Lemax trenutačno čini tim od 100+ zaposlenika, sa uredima u Zagrebu i Osijeku. Engineering odjel čini trećinu tima, a o razvoju unutar Lemaxa i Engineering odjela smo pričali sa Development Leadom u jednom od timova, Ivanom Peharcem.

Za početak, predstavite se našim čitateljima.

Ja sam Ivan Peharec, inženjer računarstva, radim u Lemaxu kao Development Lead u timu zaduženom za razvoj novih featurea. Studirao sam na TVZ-u i znao sam još od osnovne škole da se želim baviti developmentom pa sam tako svoju karijeru od početaka ciljano razvijao u tom smjeru.

U slobodno vrijeme volim gledati serije ali i kroz osobne projekte učiti nove tehnologije. Nedavno sam, u vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu, skupljao sličice i kada sam imao toliko duplikata da nisam mogao više pratiti i brojati, napravio sam svoju aplikaciju koja mi je pomogla automatizirati i olakšati mijenjanje duplića. Volim automatizirati kako bi si olakšao nešto što trenutno radim.

Koliko dugo ste u Lemaxu i što su Vam trenutačni zadaci?

U Lemax sam došao još kao student, čuo sam za otvorenu poziciju i prijavio se, prošao selekciju i krenuo u smjeru cilja da postanem developer i radim u struci. Sve skupa sam dio Lemax tima više od 4 i pol godine. Prošao sam 5 pozicija i 2 odjela, a trenutno radim kao Development Lead za razvoj novih featurea. Moji fokusi su brinuti o kvaliteti tehničkog outputa kojeg proizvodimo kao tim, donošenje tehničkih odluka i rješenja, procjenjivanje vremena potrebnog za isporuku određenih zahtjeva, mentoriranje kolega te osiguravanje efikasnosti.

Promijenili ste već nekoliko pozicija u istom odjelu. Kako je tekao razvoj karijere u Lemaxu?

Došao sam kao student u odjel Customer Care i tamo sam razvijao znanje o sustavu i o kulturi i načinu rada u Lemaxu. Radio sam kao Technical Support Specialist i bavio sam se infrastrukturalnim zahtjevima poput podizanja novih klijentskih instanci, pisanjem API specifikacija za klijenta, detektiranjem i rješavanjem različitih problema s integracijama za koje je potrebno poznavanje tehničke strane softwarea. Kroz Customer Care sam stekao raznoliko znanje o sustavu koje mi je znatno pomoglo u daljnjem napretku. To mi je bila odskočna daska prema Engineering odjelu. Cilj mi je bio da s vremenom dođem do pozicije developera. Razvojno sam dobio priliku prijeći u Engineering odjel na poziciju Junior Software Developera. Prijelaz je bio postepen, s vremenom se povećavalo vrijeme koliko radim u Engineeringu, dok nisam potpuno postao dio tog područja rada. Tu mi je još više narasla želja da programiram.

Pružena mi je prilika i polako me se uvodilo u development procese. U početku nisam znao što ne znam, ali sam poznavao domenu proizvoda što mi je omogućilo da se više fokusiram na razvijanje tehničkog znanja. Nakon nešto više od pola godine sam promoviran u Software Developera. Sada početkom 2023. godine sam promoviran u poziciju Development Lead.

Jeste li imali podršku pri karijernim skokovima?

Jesam, svi moji team leadovi su bili puni podrške i pomoći i na tome sam im stvarno zahvalan. Imali su povjerenje u mene kroz čitavo vrijeme i to mi je stvarno pomoglo u stjecanju samopouzdanja. Cilj team leada je pomoći u razvoju osobi koju vodi i stvarno je tako bilo i u mom slučaju. Radili smo na razvoju kroz 1-on-1 razgovore, feedback, mentoriranje i praćenje napretka. Dodatno, puno mi je pomoglo u procjeni i razvoju što sam imao jasan job architecture i popis što je potrebno za prijelaz s jedne pozicije na drugu. Kroz takav sustav smo sve mogli pratiti, ocjenjivati i znati jasno kada je vrijeme za prijelaz na novu poziciju.

Što biste izdvojili kao najveći izazov na tom putu?

