Deloitte je i ove godine ima natječaj za 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe, a ove je godine na njihovim top listama završilo ukupno sedam hrvatskih tvrtki. Četiri od njih ostvarile su plasman u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih i tri u kategoriji Zvijezde najvećeg rasta, dok su još tri tvrtke posebno predstavljene u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.

Najbrže rastuće hrvatske tech tvrtke

U kategoriji 50 najbrže rastućih od hrvatskih tvrtki plasirali su se: Three of them (tvrtka za web i mobilna rješenja bazirana za B2B i B2C projektima) na 19. mjestu s rastom od 1.011%. Flow and Form, tvrtka koja se bavi razvojem rješenja za trgovanje nekretninama završila je na 32. mjestu (726%), a Async Lab, agencija koja se bavi razvojem softvera i aplikacija te digitalnim marketingom i dizajnom, na 33. mjestu (725%). Tu je i Reactor Studio na 37. mjestu (684%), oni se također bave razvojem aplikacija.

Iz Deloitta kao zanimljivost ističu i plasman tri hrvatske kompanije kojima je malo nedostajalo da se plasiraju na glavnu listu: Bazzar.hr je tako završio na 52. mjestu (541%), Udonis na 53. mjestu (536%), a NEWTON Technologies Adria na 54. mjestu (529%).

Istaknute zvijezde

U kategoriji Zvijezde najvećeg rasta plasirali su se: Brightdock, digitalna agencija za izradu prilagođenih poslovnih mobilnih i web rješenja, na 4. mjestu s rastom od 2.010%. HiveTech Ltd., kompanija koja se bavi razvojem softvera, je na 12. mjestu (786%), a tu je i naš stari znanac CircuitMess na 24. mjestu (203%).

U posebnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, koja je pokrenuta prošle godine, predstavljene su tri hrvatske tvrtke: partneri .debuga Q i Nanobit, te križevačko-zagrebačka IT agencija Speck. Ovo je kategorija u kojoj se priznaju tvrtke koja uspješno povežu izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim učinkom na barem jednom od sljedećih područja: društvo, poslovanje, inovativnost, okoliš i raznolikost.

Posebno je zanimljivo je da svih sedam tvrtki iz Hrvatske, koje su ostvarile plasman na glavnoj ljestvici, u ovom natječaju prvi put sudjeluju.

Objava Nanobit i Q su “Zvijezde pozitivnog utjecaja” prema Deloitteu pojavila se prvi puta na .debug.

Otprilike godinu dana nakon što je postao dijelom Stillfront Grupe, Nanobit nastavlja s radom i rastom u Hrvatskoj, pa čak i pojačava svoj utjecaj na IT scenu kroz podršku i osnaživanje mladih snaga. Ove su godine pokrenuli partnerstvo s udrugom Connect IT iz Slavonskog Broda kako bi se povezali s učeničkim i studentskim zajednicama izvan Zagreba i privukli nove talente.

Njihov zajednički projekt naziva se MentHor program, a cilj mu je privući 12 učenika 3. i 4. razreda srednjih škola i pomoći im da započnu svoju karijeru u IT-u. Nanobit ističe kako preko 90% učenika i studenata koji na ovaj način dođu k njima u konačnici tamo i ostanu kao stalni zaposlenici.

Osim što im se pomaže u samom početku karijere, mlade snage kroz rad u Nanobitu profesionalno se razvijaju i rastu, preuzimaju sve više dužnosti i odgovornosti unutar tima, a s vremenom imaju prilike postati i team leaderi.

Ovogodišnji pilot projekt pokazao se uspješnim, pa će za sljedeću godinu biti nadograđen. Nanobit planira u sklopu njega raditi isključivo s mladima koji su zainteresirani za njihov primarni posao – razvoj mobilnih igara.

“Mi u Nanobitu svjesni smo da je uspjeh naše kompanije rezultat kvalitetnog rada našeg tima, i stoga nam je iznimno bitno ulagati u buduće talente rano, čak i dok su u srednjoj školi”, ističe Khaoula T. Babić, direktorica korporativnih komunikacija u Nanobitu.

