Pri odabiru lokacije za outsourcing softvera, Hrvatska postaje sve popularniji izbor za zapadne tvrtke. S obzirom na sve veću potražnju za hrvatskim tehnološkim partnerima u industrijama poput HealthTecha, sažet ćemo glavne razloge zašto je Hrvatska atraktivan izbor za zapadne tvrtke.

Zahvaljujući iznimnoj kombinaciji talenta, pristupačnih cijena i poslovno-prijateljskih uvjeta, Hrvatska se pozicionirala kao pouzdan partner za međunarodnu tehnološku suradnju.

Evo zašto se Hrvatska ističe kao idealan izbor za tvrtke iz Sjeverne Amerike i zapadne Europe koje žele outsourceati razvoj softvera u srednjoj Europi.

1. Nova generacija STEM talenata

Hrvatska sveučilišta prepoznala su porast u potražnji za tehničkim studijima te nude širok spektar studijskih programa iz područja računarstva, elektrotehnike i informacijske tehnologije. Tako se broj studenata iz STEM područja povećava iz godine u godinu. Državne stipendije, tehnološki usmjereni grantovi i istraživački programi dodatno potiču mlade da se opredijele za karijeru u području IT-ja.

Uz to, postoje razne inicijative u privatnom i javnom sektoru koje osiguravaju podršku razvoju tehnoloških talenata u Hrvatskoj. Na primjer, brojne hrvatske tehnološke tvrtke surađuju sa sveučilištima te nude mentorske programe, radionice i druge resurse pomoću kojih pomažu studentima da se još za vrijeme studija uključe u praksu. Cilj im je kontinuirano stvarati kvalificirane stručnjake koji će doprinositi rastućem IT sektoru u Hrvatskoj.

Nova generacija softverskih stručnjaka

Za tvrtke koje traže partnere, ovo dinamično okruženje nudi pristup mladim, inovativnim kadrovima koji donose svježe ideje te se brzo i lako prilagođavaju. Uz tehničke vještine, hrvatski IT stručnjaci često odlično govore engleski jezik, što uvelike olakšava komunikaciju i suradnju s međunarodnim timovima.

Ova kombinacija tehničkih sposobnosti, praktičnog iskustva i jezičnih vještina čini hrvatske STEM stručnjake izuzetno konkurentnima i vrijednima za softverske tvrtke u zemlji.

Znanje engleskog jezika

Prema EF English Proficiency Indexu, Hrvatska zauzima 11. mjesto na globalnoj razini, svrstavajući se među zemlje s vrlo visokom razinom znanja engleskog jezika. U 2023. godini Hrvatska je bila druga najuspješnija zemlja u srednjoj Europi te vodeća u istočnoj i jugoistočnoj Europi, s više od 60% građana koji tečno govore engleski.

2. Impresivni uspjesi hrvatskih studenata na IOI-u

Hrvatski STEM studenti godinama redovito osvajaju medalje na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi (IOI), uključujući zlato, srebro i broncu. Ovi uspjesi svrstavaju Hrvatsku među najuspješnije zemlje na natjecanju, posebno s obzirom na njezinu relativno malu veličinu. Sposobnost hrvatskih studenata da briljiraju na tako zahtjevnom natjecanju ističe snagu zemlje u vještinama koje su važne za razvoj softvera, kao što su vještine programiranja, logičke analize i razvijanje algoritamskih rješenja.

Ova razina postignuća odražava dugogodišnju tradiciju visokokvalitetnog STEM obrazovanja u Hrvatskoj. Već od ranih dana, hrvatski učenici potiču se na sudjelovanje u naprednim programima iz matematike, kodiranja i prirodnih znanosti, od kojih mnogi nude specijaliziranu pripremu za međunarodna natjecanja. Za tvrtke koje traže talentirane developere za svoje inženjerske timove, ova snažna obrazovna osnova jasan je pokazatelj visoke razine njihovih vještina.

Uz visoke tehničke kompetencije svojih stručnjaka, hrvatske softverske tvrtke mogu računati i na impresivnu sposobnost inovativnog razmišljanja i rješavanja kompleksnih problema, što je ključno u računarstvu. To čini softverske tvrtke u Hrvatskoj izvrsnimpartnerima za tvrtke koje cijene tehničku stručnost, kvalitetno obrazovanje i kulturu kontinuiranog napretka.

3. Konkurentne cijene outsourcinga u softverskom razvoju

Hrvatske softverske tvrtke mogu ponuditi vrlo konkurentne cijene zahvaljujući nižim troškovima života i prosječnim plaćama u usporedbi sa zemljama zapadne EU. Ova prednost čini Hrvatsku privlačnim izborom za tvrtke iz Sjeverne Amerike i zapadne Europe, gdje su troškovi softverskog razvoja često znatno viši. Suradnjom s hrvatskim developerima, tvrtke mogu postići jednako visoke standarde kvalitete po značajno nižim cijenama.

Uz povoljne troškove rada, Hrvatska IT tvrtkama nudi poticajne porezne olakšice i državne subvencije. Ove inicijative ne samo da smanjuju cijene usluga već potiču rast i inovacije unutar lokalne tehnološke industrije. Tvrtke koje surađuju s hrvatskim developerima imaju koristi od ovih pogodnosti, jer lokalne tvrtke često mogu izravno prenijeti uštede na svoje klijente. Na primjer, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske podržava razne istraživačke i razvojne projekte.

Važno je napomenuti da pristupačnost cijena ne ide na štetu kvalitete. Hrvatski developeri poznati su po svojoj pažnji prema detaljima, snažnim tehničkim vještinama te kreativnosti. Time uspješno zadovoljavaju visoke standarde koje zahtijevaju međunarodna tržišta softverskog razvoja.

Za tvrtke koje traže ravnotežu između pristupačnosti i izvrsnosti u procesu digitalne transformacije, hrvatske softverske kompanije nude izvrsno rješenje za outsourcing koje donosi financijske i strateške prednosti, bilo da ste u potrazi za tvrtkom za razvoj web stranica ili partnera za razvoj visokokvalitetnih mobilnih aplikacija.

4. Podrška Vlade i dinamične tehnološke zajednice

Hrvatska vlada poduzela je važne korake kako bi podržala rast IT industrije, prepoznajući njezin potencijal za jačanje gospodarstva. Cilj im je potaknuti inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, čime se jača pozicija Hrvatske kao važnog tehnološkog središta u srednjoj Europi. To uključuje porezne olakšice za osnovna znanstvena istraživanja, industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoj.

Fokus Vlade na stabilnost i spremnost na suradnju s međunarodnim partnerima čini Hrvatsku privlačnim izborom za zapadne tvrtke koje žele outsourceati razvoj ili širiti svoje poslovanje u regiji.

U gradovima poput Zagreba i Splita razvijene su snažne tehnološke zajednice koje koje pridonose rastu IT sektora u Hrvatskoj. Ovi gradovi nude brojne prilike za podršku i suradnju developerima, uključujući razne tehnološke meetupove, hackathone i radionice koje promiču razmjenu ideja i inovacije u zajednici.

Uz mnoge coworking prostore i tehnološke inkubatore, ovi hubovi pružaju idealno okruženje za razvoj talenata i poticanje novih ideja. Takvi centri služe kao inkubatori za talente i inovacije, čineći Hrvatsku još privlačnijom destinacijom za pronalazak pouzdanog partnera za razvoj softvera.

Zaključak: Zašto odabrati Hrvatsku?

Na globalnom tržištu, gdje su stručnost, ušteda troškova i učinkovitost ključni, Hrvatska se istaknula kao privlačna destinacija za outsourcing softverskog razvoja. S dokazano sposobnim stručnjacima, konkurentnim cijenama i povoljnim poslovnim okruženjem, Hrvatska je odličan izbor za zapadne tvrtke koje traže pouzdanog partnera za razvoj softvera.

Suradnja s hrvatskim developerima ne nudi samo povoljan financijski model, već osigurava i rad s profesionalcima koji su motivirani, visoko obrazovani i usklađeni sa zapadnim poslovnim standardima. Kako Hrvatska nastavlja jačati svoju tehnološku infrastrukturu, ističe se kao vrhunski izbor za zapadne tvrtke koje žele outsourceati svoje potrebe za softverskim razvojem u srednjoj Europi. Ovo nas dovodi do ključnog pitanja: Je li Hrvatska dom nekih od najboljih softverskih kompanija u regiji?

