Čak stotinu predavanja, panela i intervjua pripremamo vam za šest pozornica ovogodišnjeg .debuga, a program će završiti točkom koja, prema .debugovoj tradiciji, donosi dobru smjesu tehnologije i zabave. Svoju životnu priču, o stasanju najvećeg hrvatskog hardverskog startupa, globalno prepoznatljive osječke Orqe, ispričat će nam trojac koji je stvorio ovu kompaniju, koji će s pozornice ponuditi i neuobičajena slavonska iznenađenja…

“Neviđeni intervju – 5G čvarci, IoT rakija i kulen driven dronovi slavonskih tech za***anata” naslov je razgovora u kojem će sudjelovati Srđan Kovačević, CEO Orqe, Vlatko Matijević, CTO Orqe i neponovljivi Ivan Jelušić, CSO Orqe i voditelj .debuga, dok će razgovor moderirati HT-ov Bojan Mušćet.

Kompletna program ovogodišnjeg .debuga objavit ćemo 6. lipnja, a do tada pogledajte 80-ak od ukupno 120 govornika ovogodišnje konferencije i 40-ak od ukupno stotinu naslova ovogodišnjih točaka programa na www.debug.hr. Na istom pageu možete kupiti i karte za ovogodišnji programerski spektakl, no požurite, jer izgleda da će ih i ove godine ponestati debelo prije same konferencije…

Kupi ulaznicu

Objava 5G čvarci, IoT rakija i kulen driven dronovi – slavonski tech urnebes pojavila se prvi puta na .debug.

Hrvoje, prije svega čestitke na preuzimanju odgovorne pozicije. Koliko dugo se taj korak “kuhao”?

Hvala. Prije otprilike godinu dana su Filip i Dalibor počeli pokazivati tendenciju da se polako miču iz upravljačkih pozicija, ali smo ipak prvo željeli ustabiliti firmu i poslovanje uslijed globalnih nepovoljnih kretanja i trebala nam je njihova pomoć, pa smo tu promjenu prvo stavili na pauzu. Kada je prije pola godine donesena odluka o reorganizaciji tehničkog dijela firme, zaključili smo da je najsmislenije odmah provesti i reorganizaciju menadžmenta te smo pokrenuli i tu planiranu promjenu.

Koji su bili ključni faktori koji su doprinijeli tom usponu od suvlasnika do CEO-a u posljednjih pet godina?

U posljednjih nekoliko godina vodio sam upravljanje 80% firme i kroz zajedničku komunikaciju smo zaključili da je smislen korak tu promjenu menadžment tima organizirati tako da ja i formalno preuzimam funkciju CEO-a. Od kada sam došao u Q, narasli smo s 50 na 250 zaposlenih, a ja sam ispod sebe imao 11 team leadova, što je dodatno osnažilo odluku da postanem CEO.

Kako će biti surađivati s ostalim članovima upravljačkog tima, s obzirom na promjene u njihovim ulogama?

Vedran, Goran i ja već godinama vrlo skladno surađujemo, ali smo i vrlo detaljno razgovarali o tome kako će se ova promjena reflektirati na našu suradnju. Vjerujem da će, kao i tijekom svih naših prethodnih suradnji, i ova bit izvrsna.

Kako izgleda položaj Q-a na tržištu danas?

Poslujemo stabilno, prepoznatljivi smo na tržištu i smatram da je naša pozicija odlična. Firma je kvalitetno postavljena i pred njom je dobar put za postati lider u regiji. Naravno, za postići to je potrebno i puno rada, ali imamo odlično postavljene temelje za takve planove.

Koji su glavni izazovi sada pred tobom, oni s kojima se odmah moraš baviti?

S ovom promjenom reorganizirali smo tehnički dio firme i ta nova struktura će, zajedno s novim menadžmentom, zaživjeti od sredine travnja. Iako je komunikacija između odjela već jako dobra, želimo dalje unaprijediti komunikaciju između tehničkog i ne tehničkog dijela firme. Na kraju, izazov koji će nas uvijek pratiti je pronalazak novih klijenata i pokretanje novih suradnji, ali to je faktor koji je uvijek prisutan u poslovanju.

Gdje vidiš Q u srednjem roku, kroz 5 ili 10 godina? Spremaju li se kakve značajnije promjene u poslovanju?

Vidimo Q kao firmu koja se širi i raste diljem cijelog svijeta. Želja nam je s development strane se proširiti na cijelu regiju, ne samo što se tiče suradnji s klijentima, već i u privlačenju talenata. Ne vidimo neki krov do kojeg želimo narasti, već smo spremi širiti se koliko god je moguće.

Što se tiče značajnijih promjena – iz standardnog agencijskog načina rada, prelazimo u hibridni koji kombinira agencijski pristup i onaj nalik product firmi. Od agencijskih benefita ostaje raznolikost, odnosno naši zaposlenici i dalje će se moći upoznati s više različitih pozicija i branši unutar Q-a. No, promjena je da želimo i osigurati stabilniji karijerni put te mogućnost ostajanja na projektima na kojima zaposlenici to žele, što omogućuje novi fokus na dugoročne suradnje s određenim klijentima.

Na kraju, planiramo još više ulagati u vještine zaposlenika kako bi dodatno osnažili njihov rast unutar Q-a i tako postići veću akumulaciju tehničkog znanja u firmi.

Očekuju li se neki veći poremećaji ili promjene u industriji općenito? Tu primarno mislimo na utjecaj AI-a.

AI drastično transformira način na koji radimo i stalno se pojavljuju novi alati zahvaljujući ovoj tehnologiji. Ne smatramo da će AI zamijeniti developere i tehničke specijaliste, ali vidimo velik potencijal AI-ja u mogućnosti da olakša i pojednostavi svakodnevne zadatke naših timova. Prepoznali smo važnost AI-ja od njegovog starta i cijelu vertikalu u firmi smo posvetili razvoju takvih rješenja.

Što za tebe osobno znači titula CEO-a? Osim što ćeš nastupiti na C-level panelu na .debugu…

Osim tog velikog milestonea, ova titula svakako donosi drugačiji pogled na firmu – do sad je moj pogled bio primarno usmjeren na tehničku stranu i ticao se upravljanjem tog aspekta poslovanja. Funkcija CEO-a donosi puno širi pogled, gdje moram sagledavati sve timove, veze između njih i voditi računa o cjelovitom poslovanju i razvoju.

Naravno, titula mi donosi i potvrdu mojeg dugoročnog rada koji je očito bio uspješan. Drago mi je da su moje kvalitete prepoznate te da dosadašnji menadžment i zaposlenici imaju povjerenja u mene.

Hrvoje će sudjelovati na C-level panel raspravi na .debugu, a tamo ćete moći poslušati još predavanja Q-ovih stručnjaka. Ulaznice potražite ovdje:

Kupi ulaznicu

Objava Intervju: Hrvoje Gorajščan, novi CEO Q-a, o izazovima i planovima pojavila se prvi puta na .debug.

Počnimo s vašim iskustvom u Serengetiju. Možete li nam reći kako ste završili tamo i što vas je motiviralo da se prijavite za posao koji se razlikuje od vaše prethodne karijere?

U Serengeti sam došao u travnju 2018. godine kada je ideja bila da budem Tech Lead za jednu specifičnu tehnologiju, odnosno platformu u kojoj sam imao bogato iskustvo. Zadatak je bio da oformim tim koji će samostalno izvoditi projekte vezane za tu platformu. Međutim, kako je firma rasla, s vremenom su se prioriteti izmijenili te sam radio na inozemnim i domaćim projektima za klijente u različitim industrijama. Započeo sam kao Senior developer, a kasnije sam napredovao na poziciju Team Lead. Nedugo nakon toga sam unaprijeđen na poziciju Site Lead za development centar u Varaždinu. Moja karijera u Serengetiju se nastavlja razvijati te sam u rujnu 2021. godine promoviran na poziciju Direktora internog razvoja. U to vrijeme je Serengeti plasirao i svoj prvi produkt te sam dobio čast voditi razvoj i proboj na tržište naše platforme odnosno produkta za brzi razvoj aplikacija, FIYU.

Budući da imate više od 20 godina iskustva u developmentu, možete li s nama podijeliti neke izazove koje ste iskusili u ranim danima, kada niste imali pristup RAD alatima ili online repozitorijima kôda?

Ne mogu se složiti s konstatacijom da prije 20 godina, odnosno u početcima moje karijere, nisu postojali RAD alati i online repozitoriji koda. Ideje vezane uz ubrzani razvoj aplikacija sežu još od početka 80-tih godina prošlog stoljeća kao metodologija, a zatim su na tržište počeli izlaziti i prvi RAD alati.

Dakle, priča postoji već dugo, međutim meni ti alati nisu bili toliko interesantni zato što sam tada, kao mladi developer, želio naučiti kodirati i raditi na projektima koji imaju za cilj rješenje potpuno prilagođeno korisnicima i koje je skalabilno. Takva rješenja se najčešće kodiraju, odnosno razviju, bez pomoći RAD alata. Kao i većina mladih developera, u tom periodu low-code i no-code alati mi nisu bili u fokusu. Što se repozitorija koda tiče, oni su također bili dosta zastupljeni kao alati za dijeljenje koda i kolaboraciju u timovima. Bilo je više takvih alata, a koliko se sjećam najzastupljeniji je bio SVN. U to vrijeme je Git bio u povojima, a danas je Git sa svojim inačicama najzastupljeniji i teško je danas zamisliti neki projekt razvoja software-a bez Git-a.

