Gideon Brothers, tvrtka za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, obilježila je petu godišnjicu od osnivanja, predstavivši tom prigodom novi vizualni identitet i novo ime – Gideon.

Gideon peti rođendan dočekuje u užurbanim pripremama za predstavljanje nove serije revolucionarnih rješenja kojima će po prvi puta moći automatizirati niz specifičnih operacija rukovanja materijalom. Istovremeno, tvrtka snažno jača svoj danas međunarodni tim, koji se u posljednjih godinu dana udvostručio na 140 zaposlenih u Hrvatskoj, SAD-u i Njemačkoj. Broj zaposlenih nastavit će rasti te tvrtka trenutno ima više od 30 otvorenih pozicija.

“Izuzetno smo ponosni na ono što radimo u Gideonu i zahvalni smo našim zaposlenicima, partnerima, prijateljima i kupcima koji stoje uz nas i podupiru naš rast. Iza našeg novog looka i dalje je ista tvrtka i isti tim – iako smo sada još veći i bogatiji talentom. Jednako smo posvećeni našoj viziji: pomoći čovječanstvu da ostvari eksponencijalni rast kapaciteta globalnih lanaca opskrbe”, kazao je Matija Kopić, suosnivač i glavni izvršni direktor Gideona.

Podsjetimo, širenje aktivnosti razvoja i međunarodnih operacija u Gideonu, praćeno intenzivnim zapošljavanjem, dolazi nakon prošlogodišnje dokapitalizacije Serije A, vrijedne ukupno 32 milijuna USD, kojom je predvodila tvrtka Koch Disruptive Industries.

“Naš novi vizualni identitet odražava novu energiju i redefinirani fokus na razvoj najboljih rješenja za specifične, kompleksne izazove naših kupaca. Ovom evolucijom branda želimo bolje komunicirati širinu naše ekspertize i uskladiti je s redefiniranim fokusom i vizijom. Upravo zato, naš novi vizualni identitet je jednostavniji, pristupačniji, nadahnut ljudima i uvijek u pokretu”, pojasnila je Sanja Buterin, direktorica marketinga u Gideonu.

Objava Gideon Brothers proslavio peti rođendan novim vizualnim identitetom pojavila se prvi puta na .debug.

Gideon Brothers je osječko-zagrebačka tvrtka za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, koja razvija napredne mobilne robote i sveobuhvatna softverska rješenja za fleksibilnu automatizaciju operacija u industrijskim okruženjima kao što su skladišta, distributivni centri i proizvodni pogoni.

Tvrtka je sredinom 2021. godine zaključila dokapitalizaciju serije A vrijednu 32 milijuna dolara. Trenutačno broji više od 100 zaposlenih, uključujući i 12 doktora znanosti. Među zaposlenima imaju i domaće stručnjake koji su otišli iz Hrvatske na studij, ostali tamo nakratko raditi, a potom se vratili u Hrvatsku kako bi se zaposlili u Gideon Brothersu. Popričali smo s troje od njih – Petrom Maždin, Tončijem Novkovićem i Jurajem Radićem, kako bismo doznali njihove specifične i zanimljive priče.

Kako to da ste se odlučili za doktorat (i rad) u inozemstvu nakon završenog studija u Hrvatskoj?

Petra: Htjela sam isprobati život vani jer se samo kroz putovanja ne može steći dojam kako život negdje drugdje funkcionira. Treba barem nekoliko mjeseci negdje provesti i asimilirati se u okolinu. Ja sam krenula s Belgijom za vrijeme studija, nastavila s Francuskom i Švicarskom tijekom rada u CERN-u, te Austrijom na doktoratu. Znam koliko je život u inozemstvu na mene utjecao i nadogradio me kao osobu i uvijek bih napravila isto.

Juraj: Odlučio sam se za doktorat u inozemstvu jer sam želio raditi istraživanje na što boljem sveučilištu. Budući da je u Hrvatskoj općeprihvaćen stav da u razvijenim zemljama stvari bolje funkcioniraju, ne samo u znanosti, nego i općenito, imao sam želju osjetiti život u jednoj takvoj zemlji izbliza, a doktorat je za to svakako bio dobra prilika.