Objava Hrvatska – vodeća destinacija za razvoj softvera pojavila se prvi puta na .debug.

Deloitte je objavio svoju prestižnu ljestvicu CE Technology Fast 50 kojom rangira najbrže rastuće srednjoeuropske tehnološke tvrtke na temelju prosječnog ostvarenog rasta u periodu od posljednje četiri godine. IT tvrtka Devōt iz Hrvatske zauzela je 34. mjesto, s rastom od 960%, čime se svrstava na drugo mjesto među najbolje rangiranim hrvatskim tvrtkama na listi.

Tvrtka Devōt, osnovana 2016. godine, specijalizirana je za usluge razvoja softvera i automatizaciju poslovnih procesa. Tijekom godina, djelovala je u raznim industrijama, uključujući HealthTech, TravelTech i FinTech. Tijekom pandemije, Devōt je preusmjerio fokus na HealthTech rješenja, posebno na digitalizaciju zdravstvenih usluga i telemedicinu. To uključuje izgradnju složenih sustava koji digitaliziraju upravljanje zdravstvenim ustanovama i omogućuju kvalitetnu skrb pacijentima bez potrebe za fizičkim posjetom liječniku. Od 2023. godine, u Devōtu su se fokusirali na razvoj AI-a kako bi pomogli tvrtkama da integriraju AI u svoje poslovanje. Zbog nedostatka iskustva u implementaciji AI-a, mnoge tvrtke ne znaju kako početi, a Devōt im pruža stručnu pomoć u tom procesu. Paralelno s tim, tvrtka diverzificira svoje poslovanje razvojem dvaju AI proizvoda, dok i dalje pružaju usluge kroz servisnu ponudu.

Uz fokus na kvalitetu rada i isporuke, u Devōtu se ponose time da prate trendove, a osnivač tvrtke Devōt, Martin Morava istaknuo je sljedeće: „Ponosni smo što smo i ove godine na prestižnoj Deloitteovoj listi najbrže rastućih tvrtki u srednjoj Europi. Proteklih nekoliko godina naš tim je marljivo radio kako bi postigao rezultate kojima se danas možemo pohvaliti. Naša posvećenost i predan rad rezultirali su dugoročnim i stabilnim partnerstvima s klijentima na međunarodnom tržištu. Situacija u IT sektoru pokazuje da je budućnost nepredvidiva, ali ono što možemo reći jest da Devōt nastavlja graditi snažne temelje kako bismo se mogli nositi s izazovima koji dolaze. Čestitamo i svim ostalim tvrtkama koje su zaslužile svoje mjesto na ovoj listi“.

Na ovogodišnjoj listi Deloitte Technology Fast 50 Central Europe, među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, svoje mjesto pronašlo je 11 hrvatskih tvrtki, što uključuje četiri tvrtke u glavnoj kategoriji i četiri u kategoriji “Companies to Watch”. Ove godine natjecanje je okupilo više od 400 tvrtki iz 17 zemalja, uključujući 29 iz Hrvatske.

Objava Devōt druga najbrže rastuća hrvatska tvrtka i 34. u srednjoj Europi pojavila se prvi puta na .debug.

Više od 400 tvrtki iz 17 zemalja, uključujući 29 iz Hrvatske, prijavilo se na ovogodišnji natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki, koji već 25. godina zaredom provodi Deloitte na nivou Srednje Europe. Kao i dosad, 50 prijavljenih tvrtki uspjelo je ostvariti plasman na rang listu u glavnoj kategoriji u 2024. godini. Te tvrtke dolaze iz sedam zemalja i sedam različitih sektora industrije, pri čemu su kao i u prethodnim natječajima, dominirale softverske tvrtke.

Glavna kategorija – Fast 50

Prosječna stopa rasta od 1604%, ostvarena u tvrtkama u glavnoj kategoriji Fast 50 u ovoj godini je veća u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 1502%. Kao i u prethodnim godinama, softverske tvrtke dominiraju rangiranjem s 28 plasmana, fintech ima 7 predstavnika, a slijede mediji i zabava s pet te tehnologija zaštite okoliša s četiri, dok ostali sektori hardver, zdravstvo i životne znanosti te komunikacije imaju po dva plasmana.

“Više od 400 tvrtki prijavilo se za plasman na listu koja rangira i odabire 50 najboljih. Opet su poljske i češke tvrtke sa po 17 plasmana preuzele većinu tablice što je razumljivo s obzirom na veličinu tržišta u tim zemljama, a tradicionalno ih slijedi izvrsna Hrvatska s četiri plasirane tvrtke” – istaknuo je Natko Sertić, glavni partner za poreze u CE South regiji te dodao: “Želio bih čestitati tvrtki Stemi kao vodećoj od hrvatskih tvrtki, te pohvaliti plasman svih hrvatskih tvrtki na ovogodišnjem natječaju. Posebno bi istaknuo Devōt i Aircash, koji su već treću godinu zaredom ostvarili plasman na glavnoj listi, što je iznimno ostvarenje gledajući ukupni kontekst natječaja.”

Stemi na 21. mjestu

Od hrvatskih tvrtki ove godine najbolje je plasiran Stemi na 21. mjestu s rastom od 1.227%. Stemi je razvio platformu za učenje koja nudi razne obrazovne programe i radionice namijenjene učenicima, učiteljima i studentima. Fokus im je na novim tehnologijama poput umjetne inteligencije, robotike, interneta, dronova i kibernetičke sigurnosti, a cilj poticati interes za tehničke i prirodne znanosti.

U daljnjem poretku slijede Devōt na 34. mjestu (960%), tvrtka koja se bavi razvojem softvera i digitalnih rješenja, a specijalizirala se za izgradnju inovativnih HealthTech rješenja te B.I.D. Grupa na 37. mjestu (934%). B.I.D. Grupa je razvila višejezičnu CMS platformu tj. integrirani booking engine koji se koristi kao sustav rezervacija u nekim hotelskim kućama i turističkim agencijama. Aircash, fintech tvrtka koja se bavi uslugama transfera novca, plasirala se na 42. mjesto s rastom od 860%.

“Izuzetna nam je čast primiti ovo priznanje i biti među budućim europskim liderima kao tehnološka tvrtka koja predano gradi infrastrukturu za povezivanje obrazovnog sustava s tehnološkom industrijom. Naš je cilj pripremiti nove generacije da postanu kreatori bolje budućnosti. Unapređenje obrazovnog sustava, koji se stoljećima nije značajno mijenjao, jedan je od najvećih i najvažnijih izazova današnjice, te smo iznimno ponosni što s našim rastom raste i pozitivan utjecaj na cjelokupno društvo”, izjavio je Marin Trošelj, CEO najbolje plasirane hrvatske tvrtke Stemi.

Tvrtke u usponu (Companies to Watch)

Važno je posebno istaknuti kategoriju “Companies to Watch”, koja označava postignuća mladih tvrtki koje su osnovane nedavno i nisu se mogle kvalificirati u glavno Fast 50 rangiranje. I u ovoj kategoriji dominirale su softverske tvrtke.

Iz Hrvatske su plasman u ovoj konkurenciji ostvarile četiri softverske tvrtke: Jenz.app na 12. mjestu sa rastom od 410%, slijede 17. Barrek (273%), 20. Amplibit (239%) i 21. Release14 sa rastom od 236%. Jenz.app je razvio internu društvenu mrežu koja funkcionira poput mobilnog intraneta i aplikacije za angažiranje zaposlenika tvrtke. Tvrtka Barrek razvila je vlastiti softver/aplikaciju, svjetski priznati softver za interne, eksterne i certifikacijske audite. Amplibit se specijalizirao za izradu naprednih bankarskih rješenja dizajniranih za poboljšanje i optimizaciju poslovnih operacija, a Release14 se posvetio pružanju vrhunskih rješenja za zakonito presretanje, zadržavanje podataka te sigurnost informacija.