Međutim, gledajući iz današnje perspektive zaključujem da bi u to vrijeme korištenje full code platforme, kao što je FIYU, uvelike ubrzalo razvoj i olakšalo cijeli proces razvoja. Osim toga, i dalje bi imali potpunu kontrolu nad razvojnim procesom što bi nam pomoglo u rješavanju specifičnih problema korisnika. Ono što je također super, je da danas za većinu alata postoje free trial verzije, pa tako i za FIYU.

FIYU je opisan kao “full-code platforma”. Što točno to znači i kako korisnici mogu imati koristi od takvog pristupa razvoju softvera, nasuprot “low-code” alata?

Točno, samo iz izraza „full-code“ može se zaključiti da se radi o softverskom alatu koji omogućuje da se izvorni kod brzo pretoči u funkcionalnu aplikaciju. FIYU je koncipiran kao platforma koja razvojnom timu pruža sve što je potrebno vezano za infrastrukturu. Drugim riječima, to znači da developeri ne moraju razmišljati o tome kako postaviti kompletnu infrastrukturu, od repozitorija, preko CI/CD procedura i serverskih resursa, jer je to već postavljeno. Tu FIYU ima veliku prednost nad ostalim projektima koji se rade „od nule“ i zahtijevaju postavljanje kompletne infrastrukture od početka. Na taj način, grubo rečeno, projekt može uštedjeti od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci vremena i to na samom početku razvoja.

U kontekstu full-code platforme, za FIYU korisnike to znači da do krajnjeg softverskog rješenja razvojni timovi dolaze na način na koji su naviknuli i koji im najbolje odgovara, a to je kodiranjem. Isto tako to znači da je FIYU namijenjen developerima odnosno da je potrebno znati kodirati. Kroz full-code paradigmu, developeri tako imaju apsolutnu i potpunu kontrolu nad svim aspektima razvoja što za posljedicu ima prilagodljivo rješenje prema potrebama klijenta. Riječ je o skalabilnom rješenju koje zadovoljava i najkompleksnije projekte. Naposljetku imate optimizirano i „clean code“ rješenje koje počiva na najboljim praksama i metodologijama razvoja.

To je bila i tema Vašeg predavanja na .debugu ove godine, zar ne?

Tako je. Kolega Nenad Pečanac, Lead backend developer na FIYU, i ja imali smo čast prezentirati FIYU i njegove benefite zainteresiranoj publici. Sudeći prema pitanjima i razgovorima nakon prezentacije, imam dojam da smo dosta zainteresirali posjetitelje tako da spomenuto izlaganje smatram uspješnim.

Kako FIYU ubrzava proces razvoja softvera, i koliko značajno se može ubrzati razvoj projekata korištenjem ove platforme?

Dvije glavne karakteristike FIYU platforme, a to su već pripremljena infrastruktura te ugrađeni moduli koji pokrivaju sve bitne i zajedničke funkcionalnosti koje ima svaka poslovna aplikacija, značajno ubrzavaju razvoj na samom početku projekta. To znači da se postižu značajne uštede i vremena i budžeta. Koliko točno će se razvoj nekog određenog softvera ubrzati, odnosno skratiti, to ovisi o dosta varijabli.  Primjerice, koja je razina kompleksnosti problema koji se rješava, koja je razina stručnosti developera, koliki je tim i od kojih profila stručnosti se sastoji. Zatim, je li tim uigran ili ne. Varijabli ima mnoštvo, a od projekata na kojima smo radili ističe se projekt u kojem smo klijentu razvoj ubrzali za 80%. Odnosno, u samo nekoliko mjeseci smo isporučili funkcionalnu poslovnu aplikaciju koja bi se tradicionalnim metodama razvijala oko godinu dana. Upravo ugrađeni moduli FIYU-a, a koji pokrivaju bitne zajedničke funkcionalnosti svake poslovne aplikacije, kao što je na primjer upravljanje korisnicima, njihovo organiziranje u definirane cjeline ili organizacije prema željama korisnika i upravljanje cijelom platformom kao takvom, omogućuju da se developeri već na početku projekta bave razvojem onog dijela softverskog rješenja koje rješava specifičan poslovni slučaj, odnosno poslovni problem.

Drugim riječima, najveća ušteda je zapravo posljedica činjenice da se razvojni tim već na samom početku može fokusirati na rješavanje samog poslovnog problema, dok su sve ostale stvari koje čine softverski produkt već riješene.

Možete li nam dati primjere idealnih business ili developerskih „use caseova“ za korištenje te platforme?

Kada razgovaramo o idealnim „use casevima“, u smislu da se postižu vrlo značajne uštede, FIYU je jako dobar za projekte modernizacije legacy sustava, zatim za razvoj MVP-a te za projekte s fiksnim opsegom tj. projekte pod uvriježenim nazivom „fix price“ projekti.

Kod projekata u kojima se radi o modernizaciji legacy sustava, ne samo da se ubrzava razvoj i štede resursi, nego je FIYU odličan alat za razvoj specifičnih i kompleksnih rješenja. Kako se radi o modernim open source i široko raširenim tehnologijama kao što su Spring Boot i Angular, gledano s tehnološke strane, FIYU osigurava i trajnost produkta. To znači da klijent ne mora brinuti hoće li platforma zastarjeti  ili da uskoro neće biti podrške za te tehnologije.

Kada se radi na razvoju MVP-a, a koje najčešće razvijaju startup-i, iskustvo nam je pokazalo da je tada naglasak na razvoju osnovnih funkcionalnosti koje rješavaju određeni problem, popularno „customer pain point“, a koje kao takve trebaju zainteresirati investitore. Praksa je pokazala da kada se investitori zainteresiraju, startupi često moraju raditi produkt iz početka kako bi zadovoljili sve preduvjete. S FIYU to nije potrebno, zato što FIYU osigurava sve preduvjete za razvoj zrelog produkta koji može zadovoljiti sve prohtjeve dinamičnog i zahtjevnog tržišta.

Također, jednako važan primjer gdje se mogu iskoristiti FIYU benefiti su projekti koji se razvijaju od nule tj. od početka, i imaju fiksan opseg odnosno fiksno definiranu cijenu. Takvi projekti često znaju predstavljati velik rizik za izvođača, odnosno razvojni tim. Kada se kod takvih projekata upotrijebi FIYU, može se ostvariti značajna ušteda s kojim izvođač, odnosno razvojni tim, ne samo da smanjuje rizik krive procjene projekta nego može povećati i konkurentnost nad drugim ponuđačima u procesu natjecanja za dobivanje projekta.

Hoće li, dakle, developeri uz FIYU “prestati kodirati” i samo se baviti “klikanjem” po tom softveru?

Nikako, ne. To nam nikada nije niti bila namjera. Serengeti je developerska tvrtka i logično je da razvijamo full-code produkte koju omogućuju još napredniju primjenu znanja developera. Uštede vremena se  postižu, prvenstveno, kroz predefinirane module i kroz pripremljenu platformu odnosno infrastrukturu.
Kod „no code“ i „low code“ alata developeri zapravo nemaju, ili imaju vrlo ograničene, mogućnosti pristupa i uređivanja koda. To za posljedicu ima značajno smanjenu kontrolu nad razvojem produkta i prilagodbom nekih dijelova. Upravo to smo riješili korištenjem full code pristupa, tako da developeri sami mogu kontrolirati sve aspekte razvojnog procesa.

Kako FIYU doprinosi smanjenju troškova razvoja softvera i povećava konkurentske prednosti tvrtki koje ga koriste? Možete li navesti neke konkretne primjere?

Ranije sam opisao nekoliko idealnih poslovnih slučajeva u kojima FIYU može značajno ubrzati razvoj, ali generalno je riječ o tome da u samo nekoliko mjeseci možete razviti funkcionalnu aplikaciju nad čijim kodom imate potpunu kontrolu. To je moguće upravo zahvaljujući načinu na koji je riješena sama infrastruktura, koja je, kao i inicijalni moduli, neophodna kod svakog softvera. Dodatno, nema vendor lock-ina. Tvrtke same biraju hoće li softver razvijati njihovi developeri ili partnerska firma. Tu je i dokumentacija koja značajno ubrzava i olakšava onboarding proces. U kontekstu rada s FIYU, i sloboda izbora tehnologija je jednako važna. Na primjer, ukoliko trebate promijeniti tehnologiju, uz FIYU se relativno brzo i lako možete preorijentirati na drugu tehnologiju, naravno dokle god je riječ o rest based tehnologijama. Zaključio bih kako postoje razne opcije koje u konačnici omogućuju da se razvoj ubrza za i do 80%.

Kao netko s bogatim iskustvom u developmentu, što biste savjetovali mladim developerima koji ulaze u industriju danas? Kako se pripremiti za izazove budućnosti?

Ovo mi je teško pitanje zato što je IT industrija oduvijek bila nepredvidiva i dinamična. Rekao bih da je to danas puno izraženije i to je nešto na što uvijek možemo računati. Međutim, ista ta nepredvidivost u našoj struci nudi i mnoštvo prilika koje treba znati prepoznati. Zato je bitno držati korak s tehnološkim napretkom, biti otvorenog uma i u svemu pokušati prepoznati svoju priliku. Teško je ovdje ne spomenuti i AI kao trend čije se mogućnosti tek naslućuju i mislim da će budućnost developmenta dosta ovisiti i o načinu na koji će se AI kao takav razvijati. Osobno, tu vidim mogućnost za FIYU i da u tom smjeru nastojimo usmjeriti fokus kad je u pitanju razvoj i budućnost same platforme.

Objava Alati za brzi razvoj štede vrijeme i novac, ali ne znače prestanak kodiranja pojavila se prvi puta na .debug.