“Jedini ispravni put u obrazovanju mladih je duboka povezanost između gospodarstva i obrazovnog sustava, a ovaj program osposobljava i jedne i druge za tu suradnju”, kazao je Mladen Sudar, predsjednik udruge Connect IT.

Objava Kako Nanobit pomaže mladima u razvoju IT vještina pojavila se prvi puta na .debug.

Nakon uspješne akvizicije Nanobita od strane švedskog gaming giganta Stillfront Grupe, zagrebački gaming studio nastavlja s kontinuiranim rastom na brojnim područjima. Tim je nakon akvizicije pojačalo 33 novih kolegica i kolega te sada broji gotovo 150 ljudi, a broj ukupnih preuzimanja igara popeo se za čak 30 milijuna. Nastavljaju i s ulaskom na nova tržišta kroz lokalizaciju svojih igara koje su dostupne na 10 različitih jezika, a ambiciozne projekte i planove podržao je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Prilikom posjeta kompaniji, osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića upoznali su s dosadašnjim uspjesima i planovima za daljnji rast.

“Ja sanjam o danu kada će ova kompanija kupiti švedsku kompaniju i taj dan će doći. Nadam se da ćemo ga vidjeti”, rekao je predsjednik Milanović te nadodao da ga fascinira što u tvrtki, koja je potpuno orijentirana na svjetsko tržište, radi tako mali broj ljudi, a zarađuju jako puno. “S obzirom da sam ja hrvatski predsjednik i da moram razmišljati koliko god to mogu o cjelini, Hrvatskoj treba dvadeset ovakvih firmi. Oni su uspješni, ali treba nam više ovakvih priča.”

Više od 10 milijuna igrača mjesečno

Nanobit je od akvizicije zabilježio porast broja ukupnih preuzimanja svojih igara od čak 30 milijuna, sa 145 na 175 milijuna. Također, lokalizacijom su uspjeli ući na nova tržišta i tako proširiti broj potencijalnih korisnika. Nanobitove igre sada su dostupne na arapskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, japanskom, portugalskom, poljskom, ruskom, španjolskom i turskom jeziku.

“Nanobit je prošlu 2020. godinu završio sa 410 milijuna kuna prihoda čime smo zasigurno jedan od najvećih ICT izvoznika u Republici Hrvatskoj. Predsjednika Milanovića smo upoznali s gaming industrijom, kao i našim proizvodima – igrama, koje mjesečno igra više od 10 milijuna igrača diljem svijeta te izazovima i mogućnostima koje domaći IT sektor nudi. Prošle godine je navršeno 12 godina od osnivanja Nanobita, a ujedno smo postali i dijelom švedske Stillfront Grupe. Ništa od uspjeha ne bi bilo moguće bez naših kolega kojih je sada gotovo 150, a od kojih su mnogi tu od prvog dana. Ponosni smo na ostvareno do sada i siguran sam da najbolje tek slijedi”, zaključio je Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita.

U travnju 2021. predstavljena je i druga igra Nanobita namijenjena arapskom tržištu – My Story: Choose Your Own Path. Igra je lokalizirana na arapski jezik i tamo je dostupna pod naslovom “Girls’ Secrets” u sklopu partnerstva s Tamatemom, vodećim izdavačem igara za mobilne uređaje u MENA regiji. Partnerstvo dolazi godinu dana nakon lokalizacije Hollywood Story: Fashion Star pod naslovom “Fashion Queen” koja je osvojila arapsko tržište igara ostvarivši 10 milijuna preuzimanja.

Objava Nanobit i nakon akvizicije nastavlja snažno rasti pojavila se prvi puta na .debug.

Luka, kako bi opisao svoje četverogodišnje iskustvo u Nanobitu?

Sve je počelo preporukom prijatelja koji je u to vrijeme radio u Nanobitu. Taman sam završavao diplomski studij računarstva na FER-u i razmišljao što dalje, a presudile su njegove priče o tome koliko je dobra i opuštena atmosfera kod njega na poslu. Prijavio sam se, prošao intervju i počeo raditi nekoliko dana prije obrane diplomskog rada, tako da sam krenuo još uvijek kao student, na poziciji junior game developera.