Zvijezde pozitivnog utjecaja (Impact Stars)

Četvrta kategorija označava izvrsnost u tehnološkim tvrtkama Srednje Europe u sklopu programa Fast 50 je Impact Stars, koja je prvi put uvedena 2020. godine.

Ova jedinstvena klasifikacija obuhvaća tvrtke koje uspješno povezuju izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim utjecajem u barem jednom od sljedećih područja: društvo, poslovanje, inovacije, okoliš i raznolikost. Umjesto mjerenja rasta prihoda, u ovoj kategoriji fokus je na izvanredan pozitivan utjecaj koji ove tvrtke ostvaruju u društvu.

U posebnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja predstavljene su tri hrvatske tvrtke:

• Falcon Technology, tvrtka za razvoj hardvera, softvera i strojeva. Fokusirani na automatizaciju, od skladištenja i sljedivosti proizvoda do svih ostalih procesa,
• Newton Technologies Adria, lider u razvoju glasovne tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji,
• Monri Payments, vodeći pružatelj višekanalnih plaćanja koji je razvio sigurna, inovativna i integrirana rješenja plaćanja za tvrtke u različitim sektorima.

“Ako gledamo unaprijed i procjenjujemo razvoj poslovanja u našoj regiji i Hrvatskoj, jasno je kako je neprekidni napredak tehnologije ključni pokretač budućih uspjeha. Izvanredno je vidjeti kako nove i mlade tvrtke iz Hrvatske otvaraju nove horizonte i stvaraju raznolike mogućnosti na inovativne načine”, zaključio je Natko Sertić.

Objava Stemi, Devōt i Aircash među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe pojavila se prvi puta na .debug.

Koji je tajni zakleti neprijatelj svakog developera? Dosada!

Govorimo o malo drugačijem tipu dosade od klasične, obične dosade. Iako imaš tonu posla i ne bi ti trebalo biti dosadno – radiš dosadne stvari, na poslu stagniraš i općenito gubiš hrpetinu energije na repetitivne gluposti ili “reinventing the wheel”.

Iz dana u dan ista je priča, setupiraj projekt, napravi CRUD-ić, onboardaj novog developera i satima mu pomaži setupirati projekt, pokreni sve code quality i testing alate prije commitanja, piši dokumentaciju, pa opet postavi projekt, ali na Macu, i tako ukrug.

Količina vremena koja se izgubi na te zadatke je nevjerojatna, posebno ako se, kao ja, zainatite i samo jedan jedini tjedan zabilježite koliko ste vremena na to potrošili. Pomnožite to s brojem tjedana i brojem kolega u timu i dobijete godišnju količinu sati (čitaj: mjeri se u tjednima) koja je nepovratno izgubljena, a često je i teško naplativa klijentima.

Make(file) kao odgovor na dosadu

Što je Make?

Nećemo puno pametovati. Naš AI prijatelj kaže ovako: “The Linux make command is a commonly used utility by sysadmins and developers. The command assists in the compilation process and is a must-have tool for building large applications. This utility cuts out repetition and speeds up compilation, saving time.”

Ovo zvuči točno kao ono što nam treba, zar ne? Krenimo setupirati taj mistični tool.

Kako ga instalirati?

Make dolazi u paketu s bilo kojim Mac ili Linux operativnim sustavom. Unesite make u konzoli da provjerimo da sve radi. Kod Windowsa je malo složenije – instalirate Chocolatey (Windows ekvivalent brew-a ili apt-a), a Make se instalira s jednim brzim choco install make.

Makefile na prosječnom projektu

1. Setup Makefile-a

Nakon što smo instalirali Make na OS, idemo napraviti setup na projektu. U projektnom folderu zviznete touch Makefile i to je manje-više to. Nakon toga je cilj Makefile napuniti korisnim naredbama.

2. Ali, prvo dokumentacija!

Note: OBAVEZNO je koristiti tabove umjesto razmaka za indentaciju naredbi. Makefile ne voli razmake (osim unutar navodnika!). Simbol @ nam služi da se komanda ispred koje se stavlja “-” ne ispisuje u konzoli kao output.

Nitko ne želi po kodu tražiti što naredbe rade – dokumentacija je najvažnija. Po defaultu, “make” prikaže dokumentaciju ako se pokrene bez argumenata. Inicijalno je prazan, pa prikaže grešku “No Targets”. Idemo mu dodati naredbu, dokumentirati što radi. Dodajemo blok “default” kao u snippetu, s hrpom “echo” naredbi kako bismo na ekranu prikazali što točno imamo od naredbi u ovom Makefile-u.

Kreirajmo Makefile sa sljedećim sadržajem:

Ako sad u konzoli upišemo:

Dočekat će nas lijepi ekrančić u ovom stilu:

3. Definiranje naredbi

Sada kada smo napisali dokumentaciju i naveli da imamo tri komande – tests, cs i md, red je da definiramo što svaka od njih radi. Stoga dodajemo na dno Makefile-a sljedeći snippet:

Ovaj dio koda će Makefileu definirati što se događa kada bilo koji od tih “named blokova” dodamo kao prvi argument. Make u tom slučaju samo izvršava komande tim redoslijedom.

4. Slijedno izvršavanje više naredbi (tzv. chaining)

S obzirom na to da se radi o DevOps/Developer alatu, iz gornjeg primjera vidimo kako sada imamo jednostavan način za pokretanje tri alata – Code Style Checker, Mess Detector i PHPUnita koji vrti functional testove.

Ipak, prije nego što sve stavimo u produkciju, moramo pokrenuti 3 (slovima: TRI) komande. Nitko nema vremena za to – možemo mi to i bolje.

Upoznajmo Make command chaining – vrlo jednostavan način gdje svoje build procese možete redom nanizati i tako automatizirati brojne stvari. Na primjer, definirat ćemo master komandu quality koja će biti zaslužna za pokretanje svih code quality i testing alata, pri čemu su u našem slučaju sva tri već definirana. Pa krenimo s dokumentacijom – dodajemo dodatnu liniju u default blok:

Pa definirajmo samu “quality” komandu na sljedeći način:

Kada nakon toga pokrenemo make quality – odvrtjet će se sve akcije definirane u samoj “quality” komandi, a iza nje nanizati i sve navedene desno od dvotočke.

Što je sa shell commandama?

Kombiniranje shell commandi i Makefile-a radi odlično – jednostavno ih dodajte kao naredbe unutar Makefile komandi. Na primjer, možete to učiniti ovako:

make launch izbildati će Docker containere, pokrenuti ih i pokrenuti shell commandu /scripts/launch.sh, a u njoj pak možemo imati jednu, pet ili čak pedeset drugih shell komandi koje se možda moraju izvršiti unutar Docker containera.

6. Pretvorimo Makefile output u umjetnost – farbanjem outputa

Prvo, mali šalabahter:

Zatim, u revijalnom tonu, nova komanda colors: u dokumentaciju (dodate sami) i nova definicija komande na sljedeći način, koristeći tput setaf za boju slova i tput setab za boju pozadine:

Istina, nije neka elegancija poput korištenja <html> tagova, no i nije potrebno, iskustvo pokazuje da je dovoljno samo bojom istaknuti opisne naslove pojedinačnih komandi. Kada stvorimo komandu koja ih slijedno izvršava, izgledat će super-profesionalno.

Make u praksi

Jednostavniji README.md

Svi smo radili na jednom ili više projekata gdje potrošimo prvih tri dana onboardinga na postavljanje projekta, čitajući upute za postavljanje iz README.md koje Pero i Mirko nisu ažurirali od pretprošlog Božića, pa pola toga ne radi. Osim toga, tu su i problemi jer upute podrazumijevaju lokalno instalirani nginx i MySQL i slično.

Sve to me prije nekoliko godina potaknulo da svaki projekt na kojem radim organiziram tako da sadržaj dokumentacije u README.md za setup projekta izgleda otprilike ovako:

Ovo omogućava da se developera vodi za ručicu i pita za vrijednosti svih access keyeva, GitHub tokena i passworda, a na kraju mu izbaci i mini upute o tome koji URL otvoriti i gdje se što nalazi.