Nedavno je IT poduzetnik Hrvoje Prpić na Facebooku objavio kako eksperimentira s programiranjem putem ChatGPT-a, da bi samo koji tjedan nakon toga podijelio i link s App Storea na gotovu aplikaciju – svoj prvi app za iOS, nastao bez ikakvog iskustva i predznanja u programiranju. Zainteresirali smo se za taj slučaj, pa smo od njega doznali detalje o procesu izrade aplikacije i tome kako se netko, tko nije developer, snašao u tim vodama. Aplikacija Question GPT dostupna je inače na App Storeu, potpuno je funkcionalna i nudi jednu jednostavnu uslugu: omogućava korisniku da ChatGPT-u zadaje upite glasom, bez registracije i plaćanja.

Nakon našeg intervjua za komentar smo se obratili i iskusnom iOS developeru, koji nam je ukratko “recenzirao” Prpićevu aplikaciju. Neizbježno, pitali smo ga i hoće li ovakav trend pojave “citizen+AI developera” utjecati na “prave” developere i kako se oni uopće mogu usporediti…

“Citizen developer” Hrvoje Prpić

Što Vas je motiviralo da se okušate u programiranju za iOS iako, kako kažete, to nikada niste radili?

Dosta sam proučavao ChatGPT, čitao razne članke u kojima se pričalo kako će ChatGPT preuzeti jako puno poslova, među ostalima i poslove developera. Kako sam do prošle godine bio uvjeren da je upravo posao developera posao budućnosti, jer je sve vise aplikacija koje developeri trebaju održavati, krenuo sam u istraživanje koliko je to stvarno dobro. Odabrao sam iOS jer sam Appleov korisnik, a i to baš nikada nisam radio. Osim toga, čuo sam da je za iOS dosta teško raditi, pa je to time bio još veći izazov.

Opišite nam ukratko proces nastanka aplikacije Question GPT. Što biste izdvojili kao najveći izazov?

Proces je tekao ovako. Prvo sam mu postavio sljedeće pitanje, sve na hrvatskom: “Želio bih napraviti aplikaciju za iPhone koja bi pristupala ChatGPT 4 putem API-a i imala mogućnost komunikacije sa Siri, da mogu putem Siri pitati nešto i da mi ChatGPT putem Siri odgovori natrag. Možeš li mi postaviti dodatna pitanja i napraviti plan izrade aplikacije i kôd za aplikaciju?”

I tako je to krenulo. ChatGPT je postavljao pitanja, ja sam odgovarao, na pitanja za koja nisam znao odgovor sam mu rekao da ne znam i da ne razumijem što me pita. Kad smo bili gotovi, ChatGPT je izbacio ovaj kôd koji sam zalijepio u program koji mi je on rekao da skinem:

import SwiftUI

struct ContentView: View {

    @State private var apiKey: String = “”

    @State private var remainingTokens: Int = 0

    @State private var chatList: [String] = []

    @State private var question: String = “”

    @State private var answer: String = “”

    var body: some View {

        NavigationView {

            Form {

                Section(header: Text(“API Settings”)) {

                    TextField(“API Key”, text: $apiKey)

                    Button(action: {

                        // Fetch remaining tokens using API key

                    }) {

                        Text(“Get Remaining Tokens”)

                    }

                    Text(“Remaining Tokens: \(remainingTokens)”)

                }

                Section(header: Text(“Chat”)) {

                    List(chatList, id: \.self) { chat in

                        Text(chat)

                    }

                }

                Section(header: Text(“Ask a Question”)) {

                    TextField(“Question”, text: $question)

                    Button(action: {

                        // Send question to ChatGPT-4 API and get answer

                    }) {

                        Text(“Submit”)

                    }

                    Text(“Answer: \(answer)”)

                }

            }

            .navigationBarTitle(“ChatGPT-4”)

        }

    }

}

struct ContentView_Previews: PreviewProvider {

    static var previews: some View {

        ContentView()

    }

}

Problemi su bili sljedeći. S obzirom da postoje modeli 3.5 i 4, a da je prvi besplatan, krenuo sam prvo s 3.5 i dobio dosta netočnog koda. Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da se programirati može samo s verzijom 4, a 3.5 se može koristiti samo za sitnice poput “Formatiraj mi ovo na taj i taj način”. Osim toga, četvorka je tada bila daleko sporija negoli je danas i vrlo često je prestajala raditi zbog ograničenja. Danas je to ograničenje podignuto, odgovori su brži i sve je daleko lakše nego tada. Ali je i tada bilo upotrebljivo.

Čemu Vam sada aplikacija služi? Mislite li da može biti korisna i drugima?

Aplikacijom se redovno služim za sva ona kratka pitanja koja bih postavio Googleu poput “Što je CRP u krvi i čemu služi” ili nekih interesantnih pitanja koja postavite kad izlazite iz kina “Kada je umro Robert Openheimer i zašto?”. Aplikacija ne odgovara dobro na pitanja iz današnjeg doba, ali je odlična za sve sto se dogodilo prije 2021. godine.

Koliko je otprilike vremena utrošeno na programiranje?

Rekao bih oko 100-tinjak sati. Recimo, aplikaciju za Apple Watch sam napravio za sat vremena, ali sam na Siri potrošio 2-3 dana jer ChatGPT ne zna da je izašla nova verzija koda za Siri, a tada je bio još preslab da može prožvakati njezinu dokumentaciju. Danas bi to vjerojatno išlo lakše.

Je li bilo i nekog financijskog troška? Može li si svatko priuštiti takvu “avanturu”?

Bilo je, ali nije bio značajan. Godišnja licenca za Apple developera je 99$, a treba i plaćati account za ChatGPT 25$ mjesečno. Osim toga, aplikacija je besplatna, pa ja plaćam promet za sve korisnike. On će iznositi od par dolara na početku, do par stotina dolara, ako se aplikacija pokaže interesantnom.

Hoćete li nastaviti s nadogradnjama aplikacije ili je ovo bio jednokratni eksperiment? Možemo li očekivati, na primjer, Android verziju?

Nastaviti nadograđivati ovu aplikaciju sigurno hoću, ali je neću raditi za Android jer je jako prilagođena Apple alatima. Nema registracije, a to je moguće jedino napraviti kroz Apple CloudKit, koji je isključivo za Apple korisnike.

Planirate li naučeno iskoristiti kako biste izradili još koju aplikaciju za svoje (privatne ili poslovne) potrebe?

Nisam siguran da ću programirati nove aplikacije, ali ću sigurno nastaviti raditi na ovoj. Ovo je bio eksperiment da se vidi koliko ChatGPT može pomoći u radu developerima, ali me programiranje počelo toliko zabavljati da stvarno uživam u njemu. Bitno je naglasiti da su ovo počeci i da pravi alati tek dolaze te da će oni developeri i agencije, koje se ne prilagode, biti u velikim problemima. Ovim bih putem pozvao sve agencije i developere da dobro prate nove tehnologije jer se najavljuju novi alati koji mogu ubrzati rad developerima za 2-10x.

Riječ stručnjaka – iOS developer Karlo Levak

Nakon što smo upoznali proces izrade i testirali aplikaciju, vidjeli smo da ona radi sasvim korektno. Njome možete ispitivati Chat GPT (za sada GPT-3.5, uskoro 4), bez plaćanja, glasom, i na hrvatskom jeziku, pa vrlo brzo dobiti koherentne odgovore. Budući da znamo da nije lako napraviti aplikaciju, ali i da je riječ o tehnički prilično jednostavnom rješenju, upitali smo osobu s iskustvom da nam rastumači nekoliko nedoumica. U pomoć nam je uskočio Karlo Levak, voditelj softverskog razvoja u domaćoj kompaniji Sofascore, iskusni iOS programer.

Karlo, vidio si Prpićevu aplikaciju i početni kôd. Kako bi on prošao na pravom reviewu?

Karlo Levak: Kôd je formatiran i napisan na juniorskoj razini, što je i očekivano od jednog ovakvog alata u začetku. Koliko vidim nedostaje dio koda za pozive prema API – u, ali vjerujem da je to također korektno generirano. Kada bismo dali junioru da napiše aplikaciju ovakvog tipa, prvenstveno bismo gledali na način na koji je kôd formatiran, podijeljen u logičke cjeline, metode, klase itd., Ovdje toga nema ili meni nije vidljivo, stoga je ovo doista početnički kôd koji bi napisao junior početnik i nema se tu što previše dodati, ne bi prošao moj review u ovom obliku i završio na produkciji.

Zašto je tome tako? Koja je razlika programera juniora i ChatGPT-a?

Dobar developer se ne odlikuje samo u “rješavanju” problema kroz kôd nego i u tome kako je to rješenje logički koncipirano, je li kôd čitak i projekt pregledan, kako bi omogućio jednostavnu daljnju nadogradnju i održavanje. Naposlijetku i najbitnije, koliko je kôd / aplikacija optimizirana kako ne bi trošila previše resursa uređaja na kojem se vrti. Iz primjera ne vidim tu razinu razmišljanja i vjerujem da današnja inačica AI još za to nije sposobna na toj razini. Kod mentoriranja juniora, nije bitno samo “da kôd radi” bitan je i način na koji on radi kako je opisano ranije.  Od juniora očekujemo pomake u smjeru boljeg koncipiranja rješenja u poljima koja su opisana, a stariji kolege moraju takva rješenja izbacivati “iz prve”.

U čemu, dakle, danas AI može pomoći programerima?

AI je danas alat na razini koja nam može pomoći da ne moramo raditi dosadne i repetitivne poslove u programiranju i kucati “boilerplate” kôd, a također i da ubrzamo rješavanje nekih osnovnih problema i operacija. Ali – AI danas nije na razini da bi mogao zamijeniti developera u nekima od najboljih i najinovativnih tvrtki na ovim prostorima, kao niti na svjetskoj razini.  Svakako se treba prilagoditi u koristiti jedan takav alat kao pomoć i da bi se ubrzao rad, ali vjerujem da još neko duže vrijeme neće moći zamijeniti dobrog developera. Danas je AI više na razini “susjedovog malog” koji može “sklepati” jednostavnije aplikacije u impresivno brzom roku, da budu spremne za produkciju i pomoći oko rješavanja manjih, specifičnih problema. I dalje to nije alat koji bi napravio velik projekt od 0 do production ready aplikacije, koju bi bilo moguće jednostavno nadograditi i održavati.

