkovi i interne radionice gdje se lako dijeli znanje unutar firme, a često postoje i prilike za sudjelovanje na konferencijama vezanima za industriju.

Rekao bih da je i igranje igara u slobodno vrijeme dosta korisno za rad u ovoj industriji, no ne i presudno. Dobro je tu i tamo vlastitu igru pogledati iz perspektive igrača, a to može biti lakše ako i sami igrate razne igre. S druge strane, konkurentske igre se također mogu sagledati iz perspektive developera što može postati dobar izvor novih ideja.

Što ti se najviše sviđa kod rada u Nanobitu?

Ove četiri godine u Nanobitu bih prije svega opisao kao zabavne. Ljudi Nanobita su ti koji Nanobit čine Nanobitom. Uvijek se nešto događa, netko nešto organizira, nešto se slavi, a to sve pridonosi zajedništvu i pozitivnoj atmosferi u firmi.

Jedna od stvari koje najviše cijenim u Nanobitu je to što nema cruncha, nema radnih vikenda ni upitnika oko godišnjih odmora, što može biti čest problem u ovoj vrlo kompetitivnoj industriji. Unatoč tome, tempo razvoja naših igara je i dalje vrlo jak i produktivnost je na visokoj razini, a rekao bih da je to velikim dijelom zbog tog pozitivnog okruženja i opuštene atmosfere.

Nažalost, zbog pandemije su privremeno onemogućena veća druženja, partyji, teambuildinzi, ali i to će proći u nekom trenu pa će se sve nadoknaditi.

Što bi savjetovao ambicioznim ljudima koji se žele razvijati u gamingu?

Nemojte se bojati izaći iz svoje sigurne zone i baciti u nešto novo s čime se niste još susreli. Po meni je to najbrži način za učenje i stjecanje praktičnog iskustva. Također, bitno je naći radno mjesto gdje ste okruženi ljudima koji su bolji od vas, jer inače nemate od koga učiti i s vremenom možete početi stagnirati. Uz dobre kolege i mentore, znanje se dijeli unutar tima i zbog toga cijeli tim zajedno napreduje.

Objava Kako izgraditi karijeru developera u gaming industriji, savjetuje developer s iskustvom pojavila se prvi puta na .debug.

Ovogodišnji WAD kongres odvija se pod motom “Create. Apply. Disrupt.” i okupit će najveće i najutjecajnije ljude iz tehnološkog sektora, a teme su fokusirane na Software development, Software arhitekturu, DevOps, Cloud, AI, Blockchain i Sigurnost. Uz to kongres nudi i virtualni izložbeni prostor, kao i mogućnosti za digitalno umrežavanje.

“Nakon što smo od prošlog ljeta uspjeli nadahnuti više od 50.000 sudionika kroz virtualni live format, s preko 40 pojedinačnih događaja i izvanredne povratne informacije, sada želimo učiniti isto i kroz naš vodeći događaj, WeAreDevelopers World Congress. Time se želimo dodatno umrežiti sa globalnom zajednicom programera i postaviti nove standarde“, navodi Sead Ahmetović, CEO WeAreDevelopers.

“Ovogodišnji WeAreDevelopers World Congress daje nam priliku u potpunosti iskoristiti prednosti virtualnog događaja i dodatno povećati naš globalni doseg. Osim toga, našim sudionicima nudimo izvrstan sadržaj prezentiran od strane međunarodnih stručnjaka, uz to bez uobičajenog stresnog putovanja“, dodaje Thomas Pamminger, CPO i suosnivač WeAreDevelopers.

Sir Tim Berners-Lee otvara WeAreDevelopers World Congress 2021

Sir Tim Berners-Lee, izumitelj World Wide Weba tokom rada u evropskom istraživačkom centru CERN devedesetih godina, te nominirani za Nobelovu nagradu za mir 2010., otvorit će WeAreDevelopers World Congress 28. lipnja. Tijekom keynote predavanja govorit će o svojim izumima i dati pogled na budućnost Interneta, te odgovoriti na pitanja sudionika u intenzivnoj fireside sesiji.

Od izumitelja HTML-a do brojnih poznatih predavača

Osim gostovanja Sir Tim Berners-Lee, izumitelja modernog Interneta, organizatori s veseljem pozdravljaju i brojne poznate govornike kao što su: Jeff Atwood (Stack Overflow, suosnivač), John Romero (ID Software, suosnivač), Brenda Romero (Wizardry), te Adam Klein (500Tech, suosnivač). Navedeni predavači su potvrdili svoje prisustvo i rado će podijeliti svoje znanje i iskustvo s posjetiteljima virtualnog kongresa.

Pored toga, Heise Medien će pratiti WeAreDevelopers World Congress 2021 s vlastitim trackom na kojem će mrežni redakcijski tim tokom dva dana konferencije organizirati četiri teme s odabranim govornicima.

