Java developeri uključeni su tijekom cijelog razvojnog ciklusa određenog proizvoda, a u njihove svakodnevne aktivnosti spada identificiranje i analiziranje različitih problema i pronalaženje efikasnih rješenja. Ostale dužnosti mogu uključivati uspoređivanje i dokumentiranje korisničkih zahtjeva, analiziranje podataka i ispitivanje osiguranja kvalitete.

Što je Java?

Java programski jezik je predstavljen javnosti 1995., od strane Sun Microsystemsa (sada dio Oraclea), te je programski jezik istovremeno objektno orijentiran i temeljen na klasama, a baziran na sintaksi C i C++ jezika. Java je poznata po svojoj efikasnosti u softverskoj brzini procesiranja, računalnim igrama, te desktop i mobilnim aplikacijama. Koristi se za razvoj softverskih i web baziranih aplikacija za različite platforme i vrlo je popularna zbog svoje lakoće korištenja za početnike, bez obzira što traži dosta vremena za potpuno savladavanje.

Što radi Java developer?

Java developeri su zaduženi za provođenje različitih zadataka kroz razvojni ciklus pojedinih aplikacija, od koncepta i dizajna pa sve do testiranja – što daje određenu sličnost s ostalim programskim jezicima visoke razine. U nastavku navodimo nekoliko osnovnih odgovornosti:

• Dizajn, implementacija i održavanje Java baziranih aplikacija
• Sudjelovanje u softverskim i arhitekturnim razvojnim aktivnostima
• Provođenje softverskih analiza, programiranje, testiranje i debugging
• Identifikacija produkcijskih i neprodukcijskih aplikativnih problema
• Transformacija zahtjeva u odredbe
• Razvoj, testiranje, implementacija i održavanje aplikativnog softvera
• Predlaganje izmjena u svrhu unapređenja postojećih Java aplikativnih procesa
• Razvoj tehničkog dizajna za aplikacijski razvoj
• Razvoj aplikativnog koda za Java programe

Od primjene u laptopima, podatkovnim centrima, igraćim konzolama, pa do superračunala, mobilnih telefona i Interneta, Java je sveprisutna. Kompanije kao što su Uber, Pinterest, Google, Instagram Spotify, Netflix ili Airbnb koriste programski jezik Java u svojem tech stacku. To dodatno podcrtava popularnost i efektivnost ovog programskog jezika. Ipak, u globalnim brojkama Java postupno gubi popularnost tokom posljednjih godina. Činjenica da najveće korporacije nastavljaju koristiti ovaj jezik doprinosi shvaćanju da je i dalje veoma pouzdan, te da posjeduje dobru podršku. Zbog toga Java ima tradicionalno dobru poziciju u industrijskom programiranju, te u poslovnom segmentu.

Kolika je plaća Java developera?

Plaće za Java developere u Europi kreću od 33,000 eura, te postupno rastu do 55,000 eura za developere srednjeg nivoa. Senior Java developeri mogu računati na plaće u rangu 45,000 – 70,000 eura ili više.

Prosječna plaća može varirati u ovisnosti o veličini kompanije, pa su zbog toga razvijene kompanije najčešće u mogućnosti ponuditi veće iznose u odnosu na startupe.

Kako postati Java developer?

Java developerima je potreban široki raspon vještina, od potpunog poznavanja osnova pa sve do najnovijih zbivanja. Osim toga, potrebno je da se njihovo iskustvo proteže i izvan granica programskog jezika, odnosno poznavanja kako razvojni proces se odvija i kako se orijentirati u razvojnim okruženjima unutar kojih se kod pokreće.

Poput ostalih polja softverskog razvoja, ne postoji linearan način učenja programskog jezika kao što je Java. Većina developera uči Java programski jezik tijekom formalnog obrazovanja. Ipak, ako niste imali priliku upoznati se sa Javom tokom ovog perioda, potrudili smo se istražiti i pronaći sveobuhvatnu mapu puta od samog početka do iskusnog Java developera.

Od većine onih koji se prijavljuju na Java developerske pozicije zahtjeva se da imaju diplomu iz računalnih znanosti, informacijskih sustava, matematike ili drugih srodnih polja. Diplome računalnih znanosti imaju tendenciju biti traženije obzirom da objedinjavaju predmete srodne Java programiranju uključujući podatkovne strukture, računalnu arhitekturu, upravljanje bazama podataka i statistiku.

Kandidati koji ne posjeduju diplomu iz bilo kojeg od navedenih polja ili formalno obrazovanje mogu računati na kompetentnost tek ako posjeduju značajno znanje i iskustvo iz programiranja u Javi.