Inače, razmišljao sam i o doktoratu u Hrvatskoj, no profesor s kojim sam želio raditi nije u tom trenutku imao slobodnu poziciju za doktorskog studenta tako da sam se odlučio za University of Maryland, College Park u SAD-u na koji sam bio primljen. Važno je naglasiti da je u prirodnim i tehničkim znanostima studentima koji su primljeni na doktorski studij osigurano financiranje (trošak doktorata te mjesečna plaća) tako da ne postoji financijska prepreka za doktorat u inozemstvu.

Tonči: Nakon završenog preddiplomskog studija strojarstva u Splitu, primarna želja mi je bila specijalizirati se u području visoke tehnologije, konkretno robotike, koja me privukla zbog svoje interdisciplinarnosti i potencijala za napredak i inovacije. Kako studij u Splitu nije nudio takvu mogućnost, odlučio sam potražiti sveučilište u inozemstvu za nastavak studija.

Kako ste se odlučili baš za te fakultete?

Juraj: Za University of Maryland sam se odlučio jer imaju vrlo dobre grupe u područjima fizike koja su me tada najviše zanimala: ultrahladni atomi te teorijska fizika čvrstog stanja. Budući da sam se nakon doktorata iz fizike zaposlio u industriji i preusmjerio na strojno učenje i programiranje, većina konkretnih znanja stečenih na doktoratu mi nažalost nije od direktne koristi. Međutim, na doktoratu sam naučio kako pristupiti teškim problemima što je svakako vrlo korisno.

Petra: Odabrala sam KU Leuven zbog visokog ranga među tehničkim sveučilištima, što se i pokazalo u količini stečenog znanja. Iako Sveučilište u Klagenfurtu ne konkurira rangom Leuvenu, dosta su jaki u robotici i višerobotskim sustavima. Primjerice, imaju najveći drone hall u Europi, u kojem sam radila na swarmu od 40 dronova. Prednost Klagenfurta je bila i blizina Hrvatskoj. Leuven mi je više pomogao kod posla u CERN-u jer sam tamo bila software inženjer, dok je doktorat u Klagenfurtu usko povezan s mojim fokusom u Gideonu – koordinacijom u heterogenom swarmu koji čine roboti i ljudi u skladištu.

Tonči: Znao sam da želim ostati u Europi, tako da sam na temelju rang liste najboljih sveučilišta u kontinentalnom dijelu Europe odabrao tri koja su imala zanimljive programe, prijavio se, te na kraju upisao ono koje je bilo prvo na listi, ETH. Prikupljene vještine i znanja teš ko ili gotovo nemoguće da bih prikupio bez fakulteta, ne samo zbog predavanja, nego i zbog izloženosti fantastičnim ljudima i vrhunskoj infrastrukturi, koji su značajno utjecali na moj razvoj. Većinu naučenog primjenjujem i u današnjem radu.

Nakon ovih iskustava svi se vraćate u Hrvatsku i započinjete svoju priču s Gideon Brothersom, kako to da ste se odlučili vratiti?

Tonči: Osobno mi nikad nije bio plan ostati trajno u inozemstvu. Inicijalno smo supruga i ja planirali ostati malo dulje nego što smo na kraju ostali, no nakon rođenja djeteta odlučili smo da je dobro vrijeme za povratak, primarno vođeni obiteljskim razlozima. Da nisam u Gideonu, vjerojatno bih bio u nekoj drugoj tech startup kompaniji u Švicarskoj ili Hrvatskoj, možda čak i na fakultetu, tko zna.

Petra: Meni je bilo u planu kad-tad se vratiti doma, samo je bilo pitanje vremena i mogućnosti pronalaska kompanije u kojoj bi moje iskustvo bilo od pomoći. Nema puno robotičkih tvrtki na svijetu, a i ako ih ima, većinom se bave kinematikom i dinamikom jednog robota, a ne koordinacijom više njih – tako da sam baš sretna jer je Gideon takva tvrtka, i to koja se nalazi u Hrvatskoj. Da nije Gideona, vjerojatno bih radila remote posao u robotici, što zbog pandemije i nije teško naći kao prije.

Juraj: Od početka sam imao osjećaj da se jednog dana želim vratiti i nakon osam godina provedenih u SAD-u, odlučio sam da je vrijeme za povratak. Iako u tom trenutku nisam bio u potpunosti siguran da ću u Hrvatskoj na profesionalnom planu biti zadovoljan, odlučio sam pokušati i za sada nisam požalio.