Takav pristup se u praksi pokazao kao nekih 2-3 sata posla po projektu, plus 1-2 sata dodatno za ažuriranje Makefilea kroz SDLC jednog projekta. Ukupno zaokruženo, to je maksimalno 6 sati truda – a rezultat je ušteda – nebrojenih desetaka sati na setupu, pokretanju različitih komandi i povlačenja senior kolega za rukave.

Kako to Devōt radi?

Za kraj, jedan primjer kako Devōt koristi Makefile na jednom svojem projektu, nazovimo ga “Top Secret”. Prikazujemo samo komandu make install:

Ukratko opisano, komanda uz lijepo formatirani i obojeni output u konzoli:

• Pokreće naredbe koje kreiraju vašu lokalnu konfiguraciju
• Pokreće dockeriziranu aplikaciju
• Traži od vas da unesete sve passworde, URL-ove i secret keyeve
• Downloada vendor libraryje
• Odrađuje build process
• Pokreće migracije na bazi i napuni ju podacima
• Objašnjava vam što trebate dodati u /etc/hosts file
• Prikazuje URL-ove različitih verzija API dokumentacije

I sve to na način gdje manje iskusni kolege mogu pogledati naredbu i iz priloženih komentara shvatiti većinu koraka samog procesa postavljanja.

Ideje za dalje

Make je superkoristan alat i postoje još mnoge opcije, mogućnosti i trikovi kojima si možete olakšati život. Međutim, navest ćemo samo nekoliko korisnih komandi koje često koristimo, dok ostatak prepuštamo vama (ipak se vi bavite inženjeringom )

wipe: – Resetira projekt na tvorničke postavke

db-backup: – Kreira database dump (na ispravan način!)

nginx-logs: – Taila s followom logove na nginx containeru

quality: – Pokreće sve dostupne alate za provjeru kvalitete koda, standarde i analizu

fixtures: – Natoči sve potrebne inicijalne podatke u bazu podataka

urls: – Prikazuje URL-ove projekta (Frontend, Backend, vanjski servisi itd.)

docs: – Regenerira svu dokumentaciju

cache-reset: – Briše sav cache aplikacije

Kako ne biste nepovratno gubili vrijeme, Make je odličan alat koji optimizira i automatizira mnoge “dosadne” zadatke. Ako imate dodatnih pitanja o tome kako mi u Devōtu štedimo vrijeme ili želite saznati više o našim metodama, slobodno nam se javite.

Objava Make: Alat za olakšavanje rutinskih zadataka u programiranju pojavila se prvi puta na .debug.

Da, dobro ste vidjeli, još jedan članak o umjetnoj inteligenciji. S obzirom na brojna predavanja, članke i panel diskusije posvećene ovoj temi, pojam “AI” sve više poprima odjek tzv. buzzworda. Iako umjetna inteligencija nije ništa novo i već duže vrijeme kruži unutar akademskih zidova, tek u 21. stoljeću ona postaje široko prihvaćena i rasprostranjena u javnosti.

Teško je reći da je AI ikada bio potpuno irelevantan, no svakako je bio ograničen na određene krugove. Njegovom usponu u “mainstream” može se pripisati nekoliko ključnih faktora: tehnološkim napredcima, promjeni percepcije o AI-u, povećanju investicija u ovu tehnologiju, i neizostavno, medijima. Medijska fascinacija AI-em, uz često bombastične naslove o tome kako će nas AI sve zamijeniti, dodatno je potaknula javnu znatiželju i stavila umjetnu inteligenciju pod povećalo.

Kako s manje postići više – Subtractive productivity

Umjetna inteligencija, prema Encyclopaedia Britannici, obuhvaća sposobnost digitalnih računala da obavljaju zadatke koje inače povezujemo s inteligentnim bićima. Ovdje je bitno istaknuti da AI obuhvaća širok spektar pojmova i primjena, no onaj AI koji većina nas koristi u poslovnom okruženju pripada generativnom AI-u. Ovaj oblik AI-a, koji seže još od prošlog stoljeća s primjerima poput chatbota ELIZA (još davno prije našeg chatbota Ante), danas je najpoznatiji kroz implementacije poput ChatGPT-a.

Razmišljanje o produktivnosti često se svodi na količinu obavljenog posla tijekom dana. Međutim, percepcija produktivnosti varira, pogotovo u poslovnom svijetu gdje zaposlenici i voditelji tima ne vrednuju produktivnost na isti način. U poslovnom kontekstu, produktivnost se često promatra iz strateške perspektive, gledajući kako pojedinci ili timovi doprinose širim ciljevima tvrtke.

U ovim vremenima ubrzanih procesa, idealno je vrijeme za koristiti AI u našu korist.

Subtractive productivity, ili produktivnost kroz smanjenje, pokazuje kako je moguće postići više s manje resursa. Ideja je da produktivnost treba biti “proces smanjivanja”: trebamo težiti smanjenju grešaka i nepotrebnih koraka u našem radu. Ovaj pristup ne samo da povećava efikasnost, već dovodi i do kvalitetnijih radnih ishoda.

AI u Devōtu: Različite perspektive

U tehnološkom svijetu, gdje je adaptabilnost jedina konstanta, umjetna inteligencija (AI) igra veliku ulogu u promjeni poslovanja.

I ne, ovo nije još jedan bombastičan članak o tome kako AI zamjenjuje ljudski rad. Umjesto toga, vidjet ćemo kako kroz primjenu generativnog AI-a možemo raditi na našoj verziji “Subtractive productivity”. U našoj firmi, upotreba AI-a se razlikuje ovisno o ulozi, ali ima nekoliko dodirnih točaka.

Perspektiva developera – AI omogućava glatki prijelaz između učenja tehnologija

Naš Tech Lead, Marko Meić Sidić, redovito koristi AI alate poput Copilota u svom IDE-u. Copilot mu znatno ubrzava pisanje boilerplate koda te nudi prijedloge za refaktoriranje i generiranje unit testova. Marko posebno ističe da mu AI štedi vrijeme pri edukaciji, odnosno pri prelasku s jednog programskog jezika na drugi. Nakon više od pet godina rada u Ruby on Railsu, prošle godine je započeo s programiranjem u Javi i Spring frameworku, gdje mu je AI značajno ubrzao prilagodbu i omogućio glatki prijelaz na drugi jezik.

Iako AI pomaže u ubrzanju procesa, Marko naglašava da njegov pristup rješavanju problema ostaje sličan jer AI i dalje zahtijeva ljudski doprinos. Naglašava važnost pravilnog formuliranja upita u AI alate: bolji kontekst i kvalitetniji podaci rezultiraju kvalitetnijim odgovorima. Ako nedostaje adekvatan kontekst, lako se može dogoditi da AI zapravo oteža umjesto da pomogne, jer završite više vremena provodeći rasprave s njim nego rješavajući problem.

Marko također dodaje: “Uvijek nastojim sam doći do rješenja, no to svakako uključuje kombinaciju službene dokumentacije i na kraju AI-a. AI definitivno može ubrzati proces, ali uvijek je potrebno provjeriti rješenje koje AI predloži. Bez obzira na brzinu napretka AI tehnologija, one se moraju neprestano usklađivati s brzo razvijajućim tehnološkim standardima.”

Unatoč pomoći koju AI pruža, Marko ističe da su Code Review-i od strane drugih developera i rad QA inženjera još uvijek neophodni. AI ne može u potpunosti zamijeniti temeljite provjere kvalitete i manualno testiranje, što je ključno za održavanje visokih standarda u razvoju softvera.

Perspektiva testera – AI ne može zamijeniti kritičko razmišljanje

QA, Leo Cvijanović, koristi AI u svojem poslu, posebice za pisanje automatskih testova. Osim ChatGPT-a, koristi i GitHub Copilot, koji smatra izuzetno korisnim zbog njegove integracije u code editor. Copilot ima sposobnost koristiti postojeći kod unutar projekta ili repozitorija kako bi pomogao u kreiranju novog koda.

Copilot mu omogućava da jednostavno opiše što želi postići, unese potrebne varijable i parametre, a zatim alat preuzima brigu o sintaksi koda. Ova automatizacija mu omogućava da se više fokusira na složenije aspekte QA procesa.

