Posljednjih se mjeseci sve češće u kontekstu domaće IT industrije govori o “krizi”, o padu prihoda, sve manjoj potražnji za programerima i ostalim IT stručnjacima, pa i masovnim otpuštanjima, nerijetko i o gašenju projekata ili poduzeća.

“Pad rasta”

Tako, na primjer, prema pokazatelju OVI indeks Ekonomskog instituta Zagreb, ove godine raste potražnja za radom, no na ljestvici najtraženijih zanimanja najveći pad bilježi zanimanje programera. Na nedavno održanom događanju CISEX Friday čuli smo i analizu IT sektora analitičarke Tajane Barančić, koja je podijelila podatke o zapošljavanju u IT sektoru. U tim podacima bilo je vidljivo usporeno zapošljavanje na razini cijelog sektora, no i dalje je riječ o neto povećanju broja radnih mjesta. Ovaj “pad rasta”, do kojeg je došlo tijekom godine, objasnila je i nedavno u našoj emisiji Tech Radar.

Anketa

Nastavno na ove informacije, obratili smo se najpoznatijim predstavnicima domaćeg IT sektora, kada je riječ o programiranju u užem smislu. Anketirali smo gotovo 40 developerskih tvrtki, od malih, preko srednjih do srednje velikih, mahom onih koje su proteklih godina sudjelovale na developerskoj konferenciji .debug. Cilj nam je bio provjeriti kakva je situacija “na terenu”, tj. traže li oni developere i dalje, ali i koliko su ih ove godine zaposlili u odnosu na prošlu, po mnogočemu rekordnu, godinu.

Naša anketa sastojala se od četiri pitanja:

• Koliko ste developera zaposlili u prva tri kvartala 2022.?
• Koliko ste developera zaposlili u prva tri kvartala 2023.?
• Koliko ih je napustilo kompaniju u istom razdoblju (neovisno o razlozima)?
• Koliko trenutačno imate otvorenih developerskih radnih mjesta?

Očekivano, odgovore nismo dobili od svih, ali smo ih prikupili 15-ak, sasvim dovoljno da kompiliramo i anonimiziramo rezultate. Napomenimo da se ovdje, stručno gledano, radi o malom prigodnom anketnom uzorku, za koji ne tvrdimo da je reprezentativan. No, očito je da je relevantan, budući da se dobiveni trendovi poklapaju s onima koje smo vidjeli ranije. Kad je riječ o radnim mjestima, podatke smo tražili samo za developere (bez srodnih radnih mjesta kao što su BA, QA, project manageri i slično).

Rezultati

Među, dakle, anketiranim programerskim kompanijama vidljiv je pad broja novozaposlenih developera ove godine, koji se kod mnogih podudara s brojem onih koji su napustili radno mjesto od početka 2022. godine. Riječ je, dakle, i o prirodnoj fluktuaciji i o manjem aktivnom zapošljavanju novih stručnjaka tijekom ove godine, ovisno koga pitate.

Neki od dodatnih rezultata:

• Od anketiranih, polovica kompanija trenutačno nema otvoreno niti jedno programersko radno mjesto.
• Otprilike svaka treća kompanija zaposlila je jednak broj developera ove i prošle godine, dok je kod njih 70-ak posto zabilježen pad novih zapošljavanja.
• Polovica ih je tijekom 2023. godine nadomjestila odlaske jednakim ili većim brojem novozaposlenih, dok su ostale smanjile ukupni broj developera u promatranom razdoblju.

Oglase za neke od otvorenih radnih mjesta u domaćem IT sektoru i dalje možete pronaći na debug.hr/jobs.

Tech Radar #159 – Je li stvarno hrvatski IT u krizi, koliko će to trajati i hoće li biti otkaza?

Objava Istražili smo – ima li posla za developere na domaćem tržištu? pojavila se prvi puta na .debug.

Već smo u nekoliko navrata objavljivali analize primanja u hrvatskom IT sektoru, koje su na platfromu TABU.hr prijavili sami radnici. Doznali smo tako koja je prosječna plaća u hrvatskom IT-u, koliko prosječno zarađuju programeri, juniori, seniori, muškarci i žene – a sada, prigodno, doznajemo i koliku su prosječnu božićnicu zaposlenici primili.