Kako bi usporedio proces nastanka ove aplikacije s klasičnim pristupom?

S obzirom na to da Hrvoje nije imao nikakvo predznanje u programiranju ili iOS programiranju, razviti i objaviti aplikaciju u 100-tinjak sati je doista impresivno. Kada bi to osoba bez ikakvog predznanja išla raditi na “stari” način, vjerujem da bi joj trebalo 100-tinjak sati samo za naučiti osnove programiranja,  osnovne sintakse programskog jezika Swift i alata koji se koriste za iOS razvoj. Nakon toga bih rekao da bi onda aplikaciju osoba napravila i objavila za dodatnih 50-60 sati, na istoj razini kompleksnosti i razini koda kao što je ovdje prikazana.

I za kraj, koje je tvoje viđenje vezano za pojavu “citizen developera” koji koriste AI alate?

Budući da je zadnjih godina IT doživio svojevrsni boom u zapošljavanjima i manjak kadra, vjerujem da su mnogi jedva i s veseljem dočekali jedan ovakav alat. Nažalost, moram im razbiti iluziju da će radi ovoga nestati developeri. Jedan ovakav alat će svakako pomoći pročistiti današnje tržište rada u IT-u, u kojem ima čak i raznih prekvalificiranih vozača kamiona, pekara itd., koji su ovdje došli jer su čuli da se u IT-u dobro zarađuje. No, oni nemaju strast i želju za programiranjem i žele to raditi samo iz koristi. U tom kontekstu ćemo svakako vidjeti da će AI zamijeniti dio ovakvog radnog kadra, ali senior developere i developere sa strašću za programiranjem, koji svakodnevno inoviraju kako na samom polju razvoja softvera, tako i u poslovnoj domeni u kojoj razvijaju aplikacije, vjerujem da AI neće moći zamijeniti još barem neko dulje vrijeme.

Objava Programiranje uz ChatGPT: pričali smo s amaterom i profesionalcem pojavila se prvi puta na .debug.

Tko bolje da nam na to pitanje odgovori, nego – ChatGPT, glavom i bradom, rekurzijom i difuzijom. Dakle, u nastavku pročitajte naš intervju s ovim chatbotom, bez (ljudskih) korekcija.

Kakav je tvoj osobni komentar o temi: kako će sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT utjecati na posao računalnih programera u budućnosti?

Sustavi umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, sigurno će imati velik utjecaj na posao računalnih programera u budućnosti. S jedne strane, takvi sustavi omogućuju računalnim programerima da rade brže i efikasnije, automatizirajući mnoge jednostavnije zadatke i olakšavajući rješavanje složenijih problema.

S druge strane, međutim, postoji i opasnost od preplavljivanja tržišta rada s programerima koji nisu dovoljno sposobni da se nose sa složenijim zadacima, a koji su sada lakše obavljivi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. To bi moglo dovesti do pada cijena rada u tom području i smanjenja broja radnih mjesta za računalne programmere.

Stoga, budućnost računalnih programera uz sustave umjetne inteligencije može biti istovremeno i obećavajuća i zastrašujuća. Bit će važno za programere da stalno prate nove tehnologije i razvijaju svoje vještine kako bi bili konkurentni na tržištu rada i spremni za izazove koje donosi budućnost.

Ukratko, sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a će sigurno imati velik utjecaj na posao računalnih programera u budućnosti, te će biti važno za njih da budu spremni na promjene i da stalno razvijaju svoje vještine.

Smatraš li da će, zbog pojave umjetne inteligencije, u budućnosti biti potrebno više ili manje programera?

Teško je točno predvidjeti kako će se pojava umjetne inteligencije odraziti na potrebu za računalnim programerima u budućnosti. S jedne strane, umjetna inteligencija može olakšati i automatizirati mnoge jednostavnije zadatke, što bi moglo dovesti do smanjenja potrebe za računalnim programerima za obavljanjem takvih poslova. S druge strane, umjetna inteligencija također otvara mogućnost za razvoj novih tehnologija i aplikacija, što bi moglo dovesti do porasta potrebe za računalnim programerima za razvojem takvih tehnologija.

U konačnici, vjerojatno neće biti jednostavnog odgovora na pitanje o tome hoće li pojava umjetne inteligencije dovesti do povećanja ili smanjenja potrebe za računalnim programerima. Bit će važno za programere da se prilagođavaju promjenama i stalno razvijaju svoje vještine kako bi bili konkurentni na tržištu rada.

Što bi preporučio mladima koji danas razmatraju karijeru developera?

Preporučio bih mladima koji razmatraju karijeru developera da se u potpunosti posvete svojem obrazovanju i razvoju vještina. Razvoj tehnologije se brzo mijenja, stoga je važno da se programeri stalno obrazuju i prate nove trendove i tehnologije. Također bih preporučio da se fokusiraju na razvoj specifičnih vještina koje će ih učiniti konkurentnima na tržištu rada, poput poznavanja određenog programskog jezika ili razvoja aplikacija za mobilne uređaje.

Također bih preporučio da se uključe u zajednicu programera, bilo putem online forumima ili stvaranjem projekata s drugim programerima. To će im pomoći da nauče od iskusnijih kolega i da steknu praktična iskustva koja će im biti korisna u budućnosti.

Ukratko, preporučio bih mladima da se posvete obrazovanju i razvoju vještina, fokusiraju na specifične vještine koje će ih učiniti konkurentnima, te se uključe u zajednicu programera kako bi stekli praktična iskustva.

Objava Utjecaj umjetne inteligencije na developere? Evo što ChatGPT kaže o tome pojavila se prvi puta na .debug.

Nakon dužeg perioda u kojem su paralelno razvijali vlastite digitalne proizvode i radili kao agencija za dizajn i development digitalnih rješenja za klijente poput Lufthanse, Infobipa, Photomatha i Rimac Automobila, Bornfight se okreće novom poslovnom modelu pod nazivom Venture Building. Ovom promjenom, Bornfight će se fokusirati na osnivanje novih product kompanija, brinuti o njihovom razvoju i skaliranju te osiguravati investicije.

U razvoju tih novih kompanija i poslovnih ideja, Bornfight će se paralelno fokusirati i na Hrvatsku jer su njihovi trenutni startupi temeljeni na lokalnim idejama, talentima i investicijama, ali i na područje Skandinavije — zbog prethodnih kvalitetnih suradnji i izgrađenih partnerstva u tom dijelu Europe te naravno zbog njihovih snažnih startup i investitorskih zajednica. Iz Bornfighta navode da se nalaze u fazi u kojoj su otvoreni za suosnivanje novih kompanija u partnerstvu sa stručnjacima koji imaju snažna domenska znanja. Iz tog su razloga trenutno u potrazi za ekspertima koji imaju ideju kako digitalizirati vlastitu domenu ili su unutar svoje industrije prepoznali specifičan problem koji se može riješiti pomoću digitalnog proizvoda — i trebaju tim koji im može pomoći s poslovnim i tehničkim razvojem, te operativnim vodstvom i privlačenjem investicija.

Što je zapravo Venture Building?

Venture Building model, kojeg se često naziva i Venture Studio ili Startup Studio modelom, najjednostavnije je opisati kao proces sustavnog pokretanja i razvoja novih tvrtki — od faze ideje do uspjeha na tržištu.

Pet je ključnih aktivnosti kojima se Venture Builderi bave:

1. identificiranje poslovnih ideja
2. izgradnja timova
3. pronalaženje kapitala
4. pomoć u upravljanju kompanijom
5. pružanje pomoćnih usluga

Za razliku od akceleratora, inkubatora i venture capital fondova koji osnivačima startup kompanija pomažu u samo jednom od navedenih aspekata (primarno dolasku do potrebnog kapitala), Venture Building kompanije pokrivaju sve aspekte razvoja kompanija te funkcioniraju kao pravi suosnivači. A za to uzimaju određen postotak vlasništva u samoj kompaniji.

Suosnivači, investitori i operativni tim u jednom… i svi imaju udjele u kompanijama

Zašto se Bornfight odlučio na promjenu poslovnog modela, upitali smo CEO-a i COO-a Bornfighta — Tomislava Grubišića i Ivora Bihara.

“Kroz 15 godina razvoja digitalnih proizvoda i pokretanja vlastitih kompanija došlo je do neke prirodne evolucije našeg poslovanja prema venture building modelu. Sada smo ga samo formalizirali. Okupili smo iznimno iskusan tim eksperata za tehnološki i poslovni razvoj digitalnih proizvoda i kompanija, i došli smo do razine da bez većih izazova možemo voditi i razvijati nekoliko startup kompanija u isto vrijeme. Svi su naši ljudi već duže vrijeme dedicirani na jedan od 4 proizvoda koja trenutno razvijamo po ovom modelu i osigurali smo vrlo kvalitetna partnerstva koja će nam omogućiti da na pravi način podržimo te nove kompanije u svakoj pojedinoj fazi razvoja. Kad smo radili agencijski, prodavali smo svoje znanje drugima, no sada ćemo to svoje znanje o razvoju i skaliranju digitalnih proizvoda iskoristiti kako bismo pokrenuli nove kompanije — koje će biti u potpunosti naše ili osnovane u partnerstvu s drugim suosnivačima. ”, izjavio je Grubišić.