Unatoč prednostima koje AI nudi, smatra da je pozicija QA još uvijek jednako potrebna. Bez obzira na napredak AI tehnologija, kod mora proći detaljan code review prije nego što dođe do QA faze, gdje je ljudska intervencija neophodna za konačnu provjeru. Leo vjeruje da AI, koliko god bio napredan, nikada neće biti savršen, te ne može u potpunosti zamijeniti kritički osvrt i analizu koje pruža ljudski faktor. Stoga, iako AI može značajno unaprijediti efikasnost procesa, važno je ostati oprezan i ne oslanjati se isključivo na tehnologiju.

Perspektiva dizajnerice – AI nikad nije krajnje rješenje, nego pomoć na putu do rješenja

Naša dizajnerica, Tisa Bastijanić, koristi AI tehnologije za proširivanje i generiranje slika u Photoshopu, dok u svojoj ulozi Product Ownera Devōt weba najviše koristi AI za pisanje User storyja. Tisa ističe da, iako joj AI znatno pomaže u efikasnosti posla, nikada ga ne koristi kao konačno rješenje. Za nju je AI alat za podršku i brzi pristup informacijama, koji služi kao pomoć na putu do rješenja, ali ne i kao zamjena za kreativni proces.

Tisa također naglašava važnost prepoznavanja trenutaka kada je bolje ne koristiti AI. Zbog raznih nedostataka, poput “halucinacije” odgovora ili nerazumijevanja upita, korištenje AI-a može rezultirati trošenjem više vremena nego što je potrebno, ponekad čineći ručni rad bržim i učinkovitijim.

U svijetu dizajna, AI generirane slike često sadrže nelogičnosti ili su previše uniformirane, od portreta ljudskih lica do scenografskih elemenata. Do sada, Tisa nije koristila nijednu sliku ili grafiku kreiranu AI-em u svojim projektima. Često su ilustracije lakše i brže pronaći putem interneta nego ispravljati nedostatke na AI generiranim ilustracijama. Ipak, ona vjeruje da će se kvaliteta AI alata znatno poboljšati u budućnosti.

Perspektiva Talent Acquisition specijalista – Još veći naglasak na tehničke intervjue u doba AI-a

Lina Višić, kao Talent Acquisition Specialist u Devōtu najviše koristi AI za unaprjeđenje procesa regrutacije. AI joj pomaže u različitim aspektima, uključujući raspisivanje procedura, definiranje opisa poslova, generiranje pitanja za intervjue, te strukturiranje sastanaka. Posebno ističe korisnost AI-a kada nedostaje ideja za novi sadržaj.

Lina smatra da je kvaliteta prijava za posao uvijek varirala, uvijek je bilo loših i dobrih životopisa. Prije su kandidati često koristili prve dostupne predloške s interneta, dok danas standardi postaju nešto viši. Ipak, lako je uočiti koji su CV-ovi generirani bez dodatne obrade i prilagodbe.

U procesu zapošljavanja tehničkog osoblja, velika promjena je u načinu provjere tehničkih znanja. S obzirom na mogućnosti AI-a, kao što je ChatGPT, postoji rizik da kandidati predaju kodove generirane s pomoću AI-a bez dubljeg razumijevanja. U Devōtu, ovaj problem rješavamo provođenjem temeljitih tehničkih intervjua koji testiraju ne samo točnost koda, već i razumijevanje kandidata o metodama korištenja AI-a u profesionalne svrhe.

Iako Lina priznaje da AI ponekad može usporiti proces zbog vremena potrebnog za formuliranje učinkovitih upita, smatra kako joj je AI značajno pomogao povećati efikasnost u obavljanju poslovnih zadataka koji joj inače nisu omiljeni.

Kako AI pomaže u operativnom poslu

U operativnom poslu, AI ima ključnu ulogu, posebno kroz primjene generativne i prediktivne umjetne inteligencije. Iako se implementacije umjetne inteligencije razlikuju ovisno o industriji, u ovom članku fokusiramo se na svakodnevne poslovne zadatke. Naši zaposlenici su svjesni da je AI alat, a ne samostalno rješenje. Evo nekoliko ključnih benefita koje AI donosi u poslovne procese:

1. Automatizacija ponavljajućih zadataka

Svi znamo koliko repetitivni zadaci mogu biti zamorni i vremenski zahtjevni. Prema istraživanju, tipični uredski djelatnik provede oko 10% svog radnog vremena unoseći podatke ručno u poslovne aplikacije poput ERP i CRM sustava, dok ukupno više od 50% radnog vremena odlazi na kreiranje i ažuriranje dokumenata. Automatizacija tih zadataka kroz AI omogućava zaposlenicima da oslobode vrijeme za učenje i druge produktivnije aktivnosti.

Više vremena za sve želje i potrebe

Automatizacija, posebice ona vođena AI tehnologijama, oslobađa vrijeme koje programeri mogu iskoristiti za razvoj i usavršavanje svojih vještina. Kada su programeri upitani što najviše pozitivno utječe na njihov radni dan, izdvojili su učenje novih vještina (43 %), dobivanje povratnih informacija od krajnjih korisnika (39 %), automatizirane testove (38 %), i dizajniranje rješenja za nove probleme (36 %) kao ključne faktore.

Kako imati vremena za sve te želje? Automatizacija nekih aspekata kodiranja, kao što su testiranje i generacija koda, omogućava programerima da se više posvete kompleksnijim i kreativnijim aspektima svog posla.

Prema istraživanjima, 70 % razvojnih programera vjeruje da će im upotreba AI alata za kodiranje pružiti prednost u radu, pri čemu je usavršavanje smatrano glavnom prednošću, slijedi povećanje produktivnosti. Rekla bih da to ukazuje na uzročno-posljedičnu vezu između povećanja produktivnosti i mogućnosti za osobni razvoj: bolja produktivnost omogućava više vremena i resursa za usavršavanje i fokus na inovacije.

2. Poboljšanje procesa odlučivanja

AI može brzo analizirati ogromne količine informacija, što je iznimno korisno u procesima odlučivanja. Prema istraživanju, 85% poslovnih lidera iskusilo je stres prilikom donošenja odluka. AI može pomoći u formuliranju dodatnih opcija, identificiranju ključnih točaka i omogućiti lakšu organizaciju i pristup podacima tvrtke. Korištenje AI-a kao alata za podršku odlukama može znatno smanjiti stres i poboljšati kvalitetu odluka.

3. Lakše učenje (i prelazak između programskih jezika)

Razvoj softvera posebno može profitirati od AI rješenja koja optimiziraju prelazak između različitih programskih jezika.

Kao što smo vidjeli u primjeru iz naše tvrtke Devōt, ova sposobnost ne samo da poboljšava produktivnost i fleksibilnost u razvoju AI softvera, već i pomaže programerima u bržem učenju programskih jezika.

4. Mogućnost pravljenja prilagođenog generativnog AI-a

Specifične potrebe unutar poslovanja mogu zahtijevati razvoj prilagođenih AI rješenja. Generativni AI može biti prilagođen da rješava specifične izazove, pružajući podršku u kreiranju jedinstvenih rješenja ili sadržaja koji su direktno usmjereni na poboljšanje operativne efikasnosti i zadovoljenje specifičnih poslovnih potreba.

U našoj tvrtki, kao odgovor na potrebu za efikasnom obradom velike interne dokumentacije, nastao je chatbot Ante. No, važno je istaknuti da razvoj prilagođenih AI rješenja nije ograničen samo na developere. Postoje alati koji omogućuju korisnicima bez programerskih vještina da kreiraju vlastite GPT modele, što dodatno olakšava pristup prednostima AI tehnologije unutar različitih odjela.

AI nije magični tool

Iako je umjetna inteligencija snažan alat, ona nije čarobno rješenje koje će samostalno obavljati sve naše poslove. Kao što smo naučili od naših Agile kolega iz Devōt-a, alati su tu da nam olakšaju rad, a ne da ga potpuno preuzmu. AI trebamo koristiti kako bismo riješili specifične poslovne probleme, ne kao zamjenu za ljudski rad. Iako je prilika za rješavanje problema, ali ključno je razumjeti njegova ograničenja.