Prema podacima koje je TABU.hr prikupio od svojih korisnika, prosječna božićnica 2022. godine u hrvatskom IT-u iznosi 2.841 kn (377 eura).

Prosječna božićnica ove godine u hrvatskom IT-u izračunata je na temelju unosa svih koji su u TABU-u potvrdili da primaju božićnicu te da primaju plaću iz Hrvatske.

Objava TABU.hr objavio iznos prosječne božićnice u hrvatskom IT-u pojavila se prvi puta na .debug.

Velika većina ekonomista i analitičara slaže se da će svijet uskoro i službeno ući u recesiju, mnoga gospodarstva već bilježe usporavanje, no sektor poslovnih i informatičkih usluga trebao bi kroz ovu i sljedeću godinu proći gotovo neokrznut. IT kompanije koje se bave uslugama, poput programiranja, konzaltinga, sistemskih i mrežnih usluga, edukacija i drugih IT outsourceanja, iskusit će usporavanje svojeg rasta, ali ne bi trebale doći u “minus” niti u jednoj regiji svijeta, smatraju u istraživačkoj kući IDC.

Aplikacije kao pokretačka snaga

Njihova predviđanja govore da će rast ovog sektora na globalnoj razini ove godine biti 5,7% (odnosno 2% ako se uračuna porast vrijednosti dolara). Za 2023. godinu predviđaju daljnji rast od 5,2%, čak i uz nadolazeću recesiju u ostalim sektorima. Iako najnovije procjene govore o tome da će globalni BDP ove godine rasti 2,7%, a sljedeće godine 2,4%, IDC u vezi sektora IT-a ostaje oprezno optimističan. To im omogućavaju poslovni rezultati kompanija, bolji od očekivanja, koji su prijavljeni tijekom prva dva kvartala ove godine.

Razvoj aplikacija ostaje ključni pokretač rasta prihoda u ovoj industriji. Pandemija je povećala broj korisnika digitalnih usluga diljem svijeta i dodala milijarde novih korisnika, što je dovelo do iskorištavanja cijelog bazena developerskih talenata u svijetu. Zbog nastavka potražnje, ovaj segment i u narednih bi 5 godina trebao rasti po složenoj godišnjoj stopi (CAGR) od 5,2%.

Optimistično za Europu

Prihodi, narudžbe i projekti u fazi izrade u porastu su, a IT sektor i dalje osjeća posljedice sveopće digitalizacije uslijed pandemije, na temelju čega ima i veće prihode od prelaska na hibridni rad i prihvaćanja raznih cloud rješenja. Srednja stopa rasta u ovom sektoru u prvoj polovici godine bila je čak 9% (korigirano za valutne razlike), pa to, uz rastuće nove narudžbe, rezultira optimističnim očekivanjima i za naredno razdoblje.

Prognoze za SAD ostale su nepromijenjene u odnosu na one iz travnja, dok IDC sada čak i povećava očekivanja za Europu, Bliski istok i Afriku (EMEA). Unutar Europe, očekivanja su da će naša regija, Središnja i istočna Europa (CEE) ove godine zabilježiti rast u IT sektoru od 3,6%, dok se Zapadnoj Europi predviđa rast od čak 7% za ovu te 5,5-6% za sljedeću godinu.

Francuska, Njemačka, UK i nordijske zemlje redom će zabilježiti veći rast od ranije očekivanoga. Glavni razlozi za to su i dalje velika ulaganja u digitalizaciju, kako u privatnom tako i u državnom sektoru.

Objava IDC: tržište IT usluga otporno je na nadolazeću recesiju i nastavit će rasti pojavila se prvi puta na .debug.

Ovoga tjedna objavljeni su rezultati velike godišnje ankete među developerima, koju tradicionalno provodi Stack Overflow. Na nju je ove godine odgovorilo preko 73.000 developera iz 180 zemalja svijeta, a obavljena je u drugoj polovici svibnja.

Među brojnim pitanjima o učenju programiranja, iskustvu, zaradi, tehnologijama, i svemu ostalome, istaknut ćemo one rezultate koji nam se čine posebno zanimljivima, a sve ostale uvijek možete provjeriti na ovom mjestu.