Ako pogledamo razvoj Bornfighta u zadnjih nekoliko godina, možemo primijetiti nekoliko ključnih događaja koji su dodatno ubrzali njihovo usmjeravanje prema venture building modelu. 2019. su započeli s jačanjem portfelja kompanija pokretanjem Mabooa, nastavili su ga 2020. godine pokretanjem Eleviena i ulaskom u partnerski odnos s Estridom, te doveli na trenutnu razinu ove godine kad su i službeno pokrenuli TABU. Sada planiraju novu ekspanziju — do kraja godine im je cilj pokrenuti još jedan proizvod te privući dodatne investicije za kompanije koje trenutno imaju u svojem portfelju.

Paralelno s pokretanjem novih kompanija, Bornfight će nastaviti sa snažnim proširivanjem vlastitog tima u kojem se trenutno nalazi više od 80 specijalista za poslovni i tehnološki razvoj kompanija i digitalnih proizvoda. Bornfight će u 2022. godini svoj centralni tim dodatno proširiti ekspertima za razvoj poslovanja, identifikaciju i validaciju poslovnih ideja, dok će kompanije unutar svojeg portfelja pojačati iskusnim developerima, dizajnerima i product managerima.

Za Bihara, ovo je velik skok naprijed za Bornfight i s poslovne strane, ali i sa strane razvoja ljudi:

“Kad gledam Bornfight kroz prizmu Venture Building modela, vidim kako s tim možemo uzeti najbolje od svakog pristupa. Venture Building je kao agencija i proizvod i akcelerator i inkubator i fond u jednom — sa snagama svakog, ali bez njihovih slabosti. Danas top talenti žele raditi na proizvodima i biti dugoročno fokusirani — to im agencije najčešće ne mogu ponuditi. A s druge strane, u proizvodu se ponekad mogu osjećati limitirano. Ovo što sad imamo u Bornfightu je idealna kombinacija jer se svi mogu fokusirati na dugoročan rad na proizvodu, ali imaju i tu mogućnost odabira između više proizvoda koji su u različitim fazama razvoja. A kad gledam poslovni aspekt, mislim da trenutno ne postoji model koji je dugoročno bolji od ovoga — jer s jedne strane imamo pristup velikoj količini vrhunskih poslovnih ideja, a s druge kao suosnivači možemo osigurati da cijeli proces razvoja prati korake koje smo već detaljno apsolvirali i potvrdili na drugim firmama koje imamo u portfelju.”

Fokus na venture building model i razvoj novih kompanija Bornfightu je omogućio da svojim zaposlenicima ponudi i jedan novi set benefita — od kojih je zasigurno najprimamljiviji ESOP, odnosno Employee Stock Ownership Plan koji će zaposlenicima omogućiti da kroz rad na dobivaju udjele u kompaniji u kojoj rade.

Bornfight startupi — od gimnastičke aplikacije do platforme za plaće

U Bornfightovom trenutnom portfelju nalaze se 4 kompanije:

1. Maboo — booking i property management platforma specijalizirana za kampove i koja je trenutno u MVP fazi razvoja. U Maboo je u zadnje 2 godine uloženo preko 1,6 milijuna eura, i upravo je u fazi implementacije u prvim kampovima kako bi bili spremni za sljedeću sezonu.

2. Elevien je mobilna i web platforma za gimnastičare, trenere i suce koja omogućava organizaciju i sudjelovanje na gimnastičkim natjecanjima preko mobilnih uređaja. Ova platforma, u koju su uz Bornfight investirali i Marko Pipunić i Ante Mandić, uvelike smanjuje kompleksnost i cijenu organizacije i sudjelovanja na natjecanjima — gimnastičarima omogućuje da se natječu iz vlastitih dvorana i snimaju svoje vježbe, dok s organizatora natjecanja miču ogromne troškove i logističku pripremu.

3. TABU je zadnji u nizu Bornfightovih proizvoda. Ova platforma za usporedbu plaća u IT industriji je službeno pokrenuta prije 2 mjeseca i do sada je više od 40% domaćih IT stručnjaka u nju unijelo podatke o svojim plaćama. Bornfight trenutno radi na novoj inačici platforme koja će donijeti brojne nadogradnje, te osim zaposlenicima, korištenje omogućiti i kompanijama.

Uz Maboo, Elevien i TABU koji se razvijaju kao zasebni digitalni proizvodi, unutar Bornfighta odnedavno kao zasebna jedinica djeluje i Bornfight Studio — Bornfightov tim za dizajn i development web stranica koji će i dalje nastaviti raditi agencijski i kojeg će od sada operativno voditi Zoran Završki. Ovaj je tim u posljednjih nekoliko godina razvio mnoštvo naprednih web stranica, poput onih za Infobip, Rimac Automobile, Photomath, Ljubicic Tennis Academy i Gideon, a za svoj su rad nagrađeni i brojnim priznanjima — od nagrade za agenciju godine koju im je 2018. dodijelio prestižni Awwwards kolektiv, do posljednje za najbolju web stranicu koju su na ovogodišnjim Danima Komunikacija osvojili za web stranicu Vrti Svoj Film.

“Ovo sve je nekako započelo još s Mediatoolkitom, koji se kao proizvod razvio i odvojio u samostalnu kompaniju još dok smo se svi zvali Degordian. Oni su zapravo začetak ove ideje o razvoju vlastitih proizvoda i Venture Buildingu. Iako to tada još nismo znali. Krenuli su kao mali, fokusirani tim unutar Degordiana, dvije godine kasnije su bili samostalna firma a danas su na preko 2 milijuna eura godišnjeg prihoda”, navodi Grubišić.

Kako će Bornfight pristupiti razvoju novih kompanija?

Iako je Venture Building model u zadnjih 20 godina prošao različite transformacije, u Bornfightu su se odlučili fokusirati na onaj najcjelovitiji model koji pokriva ove aspekte:

• validacija poslovne ideje
• zapošljavanje tima
• mentoriranje i educiranje za development, sales, marketing,…
• osiguravanje investicija i podrška u privlačenju investitora
• pravno i financijsko savjetovanje
• podrška u operativnom vođenju kompanije
• pristup u Bornfight business network

Prema Grubišiću i Biharu, Bornfightu je cilj razvijati kompanije koje će biti u poptunom vlasništvu Bornfighta, ali i one koje će razvijati u suradnji sa suosnivačima koji imaju jaka domenska znanja i dubinski poznaju problematiku iza svojih poslovnih ideja — ali trebaju tim i iskustvo u razvoju digitalnih proizvoda.

Bornfight će im u tom razvoju pomoći svojom tehničkom i poslovnom ekspertizom, godinama iskustva u razvoju digitalnih poslovanja i timova te čvrstom partnerskom mrežom investitora. Kao kompaniju koju su samostalno osnovali i izradili, Grubišić voli izdvojiti TABU, dok Elevien uvijek naglašavaju kao idealan primjer kompanije koju su osnovali zajedno sa suosnivačima s iznimnom količinom domenskog znanja — gimnastičkim trenerima i sucima.

Prednost osnivanja kompanije u suradnji s venture builderima, Grubišić i Bihar prikazuju kroz statistiku o startup kompanijama — dok klasično pokretanje i razvoj startup kompanija govori o 1 od 10 kompanija koje će uspjeti na tržištu dok će ostale propasti, suosnivanje s kvalitetnim venture builderima taj omjer dovodi do 1 od 3, pa čak i 1 od 2. Svo iskustvo, ekspertiza i usluge koje venture builderi donose u odnos uvelike povećavaju šansu za uspjeh novoosnovanih kompanija.

Objava Osnivaju kompanije, razvijaju digitalne proizvode, investiraju u vrhunske poslovne ideje pojavila se prvi puta na .debug.

Gorane, za početak, reci nam kada si, i kako, došao u Aircash?

Aircash i ja smo počeli suradnju od samog početka. Sad već davne 2015. sam kao vanjski konzultant zajedno s osnivačima pisao prvu dokumentaciju za regulatore te sudjelovao u razvoju prvih verzija aplikacije.

Krajem prošle godine na jednom od redovnih sastanaka Hrvoje i ja smo pričali o planu za daljnje širenje van granica Hrvatske, koje su sve mogućnosti, ali i koji su sve izazovi ispred nas. Zaključio sam da želim taj izazov iskusiti svaki dan i dogovorili smo se da počnem raditi puno radno vrijeme kao Head of International.

Koliko je drugačije biti zaposlenik, za razliku uloge konzultanta?

Potpuno je drugačije, kada si konzultant onda dođeš povremeno na neki sastanak, daš neku ideju, pričaš o nekoj specifičnoj temi i odeš dalje na svoje obveze. Kada si stalni zaposlenik počneš disati isti zrak kao i ostatak tvrtke i dijeliš njihovu energiju. Postaneš više vezan za samu tvrtku.

Moram priznati da mi je ta energija kojom ostali zaposlenici zrače dosta pomogla u periodu prilagodbe na novu radnu okolinu.

Koji su vam geografski prioriteti za širenje poslovanja?

Aircash kao Institucija za elektronički novac ima licencu za svih 27 zemalja Europske Unije te trenutno radimo na licenciranju u Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i pet država unutar SAD-a.

Naravno, ne možemo odmah maksimalni fokus staviti na sve zemlje te smo se odlučili da je prvi prioritet Slovenija, Austrija i Njemačka te nakon njih Češka, Slovačka, Poljska, Rumunjska i Bugarska pa Italija i Španjolska. Na svim navedenim tržištima radimo u ovoj godini…

…a koji kad je riječ o proizvodima i uslugama?

U Sloveniji, Austriji i Njemačkoj imamo preko 150.000 korisnika koji koriste Aircash za slanje novca svojoj obitelji i prijateljima u Hrvatskoj. Od sredine svibnja moći će kupiti i Aircash Mastercard karticu te s  njom plaćati na više od 37 milijuna lokacija diljem svijeta.