Možete li izdvojiti neke razlike u studiranju i radu u Hrvatskoj i stranim zemljama koje ste osobno iskusili?

Juraj: Po povratku u Hrvatsku, gdje sam odmah počeo raditi u Gideon Brothersu, na profesionalnim planu uopće nisam imao osjećaj da sam se preselio. Radno okruženje i sam rad izgledaju vrlo slično kao i na prethodnom poslu u SAD-u.

Tonči: Što se tiče studiranja, rekao bih da je na razini diplomskog studija razlika značajna, prvenstveno zato što što sami kreirate svoj kurikulum, uz blagoslov mentora. Ispiti su fokusirani na razumijevanju. Sa sobom često možete donijeti knjigu ili papire na kojima možete napisati što želite. Što se tiče rada, teško mi je usporediti jer postoje velike razlike u radu startupa i velikih kompanija. Često su velike kompanije značajno opuštenije zbog već uhodanih procedura, ali zato i tromije za bilo kakve promjene, dok je u startupu ipak nešto dinamičnije, ali i rokovi su zato dosta kraći.

Petra: Tijekom rada u CERN-u, koristila sam tehnologije koje se vjerojatno nigdje drugdje na svijetu ne koriste. Osim toga, neopisivo je bilo surađivati s ljudima iz doslovno svih krajeva svijeta. Naravno, ne moram ni spominjati puno više resursa dostupnih nego što je situacija kod hrvatskih kompanija, kao ni činjenicu da se na fakultetima nikad nije dovodila u pitanje nabava potrebne opreme – novac se uvijek dosta lagano nalazio. Iskustva s hrvatskim profesorima su mi ipak draža jer su topliji od profesora u Belgiji i Austriji.

Kojim dijelom proizvodnje robota se sada bavite u Gideon Brothersu?

Petra: Radim u SWARM timu, odnosno timu kojem je u fokusu koordinacija više Gideon robota i ljudi u skladištu.  Prije nego što je naš “proizvod” spreman za određenog klijenta, potrebno je prvo procijeniti koliko je swarm rješenje pogodno za takvo skladište, simulirati cijeli sustav da možemo doći do određenog zaključka i testirati algoritme, te ih na kraju upogoniti na pravim robotima u simbiozi s ljudima. Trenutačno najviše doprinosim početnoj analizi, simulaciji i razvijanju/istraživanju optimizacijskih algoritama.

Juraj: Bavim se metodama dubokog učenja u kontekstu računalnog vida. Konkretno, ulazni podatak je slika iz kamera koje se nalaze na robotu, a cilj je detektirati objekte koji se nalaze na slici, procijeniti njihovu udaljenost od kamere, te za neke od tih objekata procijeniti točnu poziciju i orijentaciju u 3D prostoru. Glavna metoda koja se ovdje koristi su duboke neuralne mreže koje su posljednjih godina jako uznapredovale te omogućile robotima da pomoću kamera percipiraju svijet oko sebe.

Tonči: Trenutno radim u SLAM (simultana lokalizacija i mapiranje) timu čiji je zadatak omogućiti robotu da razumije gdje se u 3D prostoru nalazi i da na temelju prikupljenih informacija iz prostora izgradi svoju sliku okoline. Osobno sam većinu vremena radio na gustoj rekonstrukciji prostora. Ta metoda omogućava robotu da na temelju podataka koje prikupi napravi digitalni model prostora u kojem djeluje i zatim ga prikazati korisniku u korisničkom sučelju. U zadnje vrijeme, više se bavim temom vizualno-inercijalne odometrije (VIO), tj. algoritmima koji omogućuju robotu da odredi svoju trenutnu pozu na temelju slika i mjerenja inercijskog senzora.

Što biste izdvojili kao specifičnosti područja kojim se bavite?

Petra: Smatram da je najveći izazov optimizacija ovakvog kompleksnog sustava. Puno je varijabli koje želimo optimizirati, ali je isto tako puno njih međusobno zavisno i veliki je izazov sve to uzeti u obzir i naći kompromis.