Omiljene tehnologije

Top pet tehnologija kojima se developeri koriste su JavaScript (na čelu ljestvice već desetu godinu u nizu), HTML/CSS, SQL, Python i TypeScript. Kad je riječ o tehnologijama koje su preferirane kada se uči programirati, tu prednjači kombinacija HTML/CSS, a slijede je JavaScript, Python, Java i SQL.

Sasvim drugačija je slika kada se developere pita o tome koje tehnologije najviše vole i mrze. Kao najomiljeniji su se istaknuli Rust, Elixir, Clojure, TypeScript, Julia i Python, dok su najomraženiji MATLAB, COBOL, VBA, Objective-C i Fortran. Najbolje se zarađuje kada se radi u Clojureu i Erlangu (preko 100.000 dolara na godinu).

Za komunikaciju se pretežno koriste Zoom, Teams i Slack, koji svi bilježe preko 50% penetracije među developerima. U domeni operacijskih sustava prednjače Windowsi s gotovo dvije trećine developera koji ih koriste privatno i oko polovice koji na njima rade. Slijedi, zanimljivo, Linux s oko 40% prihvaćenosti pa potom macOS s nešto manje od trećine developera na njemu.

Učenje online

U kategoriji učenja programiranja, značajan je porast broja onih koji to čine putem raznih neslužbenih online alata kao što su forumi, video tutoriali i blogovi (trenutačno ih je 70%, a lani je rezultat bio 60%). Nakon toga slijedi klasično obrazovanje u školama, pa potom knjige i fizički mediji te online tečajevi s certifikatima.

Najčešće se online uči čitanjem tehničke dokumentacije, proučavanjem Stack Overflowa i blogova, a tek potom slijede video upute, pisani tutoriali i video tečajevi.

Objava Stack Overflow otkriva koje tehnologije developeri preferiraju pojavila se prvi puta na .debug.

Rezultati globalnog istraživanja o poslovanju agencija pokazuju kako je potražnja za kvalitetnim zaposlenicima jedan od najvećih izazova na svjetskoj razini, baš kao i visoki postotak burnouta zaposlenika, ali i praćenje profitabilnosti i učinkovitosti poslovanja.

Istraživanje ‘The Global Agency Landscape 2022’ provela je domaća tech kompanija Productive u suradnji sa SoDA-om (Society of Digital Agencies), prestižnim globalnim udruženjem osnivača i vlasnika digitalnih agencija među čijim su članovima Ogilvy, Mediamonks, Possible, Dogstudio i drugi.

Provedeno je na uzorku od 169 globalnih agencija, od čega ih je 10 bilo domaćih i regionalnih, različitih sfera poslovanja, od digitalnih (41%) i integriranih (14%) agencija, digitalnih produkt studija (13%), kreativnih (11%) i konzultantskih agencija (8%), producentskih kompanija (4%) te PR agencija (4%). Ciljevi istraživanja bili su dobivanje pregleda poslovanja agencija u 2021. te prognoziranje razvoja u ovoj godini.

Domaća tech kompanija Productive razvila je alat koji agencijama pomaže konsolidirati i optimizirati sve poslovne procese, od internih do suradnje i komunikacije s klijentima.

“Productive dnevno koriste agencijski lideri diljem svijeta, a proizvod razvijamo osluškujući realne potrebe agencija. Kroz istraživanje smo htjeli dobiti uvid u stanje tržišta u 2021. i prognozu za 2022.”, rekla je Gabrijela Bošnjak, Senior Business Development Representative Productivea o sudjelovanju domaće kompanije u istraživanju.

Vratio se optimizam

Rezultati pokazuju kako je, nakon krizne 2020., prošla godina bila puno bolja te je donijela dugo očekivani optimizam, koji je sada na razini prije pandemije, čemu su doprinijeli i rezultati.

Za trećinu agencija 2021. bila je najbolja godina ikada, ali istovremeno tek zanemarivih 4% može predvidjeti promet i poslovanje u idućih godinu dana. Također, tek 21% agencija imala je profitnu maržu od 25% i više, što se smatra ‘zlatnim gralom’ profitabilnosti. Jedan od mogućih razloga možda se krije u činjenici da manje od polovice agencija obuhvaćenih istraživanjem prati profitabilnost u realnom vremenu.