Za sve posjetioce trenutno su dostupne Early-Bird ulaznice po cijeni €179 (umjesto €299). Sve dodatne informacije o konferenciji možete pronaći ovdje.

Objava WeAreDevelopers World Congress 2021 digitalno izdanje – najveći kongres za developere postaje virtualan pojavila se prvi puta na .debug.

Developer Kosta Eleftheriou podigao je tužbu protiv Applea u kojoj napada ovu kompaniju zbog njihove poslovne prakse na trgovini aplikacija App Store. Prema njegovom mišljenju Apple se tamo ponaša monopolistički, sputava zdravu konkurenciju, onemogućava tržišnu utakmicu i posljedični pad cijena softvera, a pritom zarađuje milijarde dolara.

Ono što posebno smeta ovog developera jest pojava brojnih prevaranata i plagijatora na App Storeu kojima je dozvoljeno postavljati aplikacije koje kopiraju originalna rješenja. Primjerice, njegovu aplikaciju FlickType nedavno je kopirao konkurent, načinio svoju verziju koja radi daleko lošije ili ne radi uopće, a potom ju je lažno oglašavao, kupovao lažirane recenzije na App Storeu, te tako njemu značajno umanjio zaradu od originalne aplikacije. Nakon što se požalio Appleu, ovi nisu učinili dovoljno da bi spriječili prevaru, pa mu nije preostalo drugo nego podići tužbu.

Original blokiran, a kopije se prodaju

Već u prvom mjesecu nakon što se FlickType pojavio, njegov je autor zabilježio prihod od 130.000 dolara, a tada su krenuli problemi s plagijatima i Appleom. Eleftheriou navodi kako je Apple pokušao od njega kupiti spomenutu aplikaciju, no on je to bio odbio. Nakon toga uslijedili su brojni problemi oko prodaje iste putem App Storea, pa ovaj developer smatra da ga je kompanija time htjela primorati na prodaju aplikacije.

Apple has been abusing their position to the detriment of consumers & developers for years.

They portray the App Store as “a place you can trust” & their practices as fair, but in reality they bully developers & fail to police their store.

My lawsuit:https://t.co/70TnAkD8Zj

— Kosta Eleftheriou (@keleftheriou) March 18, 2021

Za vrijeme dok Apple nije htio odobriti distribuciju njegove originalne aplikacije, tvrdi Eleftheriou, na App Storeu su se pojavile kopije koje su zarađivale “na njegov račun”, dok je on izgubio gotovo cjelogodišnji prihod od prodaje svoje aplikacije.

Ovakvo ponašanje u tužbi je opisao kao “pokazivanje monopolističkih mišića potencijalnim konkurentima”, te “profitiranjem na račun prevarantske prakse”. “Ako Apple ne uspije jeftino kupiti željenu aplikaciju od developera, pokušat će pritisnuti tog developera kroz dodatne naknade i primjenu netransparentnih ograničenja”, tvrdi se u tužbi.

Objava Developer tuži Apple zbog monopolističkog ponašanja na App Storeu pojavila se prvi puta na .debug.

Fina je objavila analizu poslovanja poduzetnika koji se, prema klasifikaciji djelatnosti, u Hrvatskoj bave računalnim programiranjem. Analiza obuhvaća podatke od 2009. godine, zaključno s 2019. godinom.

U promatranom je razdoblju broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao za 165,3%: 2009. bilo ih je 1.173, a 2019. godine 3.112. U 2019. godini broj zaposlenih u ovoj djelatnosti bio je 15.072, odnosno gotovo tri puta viši nego 2009. godine, kada je hrvatsko tržište službeno brojalo tek 5.526 programera.

Jednako tako, najveći ukupni prihodi, u iznosu od 9,3 milijarde kuna, ostvareni su u 2019. godini. Usporedimo li to s 2009. godinom, vidljivo je da su ukupni prihodi u programerskoj djelatnosti gotovo četiri puta viši, a isto tako četiri puta je veća i ukupna dobit.

Rasli prihodi, dobit, izvoz i plaće

Poduzetnici u djelatnosti računalnog programiranja poslovali su pozitivno u promatranom razdoblju, kažu iz Fine. Najveću neto dobit ostvarili su u 2019. godini, a ona je iznosila milijardu kuna, dok je dobit ostvarena 2009. godine bila 228,1 milijun kuna.