Tonči: Kako je SLAM područje trenutno istraživački vrlo aktivno, moramo biti u toku s onim što se razvija i prepoznati što bi od tih novih rješenja moglo biti korisno za nas. Jedan od glavnih problema metoda koje su trenutni state-of-the-art u akademiji, je taj što su ta rješenja većinom rađena za specifične uvjete i nerijetko samo testirana na javno dostupnim podacima, što znači da često nisu dovoljno robusna za naša korisnička okruženja. Zbog toga je potrebno razumjeti što novo ta rješenja nude, te je li moguće te iste koncepte primijeniti za poboljšanje naših algoritama.

Juraj: Ono što je specifično za modele bazirane na dubokim neuralnim mrežama jest potreba za velikim količinama kvalitetno označenih podataka tako da podacima posvećujemo znatan dio vremena. Također, ovo područje se trenutačno izrazito brzo razvija (ponekad ima i više od stotinu novih znanstvenih članaka dnevno na temu računalnog vida) tako da stalno treba pratiti što je novo, i pažljivo procijeniti koje od tih novih metoda vrijedi isprobati i u njih uložiti vrijeme i resurse.

Što biste savjetovali stručnjacima u području robotike koji rade u inozemstvu, a razmišljaju o povratku u Hrvatsku?

Petra: Čak i ako niste homesick i karijera vam je na prvom mjestu, smatram da Gideon ima puno predispozicija za nastavak izazovne i uspješne karijere u robotici. A činjenica da to podrazumijeva i povratak u Hrvatsku je samo šlag na torti.

Tonči: Teško mogu dati neki generalni savjet jer znam da takva odluka nije laka i da ovisi o puno stvari. Ali, iz osobnog iskustva mogu reći da mi je jako drago što sam se vratio. U Gideonu radim na temama koje su mi zanimljive i imam priliku razvijati se i dalje u smjeru u kojem želim. Svakako, mislim da je svakim povratkom tehnološka zajednica u hrvatskoj bogatija, te tako ima i značajniji pozitivni utjecaj na razvoj društva.

Juraj: Svakako bih im poručio da se vrate i pridruže Gideon Brothersu! Problemi kojima će se baviti bit će zanimljivi i izazovni, a nama će njihovo iskustvo puno pomoći.

Ako vam se svidjela priča Petre, Juraja i Tončija i voljeli biste saznati više o Gideon Brothers timu i njihovim i otvorenim pozicijama, pozivamo vas da posjetite njihovu stranicu karijera na sljedećem linku, i istražite što su vam zanimljivo pripremili.

Objava Pričali smo s troje zaposlenika Gideon Brothersa koji su doktorirali u inozemstvu i vratili se u Hrvatsku pojavila se prvi puta na .debug.

Steve Petrović preuzeo je mjesto direktora proizvodnje tvrtke Gideon Brothers za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Zahvaljujući njegovom širokom međunarodnom iskustvu s područja menadžmenta u proizvodnji te formiranju učinkovitih timova fokusiranih na ostvarivanje ciljeva, Steve Petrović imat će ključnu ulogu u procesu snažnog širenja proizvodnje, kontrole kvalitete i nabave.

U tvrtku Gideon Brothers Steve dolazi s pozicije predsjednika Uprave Elektrode Zagreb, a prije toga obnašao je niz upravljačkih pozicija u Hrvatskoj i Kanadi. Među ostalim, bio je voditelj odjela za tehnologiju i industrijsku praksu u C.J. Stafford & Associates, kanadskoj tvrtki za executive search i interim management, te generalni direktor odjela proizvodnje u splitskom Tromontu.

“Izuzetno mi je drago što Steveu mogu zaželjeti dobrodošlicu u naš brzo-rastući tim. Iz prve ruke vidimo snažan rast potražnje za novim tehnologijama automatizacije, što je izravan rezultat napora u industriji usmjerenih ka povećanju otpornosti poslovanja i izgradnje kapaciteta za rast. Mi smo u Gideon Brothersu fokusirani na rješavanje nekih od najtežih izazova koji ugrožavaju opskrbne lance. Steve će svojim iskustvom i stručnošću doprinijeti da budemo spremni iskoristiti ovaj rast potražnje te ponuditi naša napredna rješenja svojim partnerima i kupcima”, kazao je Matija Kopić, glavni izvršni direktor i suosnivač tvrtke Gideon Brothers.