Još jedna važna stavka je i način naplaćivanja usluga; 72% agencija radi uglavnom za fiksne iznose, a iz SoDA-e tvrde kako je moguće da se baš tu događa gubitak zarade. Preciznije, promjena naplatnih modela koji bi išao prema naplati po satu i/ili materijalima mogla bi napraviti razliku u poslovnim rezultatima.

Fokus na privlačenje zaposlenika

Zanimljiva je usporedba europskih i američkih agencija koje su sudjelovale u istraživanju, jer se u rezultatima vide razlike u poslovnoj kulturi i praksama.

“Profit je u Europi gotovo prosta riječ, kao da ga se sramimo. No, kad počnete mjeriti profitabilnost, i klijenti će biti spremni na povećanje cijene usluge. To se posebno odnosi na klijente s kojima imate dobar i dugotrajan, partnerski odnos”, rekla je Gabrijela Bošnjak iz Productivea.

Privlačenje i zadržavanje talentiranih zaposlenika ostaje u top 3 strateške investicije za 49% agencija u ovoj godini. Povećanje efikasnosti i optimizacija poslovnih procesa prioritet su za 51% agencija, a 29% njih fokusirat će se na rebranding.

S obzirom na to da većina agencija ima hibridni način rada – tek 6% radi isključivo u uredu – zanimljiv je podatak da se efikasnost povećava (za 37% agencija), no problemi nastaju u područjima komunikacije unutar tima (lošija nego prije pandemije u 43% agencija) te kreativnosti i inovativnosti zaposlenika (smanjila se u odnosu na period prije pandemije u 31% agencija). Plaće se povećavaju, no problem ostaje burnout zaposlenika, koji je prisutan u čak 57% agencija. I ovaj bi se problem mogao riješiti boljim planiranjem i raspoređivanjem posla unutar agencija, predlažu iz SoDA-e.

Tech kompanija Productive, koja je u partnerstvu sa SoDA-om osmislila u provela istraživanje, danas ima preko 10.000 korisnika diljem svijeta, od Velike Britanije, SAD-a i Nizozemske, a koriste ga i agencije u Hrvatskoj, poput Brigade, Degordiana, Komunikacijskog laboratorija i Kontre. Cijeli izvještaj istraživanja ‘The Global Agency Landscape 2022’ pronađite ovdje.

Objava Productive istražio poslovanje agencija: rastu optimizam i plaće, burnout ostaje problem pojavila se prvi puta na .debug.

Podaci iz analize, dobiveni anketiranjem, pokazuju da je trenutačna prosječna neto plaća programera u Hrvatskoj gotovo 10.000 kuna, a ostvaruje se kad osoba ima u prosjeku 4 godine iskustva. Prošle je godine prosjek plaće bio oko 8.500 kuna, što znači da je samo godinu dana kasnije, za jednaku razinu znanja i iskustva, moguće zaraditi i 1.500 kuna više.

Originalni članak pročitajte na Bug.hr

Paušalci zarađuju 30% više

Kada govorimo o programerima ne možemo izostaviti niti rastući trend otvaranja paušalnih obrta putem kojih se ovakvi poslovi mogu obavljati. Grubišićeva je analiza pokazala da je oko 5% programera zaposleno u ovakvom aranžmanu.

Istraživanje je pokazalo da su 70% paušalaca seniori i leadovi te da oni u neto iznosu zarađuju 30% više nego programeri zaposleni u stalnom radnom odnosu. Konkretno, prosjek neto zarade senior i lead programera na ugovor o radu je 13.000 neto (bruto 2 za Zagreb je cca 24.000 kn) a prosjek senior i lead programera koji radi preko paušalnog obrta je 17.000 neto.

Cijela analiza dostupna je putem obrasca na ovom linku. Tomislav Grubišić bit će jedan od predavača na nadolazećoj developerskoj konferenciji .debug, gdje će detaljno razložiti kako i koliko zarađuju developeri u Hrvatskoj.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Prosječna plaća programera u Hrvatskoj u godinu dana narasla za 1.500 kuna pojavila se prvi puta na .debug.