Kad je riječ o trgovinskom saldu s drugim zemljama, programeri su se i u tom području iskazali. Prihodi od izvoza u promatranih 11 godina krenuli su s 458,8 milijuna kuna 2009., a završio na čak 3,8 milijardi kuna 2019. godine. Kod poduzetnika u ovoj grani industrije uvoz je također rastao, ali u manjem iznosu, te je u 2019. godini iznosio 1,1 milijardu kuna. Trgovinski saldo je, dakle, pozitivan kroz cijelo promatrano razdoblje, a u 2019. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja u 2019. godini iznosila je 8.715 kuna, što je 5,5% više u odnosu na prosječnu plaću obračunanu u 2018. godini (8.262 kn), odnosno 49,9% više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.815 kn).

Top poduzetnici

Ukupni prihodi vodećih 10 poduzetnika u 2019. godini u ovom sektoru iznosili su 2,59 milijardi kuna. KING ICT d.o.o. u 2019. godini bio je prvi po ukupnim prihodima (764,1 milijun kuna) i dobiti razdoblja (55,7 milijuna kn). Za usporedbu, 2009. godine KING ICT d.o.o. nije bio na rang listi top 10 po ukupnim prihodima, a prvi je bio APIS IT d.o.o., stoji u analizi Fine.

Najveći izvoznici u 2019. godini bili su Span d.d. (205,4 milijuna kn), Nanobit d.o.o. (193,6 milijuna kn) i Danieli Systec d.o.o. (162,6 milijuna kn).

Objava Hrvatski programeri zaslužni za 3,8 milijardi kuna vrijednosti izvoza, najveći izvoznik Span pojavila se prvi puta na .debug.

Digitalizacija brojnih procesa i razvoj novih tehnologija postali su sastavni dio naše privatne i poslovne svakodnevice, a upravo je telekom industrija jedna od ključnih pokretača dugo iščekivane digitalne revolucije i jedno od najsloženijih IT okruženja danas. S obzirom na izazovne zadatke koji zahtijevaju IT-evce s iskustvom u razvoju složenih softverskih rješenja, najjači telekom u Hrvatskoj zapošljava IT stručnjake za rad na rješenjima koja olakšavaju poslovanje i život.

Osim mogućnosti rada na najnovijim tehnologijama za pametne gradove i efikasnije poslovanje, HT nudi mogućnost dodatnog stručnog usavršavanja, sigurnost radnog mjesta te fleksibilnost rada u agilnim timovima od kuće i iz ureda.

Moguće raditi i od doma

Nakon što je kompanija u samo 10 dana omogućila rad od kuće za više od 5000 zaposlenika HT Grupe, interno istraživanje pokazalo je kako su zaposlenici zadovoljni radom od kuće – čak 82% HT-ovaca smatra kako im je produktivnost rada od kuće jednaka ili veća od rada iz ureda. Kao jednu od pozitivnih stvari ističu ravnotežu osobnog i profesionalnog života, a za koju njih 61% smatra da je bolja nego prije, zbog čega se priprema novi model rada koji će dugoročno omogućiti zaposlenicima da kombiniraju rad od kuće i iz ureda.

Svi koji žele raditi u fleksibilnom i dinamičnom okruženju koristeći najnovije tehnologije za razvoj  Cloud, Big Data i AI rješenja dodatne informacije i prijave mogu potražiti ovdje.

Objava Partner .debuga Hrvatski Telekom zapošljava developere pojavila se prvi puta na .debug.

Podaci iz analize, dobiveni anketiranjem, pokazuju da je trenutačna prosječna neto plaća programera u Hrvatskoj gotovo 10.000 kuna, a ostvaruje se kad osoba ima u prosjeku 4 godine iskustva. Prošle je godine prosjek plaće bio oko 8.500 kuna, što znači da je samo godinu dana kasnije, za jednaku razinu znanja i iskustva, moguće zaraditi i 1.500 kuna više.

Originalni članak pročitajte na Bug.hr

Paušalci zarađuju 30% više

Kada govorimo o programerima ne možemo izostaviti niti rastući trend otvaranja paušalnih obrta putem kojih se ovakvi poslovi mogu obavljati. Grubišićeva je analiza pokazala da je oko 5% programera zaposleno u ovakvom aranžmanu.

Istraživanje je pokazalo da su 70% paušalaca seniori i leadovi te da oni u neto iznosu zarađuju 30% više nego programeri zaposleni u stalnom radnom odnosu. Konkretno, prosjek neto zarade senior i lead programera na ugovor o radu je 13.000 neto (bruto 2 za Zagreb je cca 24.000 kn) a prosjek senior i lead programera koji radi preko paušalnog obrta je 17.000 neto.

Cijela analiza dostupna je putem obrasca na ovom linku. Tomislav Grubišić bit će jedan od predavača na nadolazećoj developerskoj konferenciji .debug, gdje će detaljno razložiti kako i koliko zarađuju developeri u Hrvatskoj.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Prosječna plaća programera u Hrvatskoj u godinu dana narasla za 1.500 kuna pojavila se prvi puta na .debug.