Uskoro ćemo i za strana tržišta omogućiti i kupnju telekom bonova, PlayStation i Xbox vaučera, plaćanje parkinga i mnoge druge usluge.

Konstantno radimo na analizi potreba tržišta te na dodavanju novih usluga. Očekivanje je da ćemo u slijedeće 3 godine postati super-app i na tim tržištima.

Što bi istaknuo kao glavnu prednost Aircasha pred konkurentima na stranim tržištima?

Dosta to ovisi o tržištu, ali načelno je to naša mogućnost uplate gotovine na mobilni novčanik te brzina našeg Tehničkog odjela u prilagodbama i povezivanjima na partnere.

Što je potrebno da bi Aircash postao poznat diljem EU kao, primjerice, Revolut?

Revolut je banka iz Litve koja svake godine posluje s ogromnim operativnim gubitkom i to financira prodajom dionica investitorima. Aircash je hrvatska institucija za elektronički novac čiji prihodi svake godine rastu i financiramo se isključivo od prihodovnog novca.

Mi ne ulažemo milijarde tuđeg novca u marketing nego idemo tržište po tržište na provjereni način omogućiti korisnicima da imaju jednu aplikaciju koja im olakšava svakodnevni život. Potrebno je još par godina dok to ne napravimo na svim tržištima EU.

Nedavno smo tvoje kolegice pitali, pa ćemo i tebe – kakva je budućnost Aircasha i fintech sektora u Hrvatskoj i Europi?

Uzbudljiva i sjajna! Fintech je još uvijek novi sektor, ali broj korisnika raste iz dana u dan i vidimo kako pozitivno utječemo na živote korisnika.

Ne propustite dva predavanja i izlagački štand Aircasha na ovogodišjem .debugu, koji se održava 2. i 3. lipnja u Algebra Campusu Zagreb i Laubi!

Kupi ulaznicu

Objava Intervju: Goran Kovačević, voditelj međunarodnog razvoja Aircasha pojavila se prvi puta na .debug.

Gideon, domaća robotička tvrtka koja razvija rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, prošli tjedan je javnosti predstavila svog novog robota – autonomnog mobilnog viličara za utovar i istovar kamionskih prikolica, nazvanog Trey. Ovaj autonomni viličar predstavlja inovaciju u području automatizacije najsloženijih operacija rukovanja materijalom na globalnoj razini. Nakon nekoliko posljednjih mjeseci tijekom kojih su naporno radili kako bi performanse i funkcionalnosti Treya doveli do savršenstva, sjeli smo s Markom Pavlićem, team leadom takozvanog Brain tima u Gideonu, i Jurajem Radićem, leadom Machine Learning tima. Oni su nam ispričali na koji su način njihovi timovi sudjelovali u razvoju Treya, kakve tehničke izazove su rješavali te koje specifične tehnologije su pritom koristili.

Možete li nam za početak reći čime se vaši timovi bave, odnosno koja im je uloga gledano iz perspektive cjelokupnog razvoja autonomnog mobilnog robota?

Marko: Brain tim bavi se razvojem centralne jedinice (“mozga” – Braina) autonomnog mobilnog robota, a ta je jedinica zadužena za izvršavanje misija. To mogu biti jednostavnije misije, kao što je prijenos palete s jedne točke na drugu, ali mogu biti i vrlo složene, kao što je utovar ili istovar prikolice.

Brain upravlja radom i koristi rezultate ostalih softverskih komponenti (navigacije, semantike…), aktuatora, senzora itd., kako bi se misije izvršavale što brže i sigurnije, a pritom je potrebno paziti da je moguće oporaviti se od nepredviđenih situacija i nastaviti izvršavati misiju.

Juraj: Svi naši roboti opremljeni su kamerama i u semantičkom timu se prvenstveno bavimo analizom i razumijevanjem slike iz kamere. Koncentrirani smo na nekoliko problema: semantička segmentacija slike, detekcija objekata, estimacija poze objekata (procjena 3D pozicije objekta u prostoru), te procjena dubine pomoću stereo kamere. Ovim problemima pristupamo metodama dubokog učenja koje su posljednjih godina doživjele brz razvoj te su se nametnule kao najbolje metode za rješavanje navedenih problema.

Naša rješenja robotima omogućuju sigurno kretanje budući da možemo detektirati i lokalizirati prepreke u prostoru. Također, omogućuju izvršavanje zadataka kao što je određivanje pozicije paleta te njihovo podizanje.

Kako je tekao vaš karijerni put i profesionalni razvoj u Gideonu?

Marko: Gideonu – i Brain timu – sam se pridružio odmah poslije diplomiranja na FER-u, 2019. godine kao C++ softverski inženjer. U tom sam se vremenu imao prilike susresti s raznim inženjerskim problemima, osobito zato što Brain interagira sa svim komponentama robota. Potrebno je razumjeti način rada i algoritme ostalih komponenti, kako bi sam Brain funkcionirao što efikasnije. Zato sam imao priliku usvojiti jako puno znanja iz domene robotike u kratkom vremenu. Prošle jeseni sam preuzeo ulogu voditelja tima, što donosi dodatne odgovornosti, ali i veliko zadovoljstvo, jer svakodnevno mogu raditi sa skupinom iznimnih mladih ljudi i stručnih inženjera u svom timu.

Juraj: U Gideonu radim već nešto više od tri godine i svo vrijeme sam proveo u semantičkom timu kao inženjer strojnog učenja. Sretan sam što sam se imao prilike baviti većim brojem različitih tema čime stalno širim svoje znanje. Početkom ove godine postao sam i voditelj semantičkog tima. To nosi nove odgovornosti i izazove, ali drago mi je što imam priliku razvijati se i u jednom drugom smjeru.

Koje su to funkcionalnosti koje su vaši timovi razvijali specifično za Trey, a razlikuju se od featurea/funkcionalnosti na Gideonovim ostalim robotskim platformama?

Marko: Kako je utovar i istovar paleta iznimno kompleksna misija (gledajući iz perspektive robota), Brain je morao razviti mnoštvo novih funkcionalnosti. Bilo je potrebno implementirati nove interakcije s komponentama koje mogu prepoznati orijentaciju i početak prikolice, prepoznati više paleta istovremeno, pomicati vilice horizontalno, mijenjati njihov nagib, proširiti postojeće interakcije s ostalim komponentama… Sve te nove funkcionalnosti trebalo je smisleno povezati, smisliti algoritme za detekciju kolizije sa statičkim objektima te za kontinuirano podizanje i mijenjanje nagiba vilica kod ulaska u iznimno neravnu prikolicu, razviti posebne skripte za izvršavanje misije, proširiti logiku i kontekst misije, osigurati ponovno izvođenje od zadnje izvršene točke. U posljednjih nekoliko tjedana fokus je na paralelizaciji akcija i ubrzavanju vremena izvođenja misije. U svakom slučaju, ovaj projekt donio je jako puno zanimljivih tehničkih izazova za riješiti zahvaljujući čemu smo imali priliku mnogo toga naučiti.

Juraj: Estimacija poze paleta je komponenta koju smo razvili specifično za Trey. Kako bi istovario kamion, viličar mora podići palete koje se tamo nalaze, a za to je prvo potrebno precizno odrediti njihovu lokaciju u prostoru. Naše rješenje uz lokaciju prepoznaje i tip palete te trenutačno podržavamo šest tipova paleta. Rješenje je kombinacija duboke neuronske mreže i klasičnih algoritama računalnog vida. Budući da se koristimo dubokim učenjem, bilo je bitno sakupiti dovoljnu količinu označenih podataka što obuhvaća snimanje i označavanje paleta – za što smo sami razvili specijalizirani alat.

Koje specifične tehnologije inače koristite u vašim timovima? (Programski jezici, biblioteke, frameworci?

Marko: U Brain timu glavni je fokus na dubinskom poznavanju C++-a, oblikovanju arhitekture koda, objektnom dizajnu, višedretvenom izvođenju i sposobnosti debuggiranja. Tako da uz C++, znanja iz Linux OS-a, gdb-a i ROS-a jako dobro dođu u svakodnevnom radu. Tu su još I LUA kao DSL te neke pomoćne biblioteke.

Juraj: U semantičkom timu od programskih jezika koristimo Python. Za treniranje dubokih mreža koristimo TensorFlow i PyTorch, a za pokretanje tih mreža na robotu oslanjamo se na Nvidia TensorRT.

Kako ste organizirali svakodnevni rad u vašim timovima?

Marko: Članovi tima raspoređeni su po projektima, ovisno o tome koliko je koji projekt zahtijevan. Recimo, u proteklom kvartalu 75% tima bilo je isključivo fokusirano na Trey projekt, dok će u sljedećem kvartalu cijeli tim raditi na tom projektu. Naravno, na ostalim su projektima također potrebni određeni zahvati, tako da se unaprijed rezervira određeni član tima za konkretan zadatak na drugom projektu. Uz to, potrebno je pomoći našoj remote ekipi u SAD-u prilikom testiranja vozila, pa najčešće jedan član tima radi popodnevnu smjenu.

Juraj: Svaki član tima odgovoran je za određene komponente naših rješenja. Činjenica da se testiranje Trey robota većim dijelom odvija u SAD-u znači da ponekad moramo prilagoditi i naše radne sate.

Možete li nam opisati kako izgleda vaša suradnja s drugim timovima u Gideonu? S kojim timovima najviše surađujete i na kojim područjima?