Najveći izazov mi je bio prelazak iz Technical Supporta na poziciju Junior Software Developera jer sam napokon krenuo s onime čemu sam težio, ali sam bio svjestan da tek krećem učiti. Relativno brzo sam savladavao sve koncepte i znanje s fakulteta aplicirao na real life projektu. Drugi veliki izazov mi je prelazak na Development Lead poziciju. Ovdje sam dobio neke nove, zahtjevnije zadatke koje do tada nisam imao. Jedan od izazova je davanje procjene, jer znaš što je potrebno ali je ipak to procjena koliko će nekomu trebati vremena, što ćemo sve zahvatiti u sustavu, što treba istestirati. Ovdje s iskustvom dobivam jako puno.

Također je izazov i osiguravanje kvalitete, da ono što isporučimo klijentu bude standard kvalitete Lemaxa i da klijent bude zadovoljan.

Svakako je izazov i nova uloga prema kolegama. Volim pomagati ali sada brinem i da se razvijaju tehnički i da razumiju software, moram biti siguran da sam nekome dobro objasnio problem i da se “otkoči” osobu ako negdje zapne. Ovaj prelazak na poziciju Development Leada se dogodio nedavno pa se i dalje uvodim, ali imam pomoć team leada, koji je ujedno i bio Development Lead prije mene.

Imate li preporuku za nove kolege, koji su sada tamo gdje ste vi bili prije nekoliko godina?

Svakako mislim da je jako bitno sam sebi postaviti ciljeve i očekivanja kroz određeni period.

Najbitnija je želja za učenjem, a sve ostalo lako dođe s vremenom.

Kad imaš ciljeve, onda treba krenuti raditi na tome da se očekivanja/ciljevi i ostvare, sve prepreke na tom putu identificirati i nešto što je jako bitno, pitati iskusnije ljude od sebe za mišljenje i pomoć. Dosta ljudi ima barijeru pitati za pomoć, što je i meni bio jedan od problema u početku, ali izlazak iz comfort zone i pitati iskusnije od sebe je nešto što jednostavno moramo napraviti ne bi li napredovali.

Također, mislim da je jako bitno u procesu učenja zapitati samog sebe jesam li zaista naučio, na način da to i mogu prenijeti kolegi, samouvjereno, da ću znati odgovor na sve ili barem većinu pitanja. Shvatio sam da nije dovoljno riješiti problem nekome, već i objasniti na način koji razumije i uvjeriti se da je shvatio. Tako i ja u tom procesu učim.

Objava Priča o jednoj karijeri: od studenta do leada kroz nešto više od 4 godine pojavila se prvi puta na .debug.

Lemax ICT Supergirls društvena je inicijativa koja potiče rast zapošljavanja žena u ICT industriji u Hrvatskoj. Povezuje fakultete i IT tvrtke za zajedničko promicanje rodne ravnopravnosti, organizira inspirativne programe žena u profesionalnom razvoju te pruža smjernice i preporuke kroz karijerni put u ICT-ju.

„Ovo je jedini događaj od kojeg se naježim, čak i kada samo govorim o tome. Svjedočila sam life-changing iskustvima i uvijek me iznova iznenadi koliko nečije osobno iskustvo znači sudionicima i motivira ih. Ovim projektom uistinu mijenjamo našu zajednicu na bolje.” – rekla je Nataša Kapov Kostovski, voditeljica u Lemaxu, a ujedno i glavna organizatorica ICT Supergirls konferencije.

Sudionice će imati priliku za networking i dijeljenje iskustva – ne samo s govornicama nego i sudionicama s kojima dijele slične interese.

Osim sudjelovanja na inspirativnim predavanjima, posjetiteljice će imati mogućnost prijaviti se i na Mentoring Byte. Riječ je o programu koji spaja mlade ljude u IT-ju s  idealnim mentorom kako bi kroz individualno mentorstvo pokrenuli ili unaprijedili karijeru.

Inspirativne predavačice zavidnih karijernih puteva

Kao i prethodnih godina, sudionice će imati priliku poslušati zanimljiva predavanja uspješnih i poslovnih žena. Tako će nam svoj karijerni put ispričati Tea Zavacki, biznis mentorica i konzultantica, Tanja Džido, savjetnica za osobni brending i LinkedIn marketing, i Sandra Kujundžić Drašković, potpredsjednica za poslovnu inteligenciju švedskog BPO-a na globalnom tržištu.