Gideon Brothers intenzivno povećava broj zaposlenih u 2021. Ovu je godinu za Gideon Brothers obilježila 32 milijuna USD vrijedna dokapitalizacija serije A koju su predvodili Koch Disruptive Technologies, DB Schenker, Deutsche Bahn, Prologis i Rite-Hite. Tvrtka trenutačno broji više od 110 zaposlenih, te je otvoreno preko 30 novih pozicija.

Objava Steve Petrović imenovan direktorom proizvodnje u Gideon Brothersu pojavila se prvi puta na .debug.

Gideon Brothers, tvrtka za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, zaključila je dokapitalizaciju serije A, vrijednu 31 milijun USD (25,4 milijuna eura), kojom planiraju ubrzati razvoj i komercijalizaciju svojih autonomnih mobilnih robota (AMR) temeljenih na umjetnoj inteligenciji i 3D robotskom vidu. Tvrtka će također otvaranjem ureda u Münchenu i Bostonu proširiti operacije odjela Proizvodnje, Prodaje, Marketinga i Uspjeha klijenata na ključnim tržištima Europske unije i SAD-a.

Dokapitalizaciju serije A predvodio je Koch Disruptive Technologies (KDT), fond rizičnog kapitala grupacije Koch Industries, uz sudjelovanje tvrtki DB Schenker, Prologis Ventures te Rite-Hite.

Gideon Brothers će također povećati broj članova Odbora direktora, kojem se pridružuju dvojica menadžera s dugogodišnjim iskustvom u struci: direktor KDT-a Annant Patel i Xavier Garijo, član Uprave DB Schenkera za ugovornu logistiku.

Velika potražnja za pametnom automatizacijom

Autonomni mobilni roboti (AMR) povećavaju učinkovitost i produktivnost tako što preuzimaju operacije s niskom dodanom vrijednošću, kao što je prijevoz, preuzimanje ili odlaganje proizvoda, kako bi se zaposlenici mogli posvetiti složenijim zadacima. Uz naprednu tehnologiju Gideon Brothersa, prava suradnja ljudi i robota sada konačno postaje moguća, otvarajući nove prilike za rast.

“Pandemija je značajno ubrzala primjenu pametne automatizacije, a mi smo spremni odgovoriti na potražnju tržišta, koja nikad nije bila veća. Najbolji put k tome jest povezati naša rješenja s najvećim, najzahtjevnijim kupcima. Naši strateški partneri suočavaju se sa stvarnim izazovima koje naši roboti već rješavanju. S nama oni dobivaju izuzetnu priliku već sada provesti robotičku transformaciju i pridružiti se najinovativnijim kompanijama svijeta,” izjavio je Matija Kopić, glavni izvršni direktor Gideon Brothersa. “Partnerstvo s ovim liderima industrije okrenutima budućnosti pomoći će nam da proširimo svoj globalni doseg, ali uvijek ćemo ostati vjerni svojim hrvatskim korijenima, koji su naša velika snaga. Naša startup scena raste eksponencijalno – već imamo dva jednoroga – i želimo stvoriti nove prilike kako bi Hrvatska na globalnoj razini postala prepoznatljiva i po tehnologiji s područja robotike i umjetne inteligencije “, dodao je.

Prema nedavnom istraživanju tvrtke ABI Research, očekuje se da će globalno tržište mobilne robotike dosegnuti vrijednost od 158,6 milijardi USD do 2030. Do tada će u upotrebi biti više od 15 milijuna AMR-ova, od čega će njih 90% koristiti robotski vid.

Objava Gideon Brothers prikupio novih 31 milijun dolara investicija pojavila se prvi puta na .debug.

Ljubav prema robotici dovela te sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Gideon Brothers. Što je bilo ključno da “zaiskri”?

Prije pridruživanja Gideon Brothers timu u nekoliko sam navrata razgovarao s Matijom, jednim od osnivača tvrtke, čija je jasna vizija i ambicija bila pokrenuti robotičku revoluciju u Hrvatskoj. U to vrijeme, Gideon Brothers je na mala vrata počeo dovoditi nekoliko sjajnih pojačanja, pa su se, između ostalih, timu kao suosnivači tvrtke pridružili i Josip Ćesić i Edin Kočo s kojima sam imao prilike usko surađivati na FER-u. Ubrzo je postalo jasno da ova ekipa stručnjaka misli ozbiljno i u meni se razvila želja da i ja budem dio cijele priče.