Marko: Kao što sam već napomenuo, Brain je centralna komponenta koja interagira sa svim komponentama sustava. Tako i Brain tim mora surađivati sa svim timovima, bilo softverskim ili hardverskim. Ipak, rekao bih da najviše surađujemo s navigacijskim timom. Brain zna kamo treba poslati vozilo kako bi se određeni koraci misije uspješno izveli. Kretanjem vozila upravlja navigacija, planirajući put i izvršavajući ga. Dakle, Brain šalje ciljeve navigaciji, imajući na umu koji se korak misije izvodi, koji su sljedeći koraci, i kako će navigaciji biti jednostavnije isplanirati putanju, a mora pripremiti i određene preduvjete navigaciji za izvršavanje plana. Također, Brain tim dosta surađuje s Robot Interface (Web) timom, s kojim definira kod misije i daje određene informacije za prikaz korisniku.

Juraj: Nekoliko je timova s kojima često surađujemo. Sa Stereo timom zajedno radimo na problemu određivanja dubine, a oni nam pružaju općenitu podršku pri korištenju kamera. Na Trey projektu često surađujemo s Brain timom koji preuzima našu procjenu pozicije paleta te na temelju toga određuje iduće korake autonomnog viličara. Također, surađujemo sa SLAM timom koji se bavi mapiranjem prostora i lokalizacijom jer su se metode dubokog učenja i na tom polju pokazale vrlo uspješnima.

I za kraj, kako biste opisali svoje iskustvo rada u Gideonu? Kakve su perspektive za razvoj profesionalnih vještina i znanja? Kakva je atmosfera i kultura?

Marko: Mislim da je Gideon idealna sredina za razvoj mladih, perspektivnih inženjera. Problemi na kojima se radi su izazovni, kolege su vrhunski eksperti u svojim područjima, može se čuti puno različitih rješenja i zbog svega toga se mogu usvojiti brojna znanja. Najbitnije od svega, svatko je spreman pomoći i podijeliti svoje znanje i iskustva, popiti kavu, prodiskutirati svakodnevne teme i zaigrati partiju stolnog tenisa ili nogometa, tako da postoji odličan spoj opuštenosti i rada.

Juraj: Dva su razloga zbog kojih volim raditi u Gideonu. Prvi je taj što rješavamo zanimljive i vrlo izazovne probleme. A drugi razlog je što imamo izvrsne ljude: vrijedni, pametni i uvijek spremni pomoći. To stvara odličnu atmosferu. Rekao bih da kompleksnost robota i zahtjevnost problema koje rješavamo jamče pregršt mogućnosti za razvoj i stjecanje novih znanja.

Sad kad znate malo više o tome što radi i razvija ekipa iz Gideona, priznajte da niste očekivali da viličari i skladišta mogu biti ovako zanimljivi!

Više o otvorenim pozicijama u Gideonu možete pročitati ovdje: Gideon Careers Page.

Želite li, pak, uživo susresti ekipu iz Gideona, dođite na .debug:

Kupi ulaznicu

Objava Što kad viličari (u režiji Gideona) postanu autonomni? pojavila se prvi puta na .debug.

Srećom, Ena voli izazove i traženje odgovora na kompleksna pitanja – u Spanu i izvan njega. Porazgovarali smo s njom…

Reci nam nešto o svom putu do Spana. Kako si postala dio njihovog tima?

Ja sam prije četiri godine, znači 2018., došla u Span na praksu, u sklopu Span Akademije u Osijeku. Odlučila sam se prijaviti jer je akademija obećavala iskustvo rada na stvarnom projektu i u stvarnom radnom okruženju, a to mi je, kao studentu, nedostajalo da povežem sve kockice kako neki IT posao izgleda u stvarnom svijetu. I onda sam ostala raditi u Spanu preko studentskog ugovora. Nedugo nakon akademije sam diplomirala računarstvo na elektrotehničkom fakultetu u Osijeku i dobila ugovor za stalno.

Span i ove godine organizira development akademiju, a ti si se odlučila prijaviti za mentoricu – zašto? Reci nam nešto više o ovogodišnjem development smjeru akademije

Još od 2015. godine Spanov plaćeni program ljetne, stručne prakse pomaže studentima učiniti prvi korak u njihovoj IT karijeri, kao što je i u mojoj. Ovogodišnji development program traje točno mjesec dana, od 16.8. do 16.9. gdje će studenti imati priliku učiti na uvodnim predavanjima Spanovih stručnjaka o tehnologijama kao što su Angular, Javascript, ASP.NET.

Nakon toga kreće još jedan izazov, a to je projektni zadatak tijekom kojeg će studenti trebati izgraditi aplikaciju, rješavati bugove, deployati i testirati aplikaciju. Smatram da je to izvrsna prilika u kojoj se teorija primjenjuje u praksi. Za kraj, studenti će imati priliku prezentirati svoja rješenja pred mentorima i članovima Uprave Spana.

Odlučila sam se prijaviti za mentoricu Akademije jer želim prenijeti znanje koje sam stekla prethodnih godina nekim novim ljudima koji tek ulaze u radni svijet. Htjela bih im pokazati što je QA, zašto nam je on važan te pokazati kako je to zaista jedno dinamično i zanimljivo područje s nadom da će netko od njih u tome pronaći ono što mu ide od ruke i čime se želi baviti nakon fakulteta.

Više o ovogodišnjoj akademiji možete saznati na linku.

Što radiš u Spanu? Kako ti izgleda tipičan radni dan?

Radim u Spanu kao test inženjer. Moj posao je da pomoću raznih testnih alata i procesa i procedura zapravo potvrdim da softver radi kako treba. Ili da nađem problem ako nešto ne radi kako je zamišljeno. Recimo, dobijemo neku aplikaciju, imamo neke odrednice, dokumentaciju na tu temu i zapravo uspoređujemo jedno s drugim, gledamo inpute i outpute i provjeravamo odgovara li realni rezultat očekivanom modelu.

Jedan tipičan dan stvarno ovisi od projekta do projekta na kojima radimo, otprilike se sastoji od testiranja sustava do komuniciranja s developerima ili istraživanja koji točno dio sustava ne radi i zašto ne radi kako bi trebao. I onda nakon što nađemo uzrok problema prijavljujemo taj problem developerima koji to popravljaju. Ja nakon toga to ponovno testiram i potvrđujem da funkcionira i da radi ispravno. Mi tu volimo reći da je naš QA odnosno quality assurance odjel zapravo kao CSI ali za softver.

Kako ti je raditi u timu? Kakve su ti kolege?

Tim mi je stvarno za poželjeti. Opuštena atmosfera, svi su ekstremno spremni pomoći, puno se zezamo ali se puno i radi, a osim poslovno se često družimo i privatno. Uveli smo i praksu da svaki petak idemo nakon posla na cugu pa smo to nazvali 4P – piva petkom poslije posla. Ako se ne možemo naći offline, onda se 4P prebacuje online, nađemo se na nekakvom callu, pričamo, igramo društvene igre online… Mislim da to dovoljno govori o našem odnosu, stvarno smo i prijatelji i kolege.

Što ti se specifično sviđa u Spanu? Zašto si se odlučila ostati tu raditi nakon akademije?

Super mi je raditi u velikoj firmi u kojoj se moj glas čuje – još od kada sam bila i student. Kad god sam imala neke ideje, prijedloge ili konkretne načine za poboljšavanje nekih procesa uvijek sam bila saslušana. Uvijek je sve bilo sagledano sa svih strana, pa čak i ako bi se utvrdilo da se nešto u tom trenutku ne može napraviti, moja sugestija je bila saslušana. Odlično mi je i to što se radi na stvarno velikim projektima, puno se uči i jako brzo se napreduje. Uvijek postoji šansa promijeniti career path, sve su opcije otvorene, sve je stvar dogovora i u Spanu se sve da iskomunicirati. Osim toga, Span je nudio fleksibilno radno vrijeme koje mi je omogućilo da vrlo lako uskladim posao s obvezama na fakultetu. Ta fleksibilnost, dobra atmosfera i konstantna mogućnost razvoja i napretka je razlog zašto sam odlučila ostati u Spanu (i zašto sam i dalje tu).

A što radiš izvan Spana?

Bavim se uzgojem cvijeća i začinskog bilja, ili bar to pokušavam, ne uspije mi baš svaki put, nekad i neslavno propadne. A osim toga idem na pub kvizove, na opće, glazbene i razne druge, praktički na sve koji se održavaju u Osijeku. To mi bolje ide. Možda i zato što se i na poslu kao tester treniram tražiti odgovore na pitanja i rješavati probleme. A na kvizovima su isto u fokusu pitanja na koja treba naći odgovore.

Objava Intervju: Ena Filipović, Spanov CSI za softver i mentorica ovogodišnje development akademije pojavila se prvi puta na .debug.

Domaći fintech startup Aircash svoje usluge, osim u Hrvatskoj, planira nuditi i u ostatku Europske unije. Kako bi bili konkurentni na inozemnim tržištima i na njima “uhvatili” što bolje pozicije, pojačali su svoj tim u Zagrebu. Nedavno su im se tako pridružile Maja Pavlinušić na poziciju direktorice Marketinga & CX-a (donedavno direktorica Marketinga u Raiffeisenbank Hrvatska), Sanja Petračić na poziciju direktorice Financija (s prethodnim dugogodišnjim iskustvom direktorice u Deloitteu) i Daniela Bunjevac na poziciju Direktorice računovodstva (voditeljica Kontrolinga u klinici Magdalena). Porazgovarali smo s njima…

Sve ste iz jednog sasvim drugačijeg poslovnog svijeta došle u domenu startupa. Što vas je privuklo baš u Aircash?

MAJA: Prije svega, privukla me inovacija. Aircash je razvio nekonvencionalni, nov, a praktičan način da se svakodnevne stvari poput slanja novca i plaćanja različitih usluga još jednostavnije rade. Osim toga, prilika da sudjelujete u razvoju i rastu brenda koji ima ovako sjajan potencijal se ne propušta.