Kroz panel “Kako do karijere u IT-ju uz mentoring”, koji će moderirati Nataša Kapov Kostovski, jedna od osnivačica Mentoring byte programa, Nikolina Horak, Tea Juzbašić i Marina Grljušić objasnit će nam o kakvu je programu riječ te zašto on ima važnu ulogu u društvu.

Druga panel-rasprava bavit će se pitanjem: ”Kako do karijere u IT svijetu?”. Panel će moderirati Valentina Klasić, a pridružit će joj se zaposlenice Lemaxa – Karla Kovač, Monika Robić i Anita Harašić.

Konferenciju završava serijska poduzetnica, spisateljica i poslovna savjetnica Kristina Ercegović, s temom: ”Svaka žena treba imati svoj novac”.

Poruka koju želimo prenijeti je da žene mogu prijeći granice s punom snagom i samopouzdanjem slijedeći svoj životni put iz snova.

Zvuči zanimljivo?

Sudjelovanje na konferenciji u potpunosti je besplatno, no preuzimanje karata na službenoj Entrio stranici je obavezno. Karte možeš preuzeti ovdje.

Za više informacija, posjeti Lemax ICT Supergirls web te zaprati Facebook i Instagram i ostani u tijeku sa svim nadolazećim novostima!

Objava Najavljujemo konferenciju Lemax ICT Supergirls 2023 pojavila se prvi puta na .debug.

Kako prodavati kada tržišta nema? Kako zadržati optimizam kada pojedine pozicije i odjeli izgube svoj smisao? Osnivač Lemaxa, Mate Kostovski, otkrit će nam ima li svijetle budućnosti za turizam i Lemax.

Možete li nam, za početak, reći par riječi o sebi?

Započeo sam Lemax priču sa svojih 16 godina, još u studentskim danima. Kao na početku svake genijalne priče, uopće nisam bio svjestan njenog potencijala. Od malih nogu sam bio okružen turizmom i već tada počeo uočavati koliko se taj sektor slabo iskorištava. Uviđao sam tolike mogućnosti o razvoju tehnologije i tražio načine na koje bi ona mogla olakšati određene poslovne procese, a firmama omogućiti da se fokusiraju na primarne ciljeve. Uz razvoj Lemax proizvoda, s vremenom sam počeo shvaćati što smo zapravo pokrenuli i osvjestio kako je naš proizvod zapravo proizvod budućnosti. Danas sam, nakon više od 15 godina iskustva u Software Developmentu, Project Managementu i Salesu, ponosan što vodim jednu od najkonkurentinijih travel tech kompanija s više od 35 zadovoljnih klijenata.

Što je Lemax proizvod?

Lemax je hrvatska travel tech tvrtka čije SaaS rješenje koriste turoperatori širom svijeta, a koja želi biti predvodnik tehnoloških trendova u turističkom sektoru.

Naš proizvod nudi pomoć tour operatorima i turističkim agencijama u pružanju jedinstvenog doživljaja svojim putnicima. Njihovo poslovanje je otežano jer većinu svog vremena troše na ručni rad ili putem raznih toolova. Lemaxov softver olakšava taj dio i pokriva core poslovanje jedne turističke agencije – od nabave, prodaje, operative, financija…U cilju nam je transformacija industrije, i to na dva načina – tako da povežemo Outbound i Inbound tour operatore i automatiziramo kreiranje, prodaju i logističko upravljanje višednevnim paketima i turama.

IT scena je zadnje dvije godine bujala, no vi ste prošli nezapamćenu krizu. Na koji način ste ju uspjeli preživjeti?

Tako je, iza nas je vrlo zahtjevno razdoblje. Razlikujemo se od ostalih IT firmi jer smo fokusirani samo na jedan sektor – turizam, i nas je pandemija samim time mnogo više pogodila.

Dobre poslovne odluke u fazama prije pandemije pokazale su se kao ključne, a to je potpuni prelazak na SaaS poslovni model još 2015. godine i suradnja sa sve većim agencijama diljem svijeta.