• AI može nuditi irelevantne ili generičke odgovore – Primjerice, alati za korisničku podršku vođeni AI tehnologijom, kao što su chatbotovi i virtualni asistenti, ponekad mogu pružiti irelevantne ili generičke odgovore. To može biti frustrirajuće ako tražite specifičnu pomoć.

• Haluciniranje AI-a i lažiranje činjenica – Jedan od značajnih problema s AI modelima je njihova tendencija da “haluciniraju” ili izmišljaju činjenice. Ako chatbot model nema pristup specifičnim ili nišnim podacima, generirat će odgovore za stvari o kojima ništa ne zna ili nema kontekst, što dovodi do toga da korisnici primaju netočne informacije.

• Niska kvaliteta podataka na internetu – Učinkovitost AI modela uvelike ovisi o kvaliteti podataka na kojima su trenirani. U mnogim postojećim sustavima, dostupni podaci često su niske kvalitete – nesređeni, zastarjeli ili pristrani – što značajno narušava performanse AI aplikacija.

• Preveliki oslonac na tehnologiju i zanemarivanje sigurnosti – Iako tehnologija treba preuzeti repetitivne i dosadne zadatke, omogućujući nam da se posvetimo razvoju drugih vještina, postavlja se pitanje: postoji li opasnost da zaboravimo razvijati vlastite sposobnosti rješavanja problema? Osim toga, koliko je AI zapravo siguran? (pogledajte prezentaciju našeg Sandra Bujana na .debug 2024 i saznajte je li strah od AI-a opravdan).

Na kraju, važno je uzeti ljudskost u obzir

Umjetna inteligencija primarno bi trebala služiti kao podrška koja nam olakšava posao i pomaže u postizanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Cilj korištenja AI-a nije poticanje toksične produktivnosti, već unapređenje kvalitete našeg rada i života.

Da bi se te prednosti ostvarile, organizacije moraju znati kako pristupiti toj suradnji između ljudi i AI-a. Pogledati sve snage ali i ograničenja. Održavanje ljudskog nadzora i interakcije ključno je za efikasno iskorištavanje prednosti AI-a.

Objava Priče iz Devōta: Kako je AI utjecao na efikasnost unutar naše firme pojavila se prvi puta na .debug.

Tvrtku Devōt imali ste prilike upoznati na prošlogodišnjem .debugu, a svoje sudjelovanje ponovit će i ove godine, kako privlačnim izlagačkim boothom, tako i zanimljivim predavanjima. Više o tom nastupu, kao i o tome koliko se stvari kod njih u međuvremenu promijenilo, razgovarali smo s Linom Višić, Talent Acquisition Specijalisticom iz te tvrtke.

Od nje smo čuli kako se nose s izazovima, koliko polažu na selekciju kandidata prilikom zapošljavanja, pa i kako im je to omogućilo proći kroz turbulentno razdoblje na tržištu. Osim toga, ispričala nam je zašto u Devōtu rade u papučama, kakva im je atmosfera u uredu te koliko će patkica ove godine donijeti na .debug. Naravno, najavila je i predavanja njihovih stručnjaka koja se pripremaju za lipanj.

.debug 2024 održava se 6. i 7. lipnja, požurite po svoju ulaznicu!

Kupi ulaznicu

Objava VIDEO: Najava nastupa IT tvrtke Devōt na .debugu pojavila se prvi puta na .debug.

Je li budućnost programiranja ugrožena? Sve više se mijenjaju tradicionalne uloge u programiranju, posebno uzimajući u obzir razvoj AI tehnologije. Mijenja se uloga programera, ali i drugih stručnjaka koji obavljaju rutinske i ponavljajuće zadatke. AI postepeno preuzima zadatke koji se obavljaju bez dubljeg razumijevanja i šireg konteksta. U svemu ovome, ključna je važnost inženjerskog pristupa koji uključuje dublje promišljanje, analizu i sagledavanje širih perspektiva prilikom suočavanja s izazovima.

U predavanju s Bug Future Showa 2024, Martin Morava, CEO-a Devōta, otkriva zašto se radne uloge mijenjaju, govori o ozbiljnosti utjecaja AI tehnologije te nas upućuje u ključnu komponentu koja pomaže da se nosimo s izazovima u budućnosti programiranja – kritičko razmišljanje.

Video cijelog keynote predavanja je u nastavku.

Martin Morava je CEO i osnivač tvrtke Devōt. Tijekom studija na FER-u put ga je odveo u Kinu, a nakon toga u Irsku gdje je iskoristio prilike koje pruža IT sektor. Osim što je naučio pričati kineski, radio je kao developer, a poslije i kao voditelj razvoja u više inozemnih kompanija. Odlučio je iskoristiti sva stečena tehnička znanja i vratiti se u Hrvatsku kako bi osnovao tvrtku svjetskih standarda. Od samog početka naglasak stavlja na zaposlenike kojima je glavna motivacija osobni i profesionalni razvoj. Konstantno poticanje inženjerskog razmišljanja u tech i ne-tech dijelu tvrtke dovelo je Devōt do jedne od najbrže rastućih IT tvrtki u Europi. Unatoč razvoju, kontinuirano stavlja naglasak na kvalitetu ispred kvantitete.

Ulaznice za .debug 2024. su u prodaji!

Kupi ulaznicu

Objava Keynote Martina Morave s BFS-a 2024: Je li došao kraj ere tipkača koda? pojavila se prvi puta na .debug.

Ugledni londonski dnevnik The Financial Times objavio je godišnji popis tisuću najbrže rastućih tvrtki u Europi, prema kojem se hrvatska IT tvrtka Devōt, usmjerena na razvoj softvera, smjestila na 32. mjesto. Unutar kategorije IT & Software Devōt je na visokom sedmom mjestu u Europi, odnosno najbrže rastuća tvrtka u Hrvatskoj, s prosječnom godišnjom stopom rasta prihoda od 223,50 posto u razdoblju od 2019. do 2022. godine.

FT 1000 godišnji je popis najbrže rastućih europskih tvrtki koji objavljuje The Financial Times u suradnji s njemačkom statističkom tvrtkom i portalom Statista već osmu godinu zaredom. Ovogodišnje izvješće rangira tvrtke koje su ostvarile najvišu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Za uključenje je bila potrebna minimalna prosječna stopa rasta od 36,3 posto, prihod od najmanje 100.000 eura ostvaren u 2019. godini te prihod od najmanje 1,5 milijuna eura ostvaren u 2022. godini.

“Ovogodišnje priznanje dodatna je potvrda da se usmjerenost na kvalitetu itekako isplati. Upravo na tim temeljima gradili smo Devōt svih ovih godina, strpljivo i s jasnim ciljem da našim klijentima budemo podrška u osiguravanju naprednih, visokokvalitetnih rješenja kojima unaprjeđujemo njihovo poslovanje. Dodatno motivirani najnovijim priznanjem, nastavljamo ulagati u znanja i vještine naših ljudi bez kojih ovaj uspjeh ne bi bio moguć”, izjavio je direktor i osnivač tvrtke Devōt Martin Morava.

Devōt je osnovan 2016. i primarno se bavi uslugama razvoja softvera te automatizacije procesa. Snažno je usmjeren na kvalitetu rada i isporuke, što objašnjava i samo ime ove tvrtke koje dolazi od engleske riječi devotion, što znači predanost. Tvrtka djeluje u različitim industrijama, od HealthTecha i travel industrije do FinTecha. Tijekom pandemije Devōt se fokusirao na razvoj softvera za HealthTech sustave, s posebnim naglaskom na digitalizaciju zdravstvenog sustava i telemedicinu.

Podsjećamo, Devōt je u studenom 2023. na Deloitte CE Technology Fast 50 ljestvici zauzeo visoko četvrto mjesto, s rastom od čak 3.232 posto, čime se pozicionirao kao najbrže rastuća hrvatska tvrtka i najbolje rangirana u kategoriji Software.

Objava Devōt drugu godinu zaredom najbrže rastuća IT tvrtka u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na .debug.