SANJA: Nakon dugogodišnjeg rada u konzultantskoj kući, zaželjela sam se pogleda na poslovni svijet s druge strane – s pozicija industrije. Dugo sam radila u bankarskom sektoru kao revizor ili kao konzultant, pa sam najprije razmišljala o bankama. Međutim, zanimaju me nove tehnologije i digitalni svijet, prije svega tehnološka rješenja za krajnje korisnike. Zato sam počela više pozornosti davati fintech kompanijama. Aircash mi se odmah svidio, nekako je u to vrijeme počela marketinška kampanja i cijeli je grad bio u Aircash reklamama. Tada se i na LinkedInu pojavila obavijest o potrebi pojačavanja financijskog tima – nekako se sve posložilo.

DANIELA: Fintech društva dinamičan su segment financijskog sektora koji unosi promjene u tradicionalno poslovanje, a prilagodba tim promjenama za mene predstavlja osobni i profesionalni izazov. Poslovanje je vrlo dinamično i primorani ste brzo se  prilagođavati i nalaziti rješenja.

Kakvo ste okruženje i kolege ovdje zatekle?

MAJA: Kolege su iznimno pozitivni i suradljivi, a radni dan je profesionalno zabavan. To znači da vlada vrlo ugodna atmosfera, sve se rješava vrlo brzo i na kraju dana imate dojam da je svaki izazov s lakoćom riješen. Energija i složnost kolega na kraju dana vam osigurava da se ne osjećate iscrpljeno, nego napunjeni jednom sjajnom energijom.

SANJA: Okruženje je dinamično, opušteno, ali profesionalno. Odluke se donose brzo, svi su motivirani i grizu. Rade jako pametni i talentirani ljudi, svatko je stručnjak u svom području, a svi smo tu jer prepoznajemo potencijal Aircasha. Učimo jedni od drugih, atmosfera je prijateljska i svi su spremni pomoći i objasniti što god zatreba.

DANIELA: Zatekla sam pozitivno radno okruženje puno mladih, ambicioznih i entuzijastičnih osoba željnih da osvajaju i budu najbolji.

Koliko se dinamično fintech područje razlikuje od vašeg dosadašnjeg radnog mjesta?

MAJA: Ovo pitanje se zaista može odgovoriti u samo jednoj riječi – brzina. Brzina odlučivanja, provođenja odluka, implementacije promjena, razvoja… Uvijek sam radila sa predivnim ljudima, talentiranima i produktivnima, ali brzina s kojom se ovdje susretnete vas jednostavno iznenadi. Tržište je izazovno, a mi u vrlo kratkom roku odgovorimo na većinu potreba koje uočimo. S tim se zaista ne susreće tako često.

SANJA: Drugačije je raditi kada je CEO u uredu do vašeg, zajedno sjedite na sastanku, sve je vrlo stvarno i ima trenutni učinak. Odluke se donose brzo i odlučno. Ima nas malo i svi smo uključeni u svaki novi projekt, novu uslugu. Puno se brže uči, veliki je prostor za profesionalni razvoj – dijelimo i izazove i uspjehe.

DANIELA: Način rada je bitno drugačiji od mojeg dosadašnjeg iskustva u sektoru osiguranja i zdravstvenom sektoru, naročito u odnosu na zdravstveni sektor. Dolazim iz sektora gdje su jasno postavljeni i optimizirani poslovni procesi i iz jednog tradicionalnog poslovanja koje nije sklono brzim promjenama jer teži stabilnosti i sigurnosti za razliku od sadašnjeg okruženja gdje je naglasak na razvoju tehnologije i osvajanju tržišta. Za uspješno poslovanje potrebna je ravnoteža  i nužno je postaviti poslovne procese koji će biti u svrhu još boljeg poslovanja.

Na čemu ćete raditi u svojim novim poslovnim ulogama?

MAJA: Puno smo si ciljeva i novih zadataka zadali, ali dva su glavna prioriteta u Marketingu – još intenzivnije razvijati brend identitet i brend imidž, i paralelno uz to raditi na strategiji za vanjska tržišta. Želimo biti lokalno relevantni, razumjeti potencijalne korisnike na novim tržištima kako bi imali najbolje korisničko iskustvo. To je zahtjevan, ali neopisivo zanimljiv zadatak na kojemu već sada intenzivno radimo i vrlo smo zadovoljni smjerom kojim smo krenuli.

SANJA: Neka od područja su vrlo standardna za direktora financija kao controlling, budgeting, likvidnost i upravljanje deviznom pozicijom. Osim toga, trenutno vodim projekt uvođenja eura, a uskoro je i rok za predaju godišnjih revidiranih izvještaja. Sudjelujem u reviziji, samo sada s druge strane stola J Planiramo nove usluge i nova tržišta u čemu također sudjelujem i dajem input s financijske strane.

DANIELA: Moje zadaće su nadgledanje, planiranje i koordinacija aktivnosti i procesa računovodstvenog odjela, planiranje i implementacija internih procedura, koordinacija aktivnosti računovodstvenog odjela s aktivnostima drugih odjela te praćenje važećih propisa iz područja financija i računovodstva kao i njihova primjena.

Što trenutačno vidite kao najveći izazov?

MAJA: Ljudi su zasićeni reklamama, marketinškim porukama i raznim ponudama, osobito u većim zemljama gdje je tržište još veće, a izbor usluga izuzetno širok. Potrebno je pronaći najbolji način da im približimo Aircash, jer im zaista nudi benefite koji olakšavaju svakodnevicu.

SANJA: Svijet brojeva je izazov sam po sebi. Kod društava novih tehnologija i nekonvencionalnih proizvoda to otvara nove perspektive, a samim time i izazove koje treba identificirati, njima upravljati i na kraju, naravno, kvantificirati.

DANIELA: Fintech društva podložna su različitim pravnim i regulatornim obvezama zbog različitih poslovnih modela, proizvoda i usluga koje nude klijentima. Radi se o velikoj količini  podataka koje se ažuriraju u realnom vremenu i podrazumijevaju automatsku obradu informacija. Usklađenost propisa i regulatornog okvira za Fintech društva jedan je od najvećih izazova. Upravo je stoga analiza primjenjivih financijskih propisa nužna da bismo potpuno razumjeli pravni položaj tih društava i način obavljanja njihovih djelatnosti.

Prema viđenome, i vlastitom iskustvu, kakva je budućnost Aircasha i fintech sektora u Hrvatskoj i Europi?

MAJA: Pozitivna energija i nevjerojatna ambicija ljudi koji ovdje rade je opipljiva i na daljinu. Svatko želi biti sretnik koji radi u tako poticajnoj atmosferi, što će sigurno i dalje privlačiti vrhunske profesionalce u Aircash. A kada spojite ljude s ovolikom količinom znanja i entuzijazma, i sjajan proizvod koji nosi direktan benefit korisniku, uspjeh je neizostavan.

SANJA: Fintech sektor se još uvijek predstavlja kao novi sektor, ali broj korisnika raste iz dana u dan i vrlo brzo će fintech biti mainstream. Aircash me privukao jer ima jasnu viziju i scalable proizvod. Rastemo svakodnevno i budućnost nam je sjajna.

DANIELA: Aircash posluje kao financijska institucija s licencom European Banking Authority (EBA) i Hrvatske narodne banke (HNB) koja je važeća na području cijele EU. Dokazao se kao najbrže rastući hrvatski fintech. Korisnici žele sigurnost, brzinu i jednostavnost prilikom svakodnevnih plaćanja i uvjerena sam da će se razvoj mobilnih novčanika i korištenja e-novca nastaviti razvijati te će s vremenom postati glavni način plaćanja. Aircash bazira svoju ekspanziju na poslovnim suradnjama s partnerima koji su lideri u svojim segmentima poslovanja od distributera koji nude maksimalnu pokrivenost prodaje putem svojih mreža do sklapanja suradnji s vodećim online partnerima iz najrazličitijih industrija. Uvjerena sam u uspjeh Aircasha.

Kako će tu budućnost oblikovati “ženske snage” Aircasha?

MAJA: Poslovni svijet nekada se smatrao muškim svijetom, no više nije tako. U biznisu je važno imati različite energije u istoj prostoriji – ne samo muško-žensku, nego i različite karaktere i osobnosti. Svatko doprinosi kao profesionalac, ali iz drugačijeg kuta. Ta širina pogleda i doživljaja na istu stvar je neprocjenjiva jer znači da odluka nije donesena gledajući iz samo jedne perspektive. Sjajno je što Aircash potiče takvu radnu atmosferu.

SANJA: Tu sam ne zbog toga sto sam žena, nego zbog znanja, kompetencije i iskustva, ali vjerujem da je dinamika drugačija kad su za stolom i žene i muškarci u podjednakom broju, a to je kultura koju imamo i koju ćemo dalje razvijati u Aircashu.

DANIELA: Žene su u poslu prisutne srcem, umom, fizički i emocionalno. Ženska energija teži balansu i važna joj je briga za zaposlenike. Naš stil vođenja je suradnički, težimo dobrim međuljudskim odnosima i poticanju zaposlenika. Važna nam je osobnost, a ne moć koja proizlazi iz položaja. Vjerujem da s tim kvalitetama možemo dati značajan doprinos u stvaranju dodane vrijednosti društva.

Predstavnike Aircasha moći ćete i uživo upoznati na njihovom partnerskom boothu na .debugu 2022, gdje će ih predstavljati i dva predavača u programu konferencije.

Kupi ulaznicu

Objava Upoznajte žene koje će unaprijediti fintech u Hrvatskoj, ali i Europi pojavila se prvi puta na .debug.