Jesu li Java developeri i dalje traženi?

Java konstantno raste, stoga i mi developeri moramo rasti zajedno sa ovim jezikom. Od predstavljanja 1995., programski jezik zadržao je auru stabilnog i živopisnog iz razloga koji nadilaze robusnost i sadržajnost platforme. Svakih 3 do 12 mjeseci nove verzije platforme su dostupne developerima. Java Virtual Machine programski jezici nastavljaju sa rastom (npr. Kotlin). Stoga i potražnja za Java developerima ostaje i dalje na visokoj razini, podcrtavajući činjenicu da su u pitanju najlakše zapošljivi softverski profesionalci na tržištu rada.

Ovaj tekst nastao je u suradnji s WeAreDevelopers, vodećom dev zajednicom u Europi. Želite li biti u tijeku s najnovijim dev trendovima slijedite ovaj link.

Thomas Limbüchler

WeAreDevelopers

Objava Koja je uloga Java developera u razvoju proizvoda? pojavila se prvi puta na .debug.

Developeri, sistemski inženjeri i ostali računalni eksperti – jednom riječju IT-jevci – toliko su tražena radna snaga i u svijetu i u nas da danas mogu birati koji će posao raditi već na samom startu karijere. Početak, međutim, često određuje čitavu karijeru IT-jevaca, pa je važno odlučiti gdje i kako se obrazovati, kako ući u profesionalni svijet i kakva iskustva, te s kime, stjecati dok se olovo još kuje… Gost Tech Radara je Davor Runje, predsjednik CISEX-a, udruge softverskih izvoznika, s kojim razgovaramo o profesionalnim i obrazovnim prilikama za mlade IT-jevce…

Objava Kako započeti karijeru developera ili IT-jevca i koliko oni kod nas zarađuju? pojavila se prvi puta na .debug.

Fina je objavila analizu poslovanja poduzetnika koji se, prema klasifikaciji djelatnosti, u Hrvatskoj bave računalnim programiranjem. Analiza obuhvaća podatke od 2009. godine, zaključno s 2019. godinom.

U promatranom je razdoblju broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao za 165,3%: 2009. bilo ih je 1.173, a 2019. godine 3.112. U 2019. godini broj zaposlenih u ovoj djelatnosti bio je 15.072, odnosno gotovo tri puta viši nego 2009. godine, kada je hrvatsko tržište službeno brojalo tek 5.526 programera.

Jednako tako, najveći ukupni prihodi, u iznosu od 9,3 milijarde kuna, ostvareni su u 2019. godini. Usporedimo li to s 2009. godinom, vidljivo je da su ukupni prihodi u programerskoj djelatnosti gotovo četiri puta viši, a isto tako četiri puta je veća i ukupna dobit.

Rasli prihodi, dobit, izvoz i plaće

Poduzetnici u djelatnosti računalnog programiranja poslovali su pozitivno u promatranom razdoblju, kažu iz Fine. Najveću neto dobit ostvarili su u 2019. godini, a ona je iznosila milijardu kuna, dok je dobit ostvarena 2009. godine bila 228,1 milijun kuna.

Kad je riječ o trgovinskom saldu s drugim zemljama, programeri su se i u tom području iskazali. Prihodi od izvoza u promatranih 11 godina krenuli su s 458,8 milijuna kuna 2009., a završio na čak 3,8 milijardi kuna 2019. godine. Kod poduzetnika u ovoj grani industrije uvoz je također rastao, ali u manjem iznosu, te je u 2019. godini iznosio 1,1 milijardu kuna. Trgovinski saldo je, dakle, pozitivan kroz cijelo promatrano razdoblje, a u 2019. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja u 2019. godini iznosila je 8.715 kuna, što je 5,5% više u odnosu na prosječnu plaću obračunanu u 2018. godini (8.262 kn), odnosno 49,9% više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.815 kn).

Top poduzetnici

Ukupni prihodi vodećih 10 poduzetnika u 2019. godini u ovom sektoru iznosili su 2,59 milijardi kuna. KING ICT d.o.o. u 2019. godini bio je prvi po ukupnim prihodima (764,1 milijun kuna) i dobiti razdoblja (55,7 milijuna kn). Za usporedbu, 2009. godine KING ICT d.o.o. nije bio na rang listi top 10 po ukupnim prihodima, a prvi je bio APIS IT d.o.o., stoji u analizi Fine.

Najveći izvoznici u 2019. godini bili su Span d.d. (205,4 milijuna kn), Nanobit d.o.o. (193,6 milijuna kn) i Danieli Systec d.o.o. (162,6 milijuna kn).