Na početku sam radio na održavanju starijih projekata, a nakon nekoliko mjeseci prešao sam na Hollywood Story: Fashion Star, jednu od najdugovječnijih igara Nanobita koja već 6 godina uporno raste. Na tom projektu ostao sam do danas i pritom napredovao do uloge voditelja programerskog dijela tima i titule seniora.

Što te je posebno privuklo izgradnji karijere u gaming industriji?

Kroz djetinjstvo sam puno igrao računalne igre i tu se razvila strast prema računalima i programiranju. S vremenom me jako krenula zanimati računalna grafika i zbog toga sam odabrao računarsku znanost kao smjer na diplomskom studiju, tako da mi je gaming industrija bila prirodan odabir za karijeru.

Iako sam u početku bio malo skeptičan prema mobilnoj platformi u usporedbi s računalima, brzo sam shvatio da su to potpuno promašene predrasude i da izrada mobilnih igara ima jako puno svojih specifičnih izazova koji daju zanimljivost poslu. Mobilni uređaji su jako raznoliki – od veličine ekrana, kapaciteta radne memorije, snage procesora, vrste i verzije operacijskog sustava, proizvođača, sve do brzine interneta kojem korisnik ima pristup – i naše igre se moraju što bolje nositi sa svim tim parametrima. Rekao bih da mi je rješavanje tih optimizacijskih problema trenutno najzanimljiviji dio posla.

Također, sviđa mi se što su naše igre dovoljno “male” da svatko od nas ima relativno velik utjecaj na konačni proizvod i može dati svoj osobni doprinos samoj igri, a opet imaju velik broj igrača i lijep je osjećaj kad nešto što mi proizvedemo donosi toliku zabavu korisnicima diljem svijeta.

Kako bi mlađi programeri i studenti, s malo ili nimalo iskustva u razvoju igara, mogli započeti uspješnu karijeru u gamingu?

Gaming industrija u Hrvatskoj još uvijek je dosta mala tako da je zapravo teško i pronaći mlade programere s iskustvom u gamingu. Zbog toga u Nanobitu zapravo ne očekujemo od junior programera prethodno iskustvo izrade igara, a pogotovo ne mobilnih.

Što se tiče predznanja, najbitnija je dobra podloga programiranja općenito, a bilo koje praktično iskustvo je samo dodatni plus. Kod nas, novi zaposlenici uvijek imaju mentora koji im stoji na raspolaganju za sva pitanja i usmjerava ih u njihovom razvoju. Osim toga, organiziraju se i razni tech talkovi i interne radionice gdje se lako dijeli znanje unutar firme, a često postoje i prilike za sudjelovanje na konferencijama vezanima za industriju.

Rekao bih da je i igranje igara u slobodno vrijeme dosta korisno za rad u ovoj industriji, no ne i presudno. Dobro je tu i tamo vlastitu igru pogledati iz perspektive igrača, a to može biti lakše ako i sami igrate razne igre. S druge strane, konkurentske igre se također mogu sagledati iz perspektive developera što može postati dobar izvor novih ideja.

Što ti se najviše sviđa kod rada u Nanobitu?

Ove četiri godine u Nanobitu bih prije svega opisao kao zabavne. Ljudi Nanobita su ti koji Nanobit čine Nanobitom. Uvijek se nešto događa, netko nešto organizira, nešto se slavi, a to sve pridonosi zajedništvu i pozitivnoj atmosferi u firmi.

Jedna od stvari koje najviše cijenim u Nanobitu je to što nema cruncha, nema radnih vikenda ni upitnika oko godišnjih odmora, što može biti čest problem u ovoj vrlo kompetitivnoj industriji. Unatoč tome, tempo razvoja naših igara je i dalje vrlo jak i produktivnost je na visokoj razini, a rekao bih da je to velikim dijelom zbog tog pozitivnog okruženja i opuštene atmosfere.

Nažalost, zbog pandemije su privremeno onemogućena veća druženja, partyji, teambuildinzi, ali i to će proći u nekom trenu pa će se sve nadoknaditi.