Upravo iz tog razloga smo krizu dočekali financijski spremni, a dodatno smo uveli i princip “smart investmenta”. Smanjili smo troškove na onome što nam nije bilo nužno, a investirali u ono što bi nam moglo pomoći da izlazak iz krize dočekamo ispravno. Odlučili smo se okrenuti internom poboljšanju i unaprijeđenju postojećih procesa, i naravno, našim klijentima kojima je u ovome svemu bilo vrlo teško.

Izuzetno sam ponosan što smo, unatoč svim poteškoćama, uložili značajna sredstva u tehnološku transformaciju našeg proizvoda. Njome ubrzavamo razvoj, smanjujemo troškove održavanja i povećavamo skalabilnost i performanse. Ideja vodilja nam je želja da postanemo globalna platforma za višednevne ture.

Kako to da ste se odlučili nastaviti investirati u tehnološku transformaciju usred globalne krize?

Što je proizvod veći i kompleksniji, to je teže donijeti odluke o provođenju tehnološke transformacije. Upravo zbog toga nerijetko pobjede demotivirajući faktori i poduzeća odustanu kad shvate o kolikoj se količini posla i budžeta radi. S druge strane, odgađanje ili neprovođenje ovakve vrste promjene može dovesti do stagnacije poduzeća, gubitka postojećih klijenata i u konačnici gašenja. I mi smo, naravno, imali obeshrabrujuće trenutke, ali nikada nismo ni pomišljali odustati.

Još prije nekoliko godina smo postavili cilj da budemo tržišni lideri na globalnom tržištu u našoj domeni. Shvatili smo kako će naša inovativnost biti ključan element koji će nas izdići među konkurencijom. Međutim, došli smo do zaključka kako s postojećim procesima, tehnologijama i arhitekturom nećemo moći podržati daljnji razvoj sustava i odgovarati na potrebe većih korisnika i zahtjeve rapidno rastućeg tržišta. Još prije nekoliko godina smo krenuli stvarati tim koji će biti u mogućnosti pokrenuti i voditi ovaj projekt.

Tijekom formiranja tima i pripreme za tehnološku transformaciju, dočekala nas je pandemija. Bio sam svjestan da nema letova, putovanja, ni turizma, ali s druge strane sam ovo vidio kao priliku. Imao sam dvije opcije, otići u hibernaciju i probuditi se za 12 mjeseci ili biti ofenzivan, riskirati i ući u realizaciju projekta dalje. Za ovakve odluke moraš biti hladne glave i imati hrabrosti, posebno za odabir ofenzivne taktike. Gledajući iz današnje prizme, drago mi je da smo donijeli teške odluke i investirali u transformaciju tijekom globalne krize.

Redizajnirali smo i osvježili korisničko sučelje, te omogućili korisnicima ugodnije korištenje našeg proizvoda. Završili smo isporuku svih velikih projekata s kojima smo ušli u krizu, stoga se veselimo u potpunosti posvetiti novim projektima kojih je sve više u pipelineu.

I za kraj, što možemo očekivati na vašem predavanju?

Turizam je prošao kroz najteži period u povijesti turističkog sektora. Isto tako, vodeća je industrija koja se nakon svih kriza prva oporavlja i već danas se slika turizma globalno poprilično promijenila.

Vjerujem da se mnogi mogu naći u situaciji da ostanu bez tržišta, a kako u toj situaciji voditi firmu, kako prodavati, kako zadržati optimizam – to su neka od pitanja na koja želim dati odgovor sudionicima .debug konferencije.

Online ulaznice za gledanje uživo i u snimci i dalje su u prodaji…

Kupi ulaznicu

Objava Najava predavanja: Što kad ostaneš bez tržišta? pojavila se prvi puta na .debug.

Lemax je IT kompanija čiji je fokus na turistički sektor, pa je proteklih dvije godine, razumljivo, za njih bilo posebno izazovno. Kako su se u tome snašli i kako su preživjeli krizu kada su potpuno ostali bez tržišta, bit će tema predavanja koje će na .debugu održati njihov CEO Mate Kostovski. Ovo predavanje, ali i općenito nastup Lemaxa na ovogodišnjoj konferenciji predstavio je u našem studiju Domagoj Pažanin, Head of Product & Engineering.