Timu si se pridružio prije nešto više od tri godine. Kako bi sumirao svoju dosadašnju karijeru i što si sve naučio od početka do sada kada imaš ulogu Direktora autonomnih aplikacija?

U Gideonu sam karijeru započeo na poziciji Navigation Engineera gdje sam ubrzo imao prilike oformiti tim i preuzeti ulogu voditelja navigacijskog tima. Kako je tim rastao, javila se potreba i za osnivanjem odjela autonomnih aplikacija te sam početkom prošle godine preuzeo ulogu Direktora autonomnih aplikacija. Rad u startupu podrazumijeva puno prilika za učenje i bavljenje različitim područjima i temama pa sam tako u posljednje tri godine prošao kroz gotovo sve faze razvoja algoritma i softvera, razvoja development procesa, ali i sudjelovao u izgradnji arhitekture sustava i razvoju naših testing procesa. Aktivno sam sudjelovao u našim prvim pilot projektima gdje sam puštao u pogon naše robotske flote, a u posljednjih nekoliko mjeseci aktivno sudjelujem i u inicijalnim razgovorima s našim klijentima za koje razvijamo jedinstvene robotske aplikacije.

Kako izgleda jedan tipičan radni dan – ako možemo uopće govoriti o tipičnom danu u startupu?

Sa strane developera, tipičan dan obično započinje dnevnim sastankom s užim timom, ali i pokojim sastankom s ostatkom ekipe koja radi na specifičnom projektu. Nakon toga kreće, za nas developere, najproduktivniji dio dana kada smo posvećeni razvoju koda, čitanja članaka i druge literature. Kod nas je specifično da timovi imaju faze kada su posvećeni proučavanju znanstvene i tehničke literature, a manje samom razvoju softvera. Također, do sada su svi timovi bili uključeni u davanje podrške našem testnom timu u robotskoj hali, kao i timu za pružanje podrške našim korisnicima. Sve u svemu, ovako izgleda jedan tipičan dan, no naravno, uz puno dinamike i raznolikosti prema potrebi…

Rad u startupu često zahtijeva i neke druge, specifične uloge i zadatke. Koji je najluđi zadatak ili izazov s kojim si se susreo? Ima li neka situacija “da su mi rekli da ću ovo raditi, ne bih im vjerovao”?

Gideon nije krenuo iz “garaže”, kako to često znamo čuti od drugih startupova, no može se reći da je proizvodnja robota krenula iz jednog podruma na sjevernom dijelu zagrebačkog Jaruna. Jedan od izazova bio je prebaciti našeg mobilnog robota od 250 kg izvan podruma. U startu je to doslovce radilo nas šest do osam koji bi ga zajedničkim naporom prenijeli stepenicama iz podruma do kombija na ulici. Definitivno nisam očekivao da ću tako nešto raditi, ali bilo je zanimljivo i lijep primjer onog “kad se male ruke slože, sve se može..“

Koja su to specifična područja rada za developere u Gideonu? U kojim područjima razvoja robota i njegovih komponenti sudjeluju developeri, kojim tehnologijama se služe pri tome?

Ovo naravno ovisi o pojedinačnom timu, no zajedničko svim našim R&D timovima koji se bave core robotičkim tehnologijama je C++ programski jezik. Jako je korisno poznavanje Linux operacijskog sustava, već spomenutog ROS-a kao komunikacijskog frameworka te Dockera kao virtualizacijske tehnologije. Od ostalih tehnologija koje koristimo izdvojio bih još i Python, Flask, Angular, Nginx.

Specifično je da naši inženjeri-developeri osim implementacije sudjeluju i u dizajnu algoritama nužnih za autonomnu vožnju mobilnih robota. Neka područja koje pokrivamo uključuju autonomnu navigaciju, multi-robotsku koordinaciju, 3D lokalizaciju i mapiranje, semantičku segmentaciju, detekciju objekata, estimaciju poze objekata, estimaciju dubine i slično.