Deloitte je objavio svoju prestižnu ljestvicu CE Technology Fast 50 kojom rangira najbrže rastuće srednjoeuropske tehnološke tvrtke na temelju prosječnog ostvarenog rasta u periodu od protekle četiri godine. IT tvrtka Devōt iz Hrvatske zauzela je visoko 4. mjesto, s rastom od čak 3232 posto, što ju čini najbrže rastućom hrvatskom tvrtkom i najbolje rangiranom u kategoriji Software.

Devōt je osnovan 2016. i primarno se bavi uslugama razvoja softvera te automatizacije procesa. Snažno je usmjeren kvaliteti rada i isporuke, od kuda i ime tvrtke – od eng. riječi devotion. (predanost), Kroz godine, tvrtka je djelovala u različitim industrijama, od HealthTecha i travel industrije do FinTecha. Uslijed pandemije, stavili su fokus na razvoj softvera za HealthTech sustave, s posebnim naglaskom na digitalizaciju zdravstvenog sustava i telemedicinu, što uključuje izgradnju složenih informatičkih sustava koji digitaliziraju proces upravljanja zdravstvenom ustanovom, kao i osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi bez fizičkog odlaska liječniku.

Osnivač tvrtke Devōt, Martin Morava istaknuo je: „Zahvalni smo što smo i ove godine osvojili Deloitteovu nagradu! Tijekom proteklih godina, naš tim neumorno je radio kako bismo postigli ono što danas imamo. 2021. godina bila je značajna, ali je 2022. nadmašila sva očekivanja, što nas je dovelo do ove nagrade. Naš fokus nije bio samo na rastu, već na osiguravanju stabilnosti, što se pokazalo izrazito važnim suočavajući se s izazovima s kojima se IT sektor susreo ove godine. Od našeg službenog početka 2016. godine, naglasak je bio na visokoj kvaliteti rada i pouzdanosti isporuke. Ta posvećenost rezultirala je dugoročnim i stabilnim partnerstvima s mnogim klijentima na međunarodnom tržištu. Kao što nam je potvrdila kriza u IT sektoru ove godine, budućnost je nepredvidljiva, ali ono što možemo reći je da će Devōt nastaviti graditi čvrste temelje za naše poslovanje kako bismo bili otporni na neizvjesnosti koje se pojavljuju u ovoj industriji. Također, čestitamo svim ostalim tvrtkama koje su zasluženo zauzele svoje mjesto na listi“.

Ovo ugledno regionalno natjecanje tvrtki iz tehnološkog sektora održano je 24. godinu zaredom, a za ovogodišnju rang listu top 50 pristiglo je gotovo 400 prijava iz 16 zemalja. S pet plasiranih tvrtki, Hrvatska je treća najuspješnija država na tom popisu – iza Poljske i Češke, od kojih svaka ima po 18 plasiranih tvrtki. Osim priznanja za najbrže rastuće kompanije, objavljeni su i rezultati za kategoriju „Tvrtke u usponu”, na kojoj se nalazi i jedna tvrtka iz Hrvatske, dok su još tri domaće tvrtke posebno predstavljene u kategoriji „Zvijezde pozitivnog utjecaja“.

Objava Deloitte: Devōt je najbrže rastuća hrvatska tvrtka i 4. u srednjoj Europi pojavila se prvi puta na .debug.

Sigurnost je velika prijetnja tvrtkama koje nastoje isporučiti softver što je brže moguće. Uz postojeće sigurnosne ranjivosti aplikacijskog koda i sigurnosnih proboja, tvrtke i programeri moraju biti svjesni i mogućih sigurnosnih ranjivosti koje supermoćna kvantna računala predstavljaju za trenutno korištene kriptografije. Kako bismo osvijestili sigurnosne rizike, ključno je biti informiran o novim prijetnjama informatičkoj sigurnosti.

Problemi su razni: enkriptirani podaci se kradu, spremaju se za potencijalno dekriptiranje kvantnim računalima u budućnosti i tako dalje. Kako bi osigurali zaštitu osjetljivih podataka, programeri moraju prioritizirati primjenu modernih sigurnih praksi programiranja, kao i implementirati snažne enkripcije i autentifikacije u aplikacije.

Nitko ne voli curenje informacija

Možda možemo živjeti s činjenicom da se naši podaci koriste bez našeg pristanka, ali nitko od nas ne voli da ti podaci “iscure” u javnost na internetu bez našeg pristanka ili znanja. Iako mnoge tvrtke imaju visoke standarde sigurnosti i ulažu velike količine novca u zaštitu podataka svojih korisnika, curenje podataka je i dalje čest problem. Kao korisnici interneta, svi imamo privatne podatke koji su pohranjeni na raznim web stranicama i aplikacijama. Stoga je važno biti svjestan opasnosti od curenja podataka te uvijek provjeravati sigurnost web stranica i aplikacija koje koristimo.

OWASP Top 10 najkritičnijih ranjivosti

Kako bi se zaštitile od napada, tvrtke bi trebale slijediti preporuke i najbolje prakse u području web sigurnosti. Open Worldwide Application Security Project® (OWASP) neprofitna je organizacija koja se bavi poboljšanjem sigurnosti softvera. Među mnogim projektima, OWASP radi i na dokumentima kao “OWASP Top 10 najkritičnijih ranjivosti” koji se sastoje od širokog konsenzusa o najvećim sigurnosnim rizicima za web aplikacije. Cilj ovog dokumenta je podići svijesti programera i drugih stručnjaka u IT industriji o najvećim sigurnosnim rizicima te educirati ih o tome kako spriječiti nastajanje tih rizika. Izdvajamo pet najkritičnijih ranjivosti iz navedenih top 10:

• A01:2021-Broken Access Control 94% aplikacija su testirane na neki oblik neispravne kontrole pristupa, što je pokazalo da su 34 uobičajene slabosti neispravne kontrole pristupa imale više pojavljivanja u aplikacijama od bilo koje druge kategorije.
• A02:2021-Cryptographic Failures ranije poznat kao izlaganje osjetljivih podataka, što je bio opći simptom, a ne glavni uzrok. Ovdje je ponovni fokus na nedostacima povezanim s kriptografijom koji često dovode do izlaganja osjetljivih podataka ili ugrožavanja sigurnosti sustava.
• A03:2021-Injection 94% aplikacija testirano je na neki oblik injectiona, a 33 CWE-a ovdje kategorizirana imaju drugo mjesto po broju pojavljivanja u aplikacijama. Cross-site scripting sada također spada u ovu kategoriju.
• A04:2021-Insecure Design nova kategorija s fokusom na rizike povezane s nedostacima dizajna. Ako kao industrija doista želimo napraviti pomak u sigurnosti, to zahtijeva veću upotrebu modeliranja prijetnji, sigurnih design patterna i principa i referentnih arhitektura.
• A05:2021-Security Misconfiguration 90% aplikacija testirano je na neki oblik pogrešne sigurnosne konfiguracije. Povećanjem prijelaza na visoko konfigurabilan softver, nije nam čudno vidjeti da ova kategorija napreduje. Bivša kategorija za XML vanjske entitete (XXE) sada je dio ove kategorije.

Broken Access Control

Kontrola pristupa provodi mjere kojima korisnici ne mogu djelovati izvan predviđenih dopuštenja. Nedostaci obično dovode do neovlaštenog otkrivanja informacija, izmjene ili uništavanja svih podataka, ili pak obavljanja neke poslovne funkcije izvan korisničkih ograničenja.

• Uobičajene ranjivosti kontrole pristupa uključuju:
• Neodobren pristup određenim mogućnostima ili korisnicima
• Zaobilaženje provjera kontrole pristupa mijenjanjem URL-a
• Dopuštanje pregledavanja ili uređivanja tuđeg accounta izlaganjem jedinstvene reference na objekte
• API sigurnost s nedostajućim kontrolama pristupa
• Pogrešna konfiguracija CORS-a koja omogućuje pristup API-ju iz neovlaštenih ili nepouzdanih izvora (odnosno nedostatak whitelistinga)

Implementacija testova sigurnosti u unit testove dugoročna je investicija koja znači više ulaganja u svijest programera o sigurnosti. Osim što programeri tako bolje znaju kako testirati sigurnosne probleme, ovo može uvelike poboljšati ukupnu kvalitetu softvera te smanjiti broj ranjivosti u web aplikacijama.

Kriptografski nedostaci

Kod prijenosa informacija, osiguravamo li sigurnost koristeći zaštićene HTTPS protokole? Web stranice osigurane HTTPS sigurnom vezom osiguravaju posjetiteljima pouzdanost zbog enkripcije prijenosa podataka, što podrazumijeva teže praćenje korisnika i njegovih podataka. Osim praćenja korisnika, osigurava se i dobiveni sadržaj jer se radi o sigurnom komunikacijskom kanalu gdje se onemogućuje presretanje i modifikacija dobivenog sadržaja. Neki internet pretraživači, kao npr. Google Chrome, penaliziraju i posebno označavaju web stranice nezaštićene SSL/TLS certifikatima (koji se koriste za HTTPS protokole).

Za prijenos datoteka između korisnika, datoteke osiguravamo pomoću FTPS protokola. Originalno je FTP protokol omogućavao korisnicima prijenos datoteka bez ikakve enkripcije ili mjera zaštite. FTPS je nadograđeni FTP s dodanom sigurnosnom razinom Secure Socket Layer (SSL). Tamo se, slično kao i kod HTTPS protokola, uspostavlja sigurnosni komunikacijski kanal kroz koji prolaze sve informacije između korisnika i web stranice. Svi su podaci enkriptirani i samo SSL zaštićeni server može dekriptirati te podatke pomoću zajedničkog SSL ključa.

SQL Injection

Sigurnosni problem koji postoji više od 20 godina. Još uvijek je prisutan i u 2023. godini, kako to?

SQL napadi ubacivanjem uključuju napadače koji šalju nevažeće podatke aplikaciji kao SQL naredbe koje se izvršavaju u pozadini kako bi manipulirali podacima u bazi podataka. Napadači ubacuju SQL naredbe tamo gdje ih se ne očekuje, naprimjer, u polje za unos lozinke prilikom prijave na aplikaciju.

Zaštita od SQL napada ubacivanjem se može osigurati uz nekoliko načina, kao naprimjer:

• Sanitizacija podataka korisničkog unosa: aplikacija bi trebala osigurati eliminaciju svih znakova iz korisničkog unosa koji bi se mogli izvršiti kao SQL kod, naprimjer zagrade i dvotočke.
• Aplikacija bi trebala osigurati validaciju unosa i ograničiti broj i tip znakova koje je moguće unijeti.
• Preporučena opcija je korištenje sigurnog API sučelja, koji u potpunosti izbjegava korištenje tumača (interpretera), pruža parametrizirano sučelje ili koristi alate za relacijsko mapiranje objekata (ORM).

Neki od razloga zašto ovaj sigurnosni problem postoji još uvijek i u 2023. godini su:

• Nedostatak određene svijesti o sigurnosti kod programera
• Manjak automatiziranih učinkovitih metoda testiranja koje omogućuju precizno otkrivanje injectiona (npr. testovi bez lažno pozitivnih rezultata)
• Korištenje libraryja za pristup bazama podataka koje bi trebale osigurati siguran način za pristup( često se još uvijek može zloupotrijebiti, dok programeri dobivaju lažan osjećaj sigurnosti)

Na kraju, skoro svaka web aplikacija koristi neki oblik baze podataka te sama količina SQL baza podataka na internetu nudi određenu površinu za napad.

Od stručnjaka do korisnika

Svakako je potrebno slijediti preporuke i najbolje prakse u području web sigurnosti, poput onih koje predlaže OWASP.

Međutim, iako su preporuke i sigurnosni alati dostupni, napadači često iskorištavaju ranjivosti koje se pojavljuju i u libraryjima koje koristimo u razvoju aplikacija. Prije smo morali sve ručno programirati jer nije bilo pomoćnih libraryja u tako velikom broju kao danas. S druge strane, oni koji su postojali, često nisu odgovarali potrebama naših aplikacija. Stoga su programeri morali imati široko znanje kako bi sami programirali funkcionalnosti bez pomoći dodatnih libraryja.

S obzirom na to da se nismo mogli previše oslanjati na gotova rješenja, većina je programera pridavala više pozornosti upravo sigurnosti. Međutim, s vremenom smo počeli koristiti libraryje za gotovo sve, ali nismo zadržali želju razumjeti sve pojedinosti unutar tih libraryja. Napadači koji ciljaju naše aplikacije ili libraryje mogu koristiti tehnike koje iskorištavaju i najmanje probleme u našem kodu. Čak i ako napišete kod ispravno, u 99% slučajeva tih preostalih 1% može učiniti vašu aplikaciju jednako ranjivom kao i da uopće niste implementirali nikakvu zaštitu. U nastavku teksta pročitajte primjer jednog takvog napada putem popularnih open-source paketa.

Oštećeni NPM Libraryji

NPM (Node Package Manager) najkorišteniji je Node.js upravitelj paketa za JavaScript. Kroz NPM možemo instalirati i upravljati paketima naših JavaScript aplikacija. Korisnici popularnih open source paketa “colors” i “faker” ostali su zatečeni kada su vidjeli da im se aplikacije ruše i prikazuju besmislice, a radilo se o čak nekoliko tisuća aplikacija. Tvorac ovih paketa namjerno je uključio beskonačnu petlju koja je srušila stotine aplikacija koje se oslanjaju na te pakete. Petlje koje ispisuju besmislene ne-ASCII znakove na konzole svih aplikacija koje koriste te pakete nastavljale bi se beskonačno izvršavati te tako rušiti aplikacije. Stvarni razlog iza ovog postupka je bila odmazda protiv mega korporacija i komercijalnih korisnika open source projekata, koji se uvelike oslanjaju na besplatni softver kojima pridonose zajednice, dok navedeni nikako ne pridonose zajednici.

Neke od preporuka za programiranje i korištenje open source libraryja su:

• Paziti koje pakete koristimo
• Odabrati pakete koje održavaju osnovani konzorciji posvećeni poboljšanju i održavanju softvera
• Dati prednost korištenju izvornog koda od binarnog kada je god to moguće

Posljednja preporuka je važna jer binarne datoteke podrazumijevaju daleko veću razinu rizika jer na kraju nije moguće potvrditi da je uopće izgrađena pridruženim izvornim kodom. Najbolji način bi bio izravno koristiti izvorni kod, provjeriti integritet i analizirati ranjivost koda prije same upotrebe u razvoju aplikacije.

Vrhunski kod je siguran kod

Određenu razinu sigurnosti možemo osiguravati i korištenjem raznih alata za provjeru ranjivosti našeg koda, kao na primjer:

• OWASP ZAP, najpopularniji alat za testiranje sigurnosti web aplikacija
• MobSF, pruža automatizirano sigurnosno testiranje mobilnih aplikacija
• SonarQube, koji se koristi za analizu i testiranje kvalitete koda i sigurnosti aplikacija u raznim programskim jezicima

Navedeni alati mogu otkriti razne ranjivosti web i mobilnih aplikacija, koje uključuju: ugroženu autentifikaciju, izlaganje osjetljivih podataka, pogrešne sigurnosne konfiguracije, SQL napade ubacivanjem (SQL injection), cross-site skriptiranje, nesigurnu deserijalizaciju podataka, kao i komponente i libraryje s poznatim ranjivostima.

Kako tvrtke danas mogu zaštiti svoje podatke?

U današnje vrijeme, sigurnost nam je potrebnija nego prije 10 godina. Od HTTP anomalija, SQL injection napada i cross-site skriptiranja (XSS), pa do pokušaja preuzimanja računa i zlonamjernih robota. Kako bismo zajamčili sigurnost svojih aplikacija, ključno je da svaka tvrtka koja posluje na webu ne mijenja sigurnost nauštrb brzine isporuke novih aplikacija ili funkcionalnosti. I ono najvažnije – da tvrtka maksimalno osigura podatke svojih krajnjih korisnika.

Objava Analiza: Sigurnost na Internetu u 2023. godini pojavila se prvi puta na .debug.