Što bi savjetovao ambicioznim ljudima koji se žele razvijati u gamingu?

Nemojte se bojati izaći iz svoje sigurne zone i baciti u nešto novo s čime se niste još susreli. Po meni je to najbrži način za učenje i stjecanje praktičnog iskustva. Također, bitno je naći radno mjesto gdje ste okruženi ljudima koji su bolji od vas, jer inače nemate od koga učiti i s vremenom možete početi stagnirati. Uz dobre kolege i mentore, znanje se dijeli unutar tima i zbog toga cijeli tim zajedno napreduje.

Objava Kako izgraditi karijeru developera u gaming industriji, savjetuje developer s iskustvom pojavila se prvi puta na .debug.

Predstavila nam je današnji Nanobit u brojkama, opisala kako je developerima raditi u toj gaming kompaniji i – najzanimljive – objasnila zašto uvijek zapošljavaju samo juniore, koje onda isključivo vlastitim snagama pretvaraju u senior developere. Ispričala je i zanimljivu priču o tome kako je, zapravo, raditi u Nanobitu te najavila tko će biti Nanobitov predavač na .debugu.

Objava VIDEO: predstavljamo Nanobit, partnera .debuga pojavila se prvi puta na .debug.

Teško je to riječima prepričati, ali evo… Sinoć su, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali neki od najcjenjenijih i najuspješnijih predstavnika domaće tech scene, Damir Sabol, Alan Sumina, Tomislav Car i Matija Žulj, (su)osnivači Photomatha, Nanobita, Infinuma i Agrivija. U isti koš s njima – valjda zato što se u svakoj emisiji HRT-a mora pod mus ugostiti makar jednog političkog aparatčika, jer drugi razlog nitko normalan ne može otkriti – urednik je postavio i predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH, Zvonimira Frku-Petešića.

Spoj nespojivog rezultirao je urnebesnim showom u kojem je čak i spomenutoj četvorki IT-jevaca, poznatoj javnosti po izuzetnoj strpljivosti i vještini održavanja “pokerfacea” i u najbizarnijim situacijama, bilo teško suzdržati se da ne prasnu u smijeh. Dok je političar trabunjao o razlikama pri razvijanju začina za juhu i hard-diska, mi koji smo to slušali kod kuće mogli smo se u miru ugušiti od smijanja, no Sumina, Car i ekipa morali su glumiti da piju iz praznih čaša, gristi si usne i zakretati glavu suprotno od kamera da bi prikrili suze i smijeh…

Pogledajte i sami…

https://www.facebook.com/bugonline/videos/1828263627329355/

Bitan faktor u odigravanju ovog showa bio je fenomenalni režiser emisije, kojem valja odati priznanje za doista odlično odrađen posao. Biranjem pravih kadrova u pravim trenucima, postavio je goste u studiju u realne relacije. Tih nekoliko sekunda koje je prepoznao kao bitne govore baš sve o tome koliko hrvatska politika nema veze s uspjesima hrvatske tech scene kojima svjedočimo posljednjih tjedana, ali i koliko širokim rasponom neznanja, nepoštovanja i nerazumijevanja raspolažu političari kada su u pitanju nove tehnologije.

S jedne strane svjedočili smo sinoć, po stoti put, uspjehu temeljenom na znanju, pameti, upornosti, poduzetništvu, usponima i padovima i svemu onome što je dovelo do toga da je danas IT sektor jedna od rijetkih svijetlih točaka domaćeg gospodarstva, potpuno neovisna o političarima i izvršnoj vlasti, redovito “zadužena” za ispisivanje onih ne baš čestih lijepih priča po medijima….

S druge smo strane vidjeli, po tisućiti put, lupetanje, floskule, nepovezani i nikom razumljiv tijek misli i posvemašnju diskonekciju sa stvarnošću, istovremeno jednako komičnu, koliko i tragičnu, koja je dovela do toga da danas politiku povezujemo isključivo s pojavama kakve su korupcija, uhljebljivanje, lopovluk, mešetaranje i – općenito – glupost, dok njezine protagoniste doživljavamo kao kalune, zbog kojih mnogi plaču, ali kojima se, gostujući čak i na javnoj televiziji, naprosto ne možemo ne smijati.