Od njega smo doznali i na kakvim se projektima u Lemaxu radi, kakve ljude zapošljavaju te kakve im sve mogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja nude. Na njihovom boothu moći ćete doznati više o tome od kolegica i kolega iz njihovog odjela “people & culture”, ali i od nekih od vodećih ljudi developerskih timova…

Online ulaznice za .debug i dalje su u ponudi…

Kupi ulaznicu

Objava VIDEO: Predstavljamo Lemax, partnera .debuga pojavila se prvi puta na .debug.

Nastao je na valu UX i ostalih *X pokreta, a na početku je bio rezerviran za razvojne platforme i razvojne alate. U ranim danima je User Experience zaobišao te razvojne alate tj. alate razvijene od strane developera, za developere, čija je osnovna funkcionalnost bila razvoj softvera.

Time se sjajno iskustvo korištenja nameće samo od sebe i tu nema mjesta za UX? Yeah, right! Ovo je bila samo inicijalna ‘zamka’. Prisjetite se samo opskurnih postavki koje je trebalo pronaći u vašem omiljenom IDEu i podesiti ih kako biste mogli uspješno pokrenuti bilo kakav iole kompleksniji tutorial. Stoga je DX počeo ulaziti u razvoj takvih alata, s ciljem da se korištenjem UX toolboxa sustavno poboljšava iskustvo njihovog korištenja.

DX se danas koristi u puno širem kontekstu zbog:

• Razina digitalizacije pojedinih industrija znatno je napredovala kroz godine, a SaaS i PaaS su postali dominantni poslovni modeli softverskih tvrtki. API integracija danas se koristi više nego ikada, a velik broj softverskih rješenja uz korisničko sučelje pruža i ekvivalentno API sučelje. Developeri postaju ravnopravni korisnici takvih rješenja, stojeći rame uz rame poslovnim korisnicima kojima je originalno rješenje i bilo namijenjeno.
• Cloud, mikroservisna arhitektura, agilne iterativne metodologije i DevOps principi doveli su do toga da softverski proizvod više nije samo .exe file koji se negdje instalira. Pojam proizvoda podrazumijeva cijelu okolinu u kojoj se softver razvija, testira i isporučuje, a razvoj softvera događa se neprekidno – tijekom cijelog životnog vijeka produkta. DX je nedvojbeno značajan, ne samo za developere koji koriste proizvod, već i za in-house developere koji ga razvijaju.
• Programski jezici jačih razina apstrakcije i veća popularnost low-code i no-code platformi rezultirali su većom zastupljenošću tzv. citizen developera. S obzirom na to da njima razvoj softvera nije primarni posao, potreba za dobrim DXom konstantno se povećava i širi na brojniju bazu korisnika.

Važnost DXa u razvoju platforme

Lemax je hrvatska travel tech tvrtka čije SaaS rješenje koriste turističke agencije i turoperatori širom svijeta, a koji želi biti predvodnik tehnoloških trendova u turističkom sektoru.

Uz unaprjeđenje postojećeg Lemax proizvoda, tijekom COVID-19 pandemije fokusirali su se i na razvoj nove Lemax travel connectivity platforme. Razvoj platforme uvelike ovisi o DXu jer je ona prvenstveno API proizvod, a DX je glavni sastojak uspjeha za stvaranje temelja budućeg razvoja i skaliranja.

S obzirom na to da Lemax razvija rješenje čiji su korisnici turističke agencije i turoperatori, postoji znatiželja oko toga na koji način je globalna pandemija utjecala na tehnologiju u turističkom sektoru za koji se inače smatra da kaska s usvajanjem tehnoloških trendova.

Pandemija se pokazala kao izvrstan digitalni pokretač i potaknula enormne promjene u turističkom sektoru:

• strelovit rast digitalne transformacije i povećanje tehnološke osviještenosti turističkih tvrtki,
• veći fokus na online prisutnost i online kanale prodaje,
• puno više integracija i potreba za većom povezanošću,
• brže integracije bez potrebe za skupim i dugotrajnim implementacijskim projektima.

Ove promjene u turističkom sektoru stavljaju veći naglasak na tehnologiju i povezivost nego ikad, a u Lemax slučaju – kroz razvoj Lemax travel connectivity platforme – fokus je upravo na DXu.