U Gideon Brothersu, uključen si u selekcijske krugove te sudjeluješ u tehničkim razgovorima. Kakav bi savjet dao developerima koji se žele okušati u svijetu robotike? Odakle krenuti?

Za developere bez robotičkog iskustva preporučio bih da krenu od ROS-a (Robot Operating System). Točnije, preporučio bih da pokrenu simulacijski model mobilnog robota u nekom od simulatora (Gazebo, Stage), pokrenu navigacijski stack te prođu kroz tutoriale koje će ih navesti na dodatne materijale o navigacijskim i lokalizacijskim algoritmima. Postoje naravno i mnogi tutoriali na webu i online predavanja koja koriste ROS, tako da su i to dobre opcije za početak.

I još jedno manje ozbiljno pitanje, ali ne možemo odoljeti. S obzirom na završen doktorski studij, koliko puta kroz dan čuješ nadimak dr. Haus?

Hahaha, nije baš svaki dan, ali barem dva – tri puta tjedno. Gotovo svaki put na sastancima s novim partnerima ili potencijalnim korisnicima.

Objava I Gideon Brothers ima svog dr. Hausa – Kako izgraditi karijeru u svijetu robotike? pojavila se prvi puta na .debug.

Danas većina ovih pogona i dalje ovisi o manualnom prijevozu tereta, a tehnologija tvrtke Gideon Brothers to može promijeniti.

Neovisna analitička kuća ABI Research početkom 2021. ih je uvrstila među Top inovatore u svom najnovijem izvješću Industrial Robotics for Material Handling. Njihovi roboti i robotska vozila koje pogoni njihova tehnologija autonomije trenutno rade u halama nekih od najvećih hrvatskih, regionalnih i globalnih kompanija s obje strane Atlantika.

Zapošljavaju više od 90 ljudi, a do kraja 2021. očekuju kako će broj zaposlenih najmanje udvostručiti. Traže stručnjake najrazličitijih profila. Prvi uvjet je strast za robotikom i učenjem, a otvorena radna mjesta možete provjeriti na njihovoj službenoj Talentlyft stranici ili u našoj sekciji Zapošljavanje.

Objava Zaposlite se u Gideon Brothersu i razvijajte cutting edge mobilne robote pojavila se prvi puta na .debug.

Riječ je o izvješću koje profilira deset najbolje ocijenjenih tvrtki u ovom tržišnom segmentu.

Rian Whitton, stariji analitičar u ABI Researchu, ističe kako je Gideon Brothers jedna od samo nekoliko tvrtki u svijetu čiji autonomni mobilni roboti (AMR) koriste 3D vizualnu percepciju za navigaciju.

“Oni razvijaju doista autonomne mobilne robote koji mogu dinamički mapirati okolinu u 3D-u, triangulirati poziciju prema detaljima u okolini koje percipiraju te samostalno prilagođavati svoju putanju, što Gideon Brothers izdvaja od trenutne konkurencije. Sposobnost razumijevanja detaljne 3D geometrije njihova je konkurentska snaga koja donosi fleksibilnije AMR-ove a time i šire mogućnosti upotrebe”, kaže Rian Whitton.

ABI Research predviđa snažan rast prodaje AMR-ova za transport tereta tijekom sljedećeg desetljeća. Očekuju kako će prihodi u ovom segmentu skočiti sa 800 milijuna dolara ostvarenih prošle godine na čak 49 milijardi dolara 2030. godine. AMR-ovi bi tako mogli zauzeti najveći dio šireg tržišta automatizacije prijevoza tereta za kojeg ABI Research očekuje da će porasti s prošlogodišnjih 7,4 milijarde na 85 milijardi dolara 2030. godine.

Kako navodi ABI Research, cilj izvješća „Industrial Robotics for Material Handling“ je pomoći korisnicima da razumiju koje su tvrtke najbolje pozicionirane u ovoj utrci. Izvješće donosi profile deset kompanija – uključujući i Gideon Brothers – koje“najviše obećavaju”. Tvrtke su rangirane prema nekoliko kriterija vezanih uz implementaciju i inovaciju, pri čemu je robotski vid, primjerice, jedan od ključnih elemenata ocjene inovativnosti.

Objava Gideon Brothers jedan je od vodećih inovatora u području industrijske robotike pojavila se prvi puta na .debug.