Objava Tragikomično izdanje Otvorenog postavilo je hrvatsku IT scenu i hrvatsku politiku u realne relacije pojavila se prvi puta na .debug.

.debug: Predstavite nam za početak svoje radno mjesto…

Jure Rašić: Nanobit je najveći hrvatski gaming studio, u kojem radim na poziciji direktora proizvoda. Počeo sam kada je cijeli Nanobit bio samo dvojica osnivača, Alan i Zoran, a u 10 godina zaposlili smo više od 100 ljudi i naše je igre preuzelo više od 100 milijuna igrača.

U istom tonu okruglih brojeva, prošle smo godine postigli još jedan velik uspjeh – naša je igra, My Story, ušla u Top 100 igara na App Storeu u SAD-u, a u Top 10 u Velikoj Britaniji. My Story je igra u kojoj igrač prolazi kroz interaktivne priče i vlastitim izborima utječe na njezin daljnji tijek.

.debug: Odakle ideja za ovakvu igru?

JR: Cijela ideja za takav projekt došla je prirodno pošto smo sa ranijim igrama zakoračili u svijet interaktivnih igara koje se jako oslanjaju na priču. Prva u nizu takvih igara je bila Superstar Life gdje igrači budu u ulozi djevojke koja je na putu do slave u svijetu slavnih i poznatih. Godinu kasnije smo izbacili Hollywood Story gdje je naglasak na priče bio još izraženiji. Ponukani uspjehom te dvije igre te istraživanjem tržišta u to vrijeme zaključili smo da je projekt poput My Storya pravi fit i da bi mogao dobro proći na marketu.

Par godina kasnije, uspjeh se ostvario te je My Story jedan od top proizvoda Nanobita te je postao svojevrsna platforma za interaktivne priče različitih žanrova. Na takav smo uspjeh ponosni, jer nije mala stvar kad se igra iz Hrvatske uspije probiti na svjetskom tržištu do te razine. Na toj smo igri radili, u tom trenutku, dvije godine i bila je proizvod našeg najvećeg tima.

.debug: Recite nam onda nešto i o tom velikom timu

JR: U tome je zapravo i tajna uspjeha – važno je imati odličan tim koji zajedno stvara zabavu milijunima igrača. Mi se trudimo da svi naši nanopeeps, osim što su vrhunski stručnjaci u svojem području, budu i timski igrači te da imaju zajedničku motivaciju i proaktivnost da stvaraju stvarno iznimne proizvode.

Projekt ove veličine, da bi istinski bio atraktivan korisnicima, uključuje suradnju između mnogo različitih odjela, a u periodu u kojem smo razvijali My Story otvorili smo i neke posve nove pozicije. Sad imamo dizajnere priča, tim za stvaranje sadržaja, pisce, modnu stilisticu i kompozitora koji rade na igri uz veliki tim ilustratora, programera i testera. To su sve ljudi koji su u Nanobit došli s različitim pozadinama, što obrazovanja, što iskustva, a opet smo postigli neku sinergiju u kojoj oni svi surađuju i možda je najveća prednost svih zaposlenika u Nanobitu upravo taj timski duh.

.debug: Niste, dakako, sve odradili sami?

JR: Projekt ove veličine zahtijevao je suradnju sa vanjskim autorima koji su pisali priče za projekt, redom uspješni autori iz SAD-a koji ostvaruju milijunsku čitanost svojih knjiga.

.debug: Što nakon ovog uspjeha My Storyja? Na čemu danas radite?

JR: U ovom trenutku u firmi razvijamo dvije nove igre i zbog toga smo jako uzbuđeni, jer bi nam obje trebale izaći tijekom iduće godine. Jedna od njih je već u testiranju te pokazuje veliki potencijal, dok druga samo što nije spremna za testiranje… Također, u My Story ćemo dodavati nove priče i zanimljive nove feature.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Kako napraviti igru za top 100 na App Storeu? pojavila se prvi puta na .debug.