Objava Hrvatski programeri zaslužni za 3,8 milijardi kuna vrijednosti izvoza, najveći izvoznik Span pojavila se prvi puta na .debug.

S početkom godine na snagu je stupio novi Zakon o strancima koji, među ostalim, regulira pitanje poslovanja digitalnih nomada u Hrvatskoj, o čemu smo već izvještavali. Osim tog pitanja, bitnog za ICT stručnjake i freelancere iz cijeloga svijeta, ovaj Zakon regulirao je i pitanje radnih dozvola te kvota za strance koji dolaze izvan područja EU.

Odredbe novog Zakona o strancima kažu kako Vlada Republike Hrvatske više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, već se poslodavci moraju za pronalaženje radne snage prvo obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će provoditi test tržišta rada (pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada).

Developeri, sistemci i UX dizajneri su dobrodošli

No, niti taj test tržišta rada neće se morati provoditi za sva zanimanja, odnosno taj će korak biti preskočen kada se radi o zapošljavanju u deficitarnim zanimanjima. Popis takvih zanimanja ažurirat će Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U prvoj inačici “Liste zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada“, objavljenoj 8. siječnja, nalazi se 40-ak zanimanja, među kojima su eksplicitno navedena i zanimanja programera, dizajnera korisničkog sučelja te sistemskog administratora.

U prijevodu na “ICT jezik”, kompanije koje žele zaposliti developere, sistemske inženjere ili UX/UI dizajnere s područja koje nije dio Europske unije, od sada će morati podnositi samo zahtjeve za izdavanjem dozvole za boravak i rad. Ovakav zahtjev podnose državljanin treće zemlje ili poslodavac, neposredno ili (zamislite!) e-mailom u nadležnoj policijskoj upravi.

Objava Olakšano zapošljavanje ICT stručnjaka iz trećih zemalja u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na .debug.

Teško je to riječima prepričati, ali evo… Sinoć su, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali neki od najcjenjenijih i najuspješnijih predstavnika domaće tech scene, Damir Sabol, Alan Sumina, Tomislav Car i Matija Žulj, (su)osnivači Photomatha, Nanobita, Infinuma i Agrivija. U isti koš s njima – valjda zato što se u svakoj emisiji HRT-a mora pod mus ugostiti makar jednog političkog aparatčika, jer drugi razlog nitko normalan ne može otkriti – urednik je postavio i predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH, Zvonimira Frku-Petešića.

Spoj nespojivog rezultirao je urnebesnim showom u kojem je čak i spomenutoj četvorki IT-jevaca, poznatoj javnosti po izuzetnoj strpljivosti i vještini održavanja “pokerfacea” i u najbizarnijim situacijama, bilo teško suzdržati se da ne prasnu u smijeh. Dok je političar trabunjao o razlikama pri razvijanju začina za juhu i hard-diska, mi koji smo to slušali kod kuće mogli smo se u miru ugušiti od smijanja, no Sumina, Car i ekipa morali su glumiti da piju iz praznih čaša, gristi si usne i zakretati glavu suprotno od kamera da bi prikrili suze i smijeh…

Pogledajte i sami…

https://www.facebook.com/bugonline/videos/1828263627329355/

Bitan faktor u odigravanju ovog showa bio je fenomenalni režiser emisije, kojem valja odati priznanje za doista odlično odrađen posao. Biranjem pravih kadrova u pravim trenucima, postavio je goste u studiju u realne relacije. Tih nekoliko sekunda koje je prepoznao kao bitne govore baš sve o tome koliko hrvatska politika nema veze s uspjesima hrvatske tech scene kojima svjedočimo posljednjih tjedana, ali i koliko širokim rasponom neznanja, nepoštovanja i nerazumijevanja raspolažu političari kada su u pitanju nove tehnologije.

S jedne strane svjedočili smo sinoć, po stoti put, uspjehu temeljenom na znanju, pameti, upornosti, poduzetništvu, usponima i padovima i svemu onome što je dovelo do toga da je danas IT sektor jedna od rijetkih svijetlih točaka domaćeg gospodarstva, potpuno neovisna o političarima i izvršnoj vlasti, redovito “zadužena” za ispisivanje onih ne baš čestih lijepih priča po medijima….

S druge smo strane vidjeli, po tisućiti put, lupetanje, floskule, nepovezani i nikom razumljiv tijek misli i posvemašnju diskonekciju sa stvarnošću, istovremeno jednako komičnu, koliko i tragičnu, koja je dovