U sklopu priprema za tehnološku konferenciju .debug, koja će se održati 9. i 10. lipnja, Zdenko Hegeduš iz Erste banke predstavio je ključne promjene u poslovanju institucije tijekom protekle godine.

Glavni fokus banke stavljen je na digitalnu transformaciju kroz osnivanje sektora za strateško upravljanje podacima te pokretanje AI Laba. Ovi odjeli zaduženi su za prikupljanje i obradu podataka visoke kvalitete te razvoj “proof of concept” rješenja koja bi trebala povećati efikasnost banke i unaprijediti korisničko iskustvo kroz napredne tehnološke platforme.

Iako trenutačno aktivno razvijaju AI agente i chatbote namijenjene internoj i eksternoj komunikaciji, cilj uvođenja umjetne inteligencije nije zamjena ljudskih zaposlenika, već automatizacija repetitivnih procesa, pri čemu ljudi zadržavaju ulogu nadzora nad radom AI sustava. Zbog širenja tehnološkog portfelja, Erste banka kontinuirano zapošljava stručnjake u IT sektoru – a više o tome te o njihovom nastupu na .debugu pogledajte u videu.

Objava Od chatbota do kredita: Kako Erste banka koristi AI za brže i lakše bankarstvo pojavila se prvi puta na .debug.

Ovogodišnji .debug održava se za tek nešto više od tri tjedna, a mi nastavljamo s predstavljanjem partnera i sadržaja konferencije. Erste banka je jedan od partnera .debuga 2025. koja će se održati 12. i 13. lipnja, a njihov Vanja Đurinec govorio je o tehnološkim trendovima u poslovanju te banke – agilnoj transformaciji, uvođenju umjetne inteligencije u interne procese te razvoju AI chatbota za klijente poznatoga pod nazivom “George”.

Uz to, najavio je i predavanje kolege Marka Maletića, koji će održati predavanje pod nazivom “Od papira do piksela: Revolucija onboarding procesa za poslovne subjekte” u našem #experience tracku. Erste banka posjetitelje će ugostiti i na svojem izlagačkom boothu u sklopu “šatorskog naselja”. Dođite na .debug i doznajte sve o transformaciji bankarskog sektora u eri AI-ja – ulaznice su i dalje dostupne.

Objava VIDEO: Najavljujemo nastup Erste banke na .debugu pojavila se prvi puta na .debug.

Projekt je sufinanciran iz programa Europske komisije Digitalna Europa, u sklopu kojeg se financiraju projekti vezani uz upotrebu digitalnih tehnologija koje će pozicionirati Europsku uniju kao tehnološkog lidera do 2030. godine. Realizacija projekta primarno obuhvaća dodatno ojačavanje sigurnosne otpornosti banke, kroz implementaciju niza sigurnosnih tehnologija i procesa.

Neki od ključnih ciljeva Cyber Guardiana su:

• povećanje sigurnosne zrelosti i otpornosti banke kroz implementaciju naprednijih sigurnosnih alata
• poboljšanje odgovora na sigurnosne incidente kroz implementaciju Sigurnosno operativnog centra
• povećanje sigurnosti za klijente stvaranjem sigurnijih usluga
• poboljšanje razine svijesti o sigurnosti kroz edukaciju zaposlenika, klijenata, dobavljača i opće javnosti

U protekle dvije godine u okviru projekta Erste Cyber Guardian, provedene su razne inicijative, a mnoge od njih, poput Cybersecurity Awareness natječaja za studente, Security Roadshowa na fakultetima i poslovnicama banke te predstave Plavi jež u Zagrebačkom kazalištu lutaka, bile su usmjerene podizanju razine znanja i svijesti o kibernetičkim prijetnjama. Osim toga, mnogim obrazovnim institucijama dodijeljena je su financijska potpora, a trenutačno je u tijeku i marketinška kampanja „Ne biste povjerovali uživo? Nemojte ni na Internetu“.

Cybersecurity Awareness natječaj

Početkom 2024. Erste banka je pokrenula nagradni natječaj za studente hrvatskih fakulteta putem kojeg se studentima nudi mogućnost da sudjeluju u kreiranju digitalne sigurnosti u budućnosti. Riječ je o natječaju na koji su studenti zainteresirani za STEM područje prijavili svoj rad pisan u formi seminarskog rada pod nazivom „Kao Cyber Guardian zaštiti budućnost digitalnog svijeta“ u kojem su ponudili pet savjeta za one koji ne znaju kako se zaštititi od budućih digitalnih prijetnji. Autori najkvalitetnijih radova nagrađeni su novčanim nagradama i prigodnim poklonima, a neki od dobitnika dobili su priliku odraditi studentske prakse, odnosno dobiti zaposlenje unutar Sektora korporativne sigurnosti u banci.

Financijska potpora za obrazovne institucije

S ciljem povećanja svoje kibernetičke otpornosti i sigurnosti, 40 obrazovnih institucija diljem Hrvatske prijavile su svoje projekte i aktivnosti, a Erste banka je odabrala osam obrazovnih institucija te im dodijelila potpore do 20.000 eura, uz stopu financiranja projekta 100%.

Dobitnici financijske potpore su Tehnička škola Čakovec, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Elektrotehnička i prometna škola Osijek, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Sveučilište Algebra i Ekonomski fakultet u Osijeku.

Ne biste povjerovali uživo? Nemojte ni na Internetu

U sklopu projekta Erste Cyber Guardian osmišljena je marketinška​ kampanja o sigurnosti na internetu “Ne biste povjerovali uživo? Nemojte ni na Internetu”. Videospotovi unutar kampanje prikazuju primjere čestih internetskih prijevara, ali ih umjesto u virtualni svijet, smještaju u stvarne životne situacije.

Objava Erste Cyber Guardian: “Ne biste povjerovali uživo? Nemojte ni na Internetu” pojavila se prvi puta na .debug.

Približava nam se početak .debuga, predstavili smo gotovo sve partnere i ostalo nam je za predstaviti još njih tek nekoliko. Jedan od posljednjih u seriji videa iz .debug studija je Erste banka, koja će se ove godine prvi puta pridružiti najvećoj developerskoj konferenciji u regiji, a njihov je nastup u našem studiju najavio Ivan Brezić, Full stack software developer.

Erste banka ima IT odjel od čak 360 članova, od čega je oko trećina developera. Od razvoja vlastitih aplikacija, preko obveznih regulatornih dodataka koje moraju implementirati, pa sve do osmišljavanja novih inovativnih funkcija – sve to rade u IT odjelu. U tom dinamičnom okruženju aktivni su i u zapošljavanju studenata i iskusnih stručnjaka.

Na .debugu će nam se predstaviti zanimljivim predavanjem u #design tracku, a pripremaju i razna iznenađenja za svoj izlagački šator. Dođite i provjerite što su sve osmislili! Dostupnih ulaznica sve je manje…

Kupi ulaznicu

Objava VIDEO: Predstavljamo Erste banku, novog partnera .debuga pojavila se prvi puta na .debug.

Neto kamatni prihod povećan je za 16,3%, s 80 milijuna eura u prvom tromjesečju 2023. na 93 milijuna eura u istom razdoblju ove godine, dok je neto prihod od naknada i provizija zabilježio porast od 10,0%, s 20 milijuna eura u prvom tromjesečju 2023. na 22 milijuna eura u istom razdoblju 2024. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvom tromjesečju 2024. iznosio je 4 milijuna eura, bez promjene u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem ožujka 2024. iznosila je 13,5 milijardi eura, 1,5% više u odnosu na kraj 2023., kada je iznosila 13,3 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 31. ožujka 2024.  iznosili su 8,0 milijardi eura, 2,6% više u odnosu na 7,8 milijardi eura krajem 2023. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31. ožujka 2024. iznosili su 10,5 milijardi eura, 2,8% manje u odnosu na kraj 2023. godine, kada su iznosili 10,8 milijardi eura. Smanjenje depozita u prvom tromjesečju 2024. rezultat je očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava građana u alternativne oblike ulaganja dostupne na tržištu, dominantno u trezorske zapise u izdanju Ministarstva financija Republike Hrvatske te investicijske fondove Erste Asset Managementa d.o.o.

Neto dobit ESB grupe nakon manjinskog utjecaja u prvom tromjesečju 2024. iznosila je 65 milijuna eura, 8,3% više u odnosu na 60 milijuna eura u istom razdoblju 2023. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 108 milijuna eura, 16,1% više u odnosu na 93 milijuna eura u prvom tromjesečju 2023. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 31 milijun eura, 10,7% više u odnosu na 28 milijuna eura u istom razdoblju 2023. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvom je tromjesečju ove godine iznosio je 4 milijuna eura, jednako kao u istom razdoblju 2023.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem ožujka 2024. iznosila je 15,0 milijardi eura, 1,4% više u odnosu na kraj 2023., kada je iznosila 14,8 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 31. ožujka 2024. iznosili su 8,6 milijardi eura, što je 1,2% više u odnosu na kraj 2023., kada su iznosili 8,5 milijardi eura. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31. ožujka 2024. iznosili su 11,1 milijardi eura, 2,6% manje u odnosu na kraj 2023., kada su iznosili 11,4 milijarde eura.

Banka je u siječnju ove godine izdala inauguralnu tzv. zelenu „preferred senior“ obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala, u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura. Predmetna obveznica izdana je u zelenom formatu u okviru tzv. Erste Group Sustainable Finance Frameworka te predstavlja prvo izdanje zelene obveznice bilo kojeg izdavatelja s područja Republike Hrvatske. Ovo izdanje realizirano je u svrhu ispunjenja tzv. MREL zahtjeva (Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze), kao sastavnog dijela EU regulatornog okvira, a prikupljena sredstva, osim što će doprinijeti daljnjoj kvalitetnoj diverzifikaciji izvora sredstava banke, koristit će se za poticanje zelenih i održivih investicija te projekata. Važno je naglasiti da se radi o ukupno osmom po redu izdanju obveznica Erste banke na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala, čime je banka još jednom potvrdila svoju poziciju najaktivnijeg nedržavnog izdavatelja obveznica u Hrvatskoj.

Rezultati Erste Grupe

Erste Group Bank AG ostvarila je operativni rezultat od 1,51 milijarde eura u prvom tromjesečju 2024. godine (prvo tromjesečje 2023.: 1,26 milijardi eura). S 208,1 milijardu eura, volumen kredita ostao je nepromijenjen u odnosu na kraj 2023. godine, dok su depoziti klijenata blago porasli na 235,3 milijarde eura (+1,1%). Troškovi rizika knjiženi su u prvom tromjesečju 2024. godine, za razliku od istog razdoblja 2023. godine; međutim, u iznosu od 95 milijuna eura, dugoročno gledajući ostali su na umjerenoj razini. Omjer nenaplativih kredita od 2,3% također je nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje. Omjer troškova i prihoda poboljšao se na 46,0% (prvo tromjesečje 2023.: 49,7%). Broj aktivnih investicijskih planova porastao je na 1,24 milijuna u prva tri mjeseca 2024. godine, što je povećanje od 24% na godišnjoj razini. Neto dobit za tromjesečje iznosila je 783 milijuna eura (prvo tromjesečje 2023.: 594 milijuna eura).

Objava Erste banka u 2024. zadržava kontinuitet pozitivnih poslovnih rezultata pojavila se prvi puta na .debug.

Međutim, riješimo odmah na početku jednu veliku dilemu – promjene se neće događati preko noći i prilagodba novom regulatornom okviru u nekim će se dijelovima, primjerice, u segmentu kartičnog poslovanja, odvijati postupno.

Otvaranje bankarskog tržišta i veća sigurnost za korisnike

Bankarska industrija već se neko vrijeme priprema za promjene koje će u konačnici imati veliku korist za sve korisnike i sudionike u platnom prometu. S jedne strane otvara se tržište, što znači da se može pojaviti bilo koja certificirana treća strana (TPP) i nuditi uslugu digitalnog bankarstva, iako sama nema licencu za bankarsko poslovanje. To će raditi spajanjem na banke putem izloženih tzv. API sučelja. Na taj način će se promovirati daleko veće korištenje financijskih digitalnih usluga u cijeloj Europi, a banke će u tome pružiti podršku. S druge strane, direktivom se klijentima povećava razina sigurnosti jer transakcije potpisuju na točno određen način, naravno digitalno, te će uskoro prilikom kupovine na internetu, kod plaćanja karticama biti prisutan jedan dodatni sigurnosni element, koji će sprječavati pojavljivanje sve prisutnijih prijevara. Dakle, povećava se razina sigurnosti, ali istovremeno dolazi i do otvaranja prema novim partnerima koji će sve to promovirati kroz svoje kanale. To mogu biti postojeći pružatelji internetskih usluga ili neki novi, koji će imati dobru ponudu za korisnike zbog čega će oni htjeti koristiti baš njihov servis.

Veći broj TPP-ova na hrvatskom tržištu očekujemo tek za godinu-dvije

Za razliku od Europe, gdje postoji dosta zainteresiranih TPP-ova, u Hrvatskoj to u ovom trenutku možda nije tako vidljivo. Međutim, kao i kod svake promjene, ništa se ne događa preko noći, već će se postupno događati s primjenom nove regulative. Očekujemo da će tijekom iduće dvije godine to postajati sve značajnije, a nekakvu veću promjenu očekujemo nakon toga. U ovom trenutku na hrvatskom tržištu svega je jedan certificirani TPP, a vjerujemo da ih je još nekoliko u postupku certifikacije. I sve banke imaju licencu za TPP, što znači da mogu jedna drugoj, odnosno svojim klijentima pružati uslugu prikaza računa iz druge banke, kao i zadavanja transakcija ne teret tog računa. Međutim, prave TPP-ove na tržištu vidjet ćemo tek u nadolazećih godinu-dvije.

Svaki TPP koji se registrira u jednoj od članica Europske unije, moći će obavljati svoju uslugu na području cijele unije. Središnja banka u bilo kojoj državi morat će provesti postupak licenciranja upravo zato da provjeri je li ta institucija ozbiljna, zadovoljava li sve kriterije sigurnosti, zakonske usklađenosti, adekvatnog portfelja i financijske stabilnosti, kako bi klijenti bili sigurni da se ne radi o nekim neozbiljnim tvrtkama.

Klijent sam odlučuje kome će dati pravo na raspolaganje njegovim podacima

Klijent će od strane TPP-a biti upoznat sa svim svojim pravima i obvezama i morat će TPP-u dati privolu da u njegovo ime pristupa računima gdje to klijent dopusti, da mu prikazuje to u njegovoj aplikaciji, odnosno da obavlja transakcije kroz tu aplikaciju. Isto tako, klijent će u svakom trenutku tu privolu moći otkazati. U tom slučaju TPP više neće imati pravo raspolagati njegovim podacima.

S druge strane, mi ćemo kao banka koja je dobila zahtjev TPP-a da za nekoga klijenta prikazuje uslugu, kroz digitalno izložen certifikat znati pita li nas to certificirani TPP i je li prethodno dobio privolu klijenta. Na taj ćemo način i mi biti sigurni da ne radimo ništa protivno volji klijenta, kao niti zakonskoj regulativi unutar koje se taj TPP nalazi.

PSD2 donosi i brojne promjene u korisničkom iskustvu

Kada govorimo o samim promjenama koje su klijenti već djelomično iskusili, možemo ih podijeliti u dvije dimenzije. Jedna je korištenje digitalnih kanala, poput mobilnog ili internetskog bankarstva, a drugo korištenje kartica prilikom plaćanja na internetu i fizičkim prodajnim mjestima.

Obje skupine klijenata svoju transakciju moraju dodatno potpisati. Neki su to i dosad već radili, poput pravnih osoba, ali i građana koji su potpisivali samo neke transakcije, one koje su izlazile iz postojećih limita za plaćanje bez potpisa. Važno je naglasiti da se ne uvodi nikakva dodatna autentikacija u smislu dodatnog uređaja ili softwarea, a klijenti će i dalje koristiti postojeći mtoken. Prilikom plaćanja će postojati neki izuzeci, primjerice za transakcije manjeg iznosa, do 200 kuna, i za transakcije koje klijenti od ranije rade, poput plaćanja računa za režije, koje će moći složiti na jednu svoju listu. Te transakcije klijenti neće morati potpisivati, jer se zna da se one rade svakog mjeseca i to na točno određeni broj računa. Sve ostale transakcije morat će se potpisivati korištenjem mtokena ili uz pomoć display kartice. Smatramo da to neće biti velika promjena niti lošije korisničko iskustvo, već dodatni sigurnosni element.

Vlastoručni potpis kao potvrda transakcije još uvijek moguć u prijelaznom razdoblju

I za klijente koji karticama plaćaju na internetu to će biti u potpunosti isti proces. Kod plaćanja kartica na fizičkim prodajnim mjestima, chip&pin postaje obavezan način autorizacije transakcija, kako za debitne kartice (a to je već bilo i dosad), tako i za kreditne kartice. Znači svi korisnici kreditnih kartica će od sada morati znati PIN svoje kreditne kartice jer potpis više neće biti potreban.

Međutim, uz važnu ogradu spomenutu na samom početku – cjelokupno kartično tržište, koje uključuje ne samo korisnika kartice i prodajno mjesto na kojem se kartica koristi, već i banke izdavatelje i prihvatitelje kartica (POS uređaji), postupno će se prilagođavati promjenama. Stoga će se u prijelaznom razdoblju i dalje događati situacije da će se transakcije kreditnim karticama na prodajnim mjestima potvrđivati vlastoručnim potpisom. Međutim, od trenutka kada korisnici kreditnih kartica dobiju svoju novu karticu, zajedno s novim pripadajućim PIN-om, novi način autorizacije postat će standard.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava PSD2 donosi velike koristi i prilike, ali ne preko noći pojavila se prvi puta na .debug.

Ipak, manje je poznato kako je sama aplikacija nastala te tko stoji iza nje.

Dejan Donev, voditelj Tima za digitalnu transformaciju koji stoji iza aplikacije, objasnio je za .debug: “Početna ideja bila je napraviti aplikaciju s nekim funkcionalnostima koje će korisnicima olakšavati svakodnevni život. Bilo je tu puno više nego samo P2P (slanje i traženje novca među prijateljima) mogućnosti. Pričali smo o štednji, upravljanju financijama, posuđivanju i slično. Ubrzo smo shvatili da to neće biti gotovo u sljedećih nekoliko godina i da moramo nešto ipak odabrati i završiti pa onda ići dalje. Izbor je pao na P2P funkcionalnost kakvu danas svi poznaju jer je to nekako izgledalo najzabavnije i za korisnike i za nas.”

Nakon odluke o smjeru razvijanja, bilo je potrebno otprilike 18 mjeseci da aplikacija bude spremna za lansiranje. No, razvoj zapravo nije nikada prestao zato što se i dalje svakodnevno radi na novim funkcionalnostima koje se već koriste ili će se uskoro koristiti.

.debug: Tko su ljudi koji stoje iza ovog kreativnog rješenja?

Osim 12 članova Tima za digitalnu transformaciju, na čijem čelu je Dejan Donev, koji su ideju osmislili i razvili, za stvaranje ove uspješne priče zaslužan je velik broj ljudi iz raznih organizacijskih dijelova Erste banke. Zasigurno jedan od najbitnijih kotačića su Ersteovi IT-evci, ekipa koja je bila zadužena za integriranje vanjske mobilne aplikacije i njezinih funkcionalnosti s postojećim sustavom. S obzirom da se radilo o prvom projektu takve vrste, zahtjevnom kako s tehničke tako i poslovne strane, IT-evci su imali izazovan zadatak koji je, zahvaljujući suradnji svih uključenih, uspješno priveden kraju.

Jedan od ključnih razloga uspjeha koje Donev često ističe je i činjenica da se svi uključeni u ovaj projekt ponašaju kao “product owners” te aplikacije i kad nešto ne funkcionira kako bi to trebalo, svi to vrlo osobno doživljavaju.

.debug: Kakvi su vam planovi za dalje?

S više od 62 tisuće korisnika KEKS Pay se već profilirao kao aplikacija koja svojom jednostavnošću u svim segmentima, brzinom i sigurnošću plijeni pozornost, a svojim korisnicima konstantno donosi nove funkcionalnosti. Primjerice, nedavno je u suradnji s tvrtkom Microblink (također partnerom .debuga!) korisnicima ponuđena mogućnost jednostavnog i brzog skeniranja kreditnih i debitnih kartica koja omogućava da umjesto ručnog unošenja, podatke s kartice korisnici puno brže unesu koristeći kameru mobitela.

Osim toga, KEKS Payom moguće je platiti parking u više od 50 gradova. U razvoju je i mogućnost kupnje ulaznica, bonova za mobitel i ENC nadoplata, doniranje novca i slično, a usluga s kojom je KEKS Pay nedavno krenuo i koja je tek u fazi širenja jest mogućnost plaćanja na prodajnim mjestima bilo online ili offline putem QR kodova. U svakom slučaju, KEKS Pay čeka još svjetlija budućnost, poručuju za kraj iz Erste banke, jednog od sudionika naše konferencije.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Tko je i kako razvijao KEKS Pay? pojavila se prvi puta na .debug.