Ovo su neki od načina koje prakticiraju u Lemaxu kako bi osigurali dobar DX razvoja i korištenja platforme:

Kvaliteta. Iako nije konkretno specifična za DX, kvaliteta je njegova osnovna vodilja. Bez kvalitetnog proizvoda nema ni kvalitetnog DXa, a konzistencija na visokoj razini osigurava se definiranim standardom kvalitete i alatima koji ju pomažu kontrolirati.

Everything-as-a-code postupak. Sve što se radi je u obliku koda, sa svim dijelovima na Gitu i prolazeći istim pull request procesom. Omogućeno je učinkovito ponavljanje zahvata – od infrastrukture, programskog koda, CI-CD procesa, konfiguracije, testova i dokumentacije.

API dizajn. Ulaganjem u dizajn elemenata API-a osigurava se backward i forward kompatibilnost i usklađenost sa svim relevantnim standardima i preporukama, ali i konzistentnost modela podataka. API review odrađuje se neovisno o implementaciji funkcionalnosti zbog sprječavanja negativnih utjecaja implementacijskih detalja na kvalitetu. Kroz API flow testove osigurava se smisleno korištenje APIja u tipičnim scenarijima, bez nepotrebnog overheada za korisnika. Naravno, korištenje standardnih alata za izradu API dokumentacije donosi poznatiji i lakši format za korištenje, a sadržaj čini potpunijim.

Connector SDK. On služi za integraciju upstream sustava i omogućava izolirani razvoj konekcije prema takvim sustavima na plugin principu. Osim same definicije plugin sučelja, sadrži i certifikacijske testove, dok mehanizam dinamičkog uključivanja pojedinog konektora u ostatak sustava omogućava korisniku samostalno razvijanje, testiranje, konfiguriranje i korištenje konektora.

Ako želite čuti više o ovoj temi, ali i o drugim zanimljivostima tech industrije, pridružite se Lemaxu na ovogodišnjoj .debug konferenciji i poslušajte priče najvažnijih hrvatskih tech stručnjaka. 

Više informacija o Lemaxu: lemax.net

Kupi ulaznicu

Objava Koliko je važan Developer Experience (DX)? pojavila se prvi puta na .debug.

Događaj je otvorila Nataša Kapov Kostovski, voditeljica u Lemaxu, a ujedno i organizatorica ICT Supergirls konferencije. Budući da je partner ovogodišnjeg izdanja konferencije Veleposlanstvo Kraljevine Švedske, djevojkama je dobrodošlicu poželjela i veleposlanica Diana Helen Madunic, koja im je približila iskustvo švedskog pristupa društveno odgovornom poslovanju i važnost rodne ravnopravnosti, s naglaskom na IT industriju.

Na tragu tematike rodne ravnopravnosti uslijedila je panel diskusija pod nazivom “Kako do karijere u IT svijetu?”. U raspravi su sudjelovale zaposlenice Lemaxa – Iva Vodopija, Ivana Dukić i Sina Šimić, koje su sve napravile zaokret u karijeri, a sve je održano pod moderiranjem još jedne Lemax supergirlsice Ines Rudan. Prisjetile su se prepreka s kojima su se suočile i objasnile na koji način su ih savladale te time uspješno ublažile mišljenje da ženama nije mjesto u IT industriji.

Jedna od najuspješnijih hrvatskih znanstvenica, Danica Kragic Jensfelt, javila se online iz Švedske i pridružila u dijeljenju svog iskustva.

Uz mnogo savjeta ovogodišnjih predavača, gošće su dobile i konkretnu priliku za započinjanjem prvog koraka ka profesionalnom ostvarenju. Uz ugodan razgovor na temu “Kako naći IT mentora i ubrzati svoju karijeru?”, svoju Mentoring Byte priču predstavile su Andrea Knez Karačić, Marina Grljušić i Nataša Kapov Kostovski te time pružile šansu posjetiteljicama za prijavu na inicijativu koja mladim ljudima pruža podršku IT mentora.

Svoj profesionalni, ali i životni put, ispričale su Lada Vukšić iz Amplexora, Nada Kaurin Knežević iz Algebre, te profesor geografije i dobitnik svjetske nagrade za najboljeg profesora – Dejan Nemčić.

Za više informacija o događaju ICT Supergirls, posjetite Facebook profil.

Objava Održana osma konferencija ICT Supergirls pojavila se prvi puta na .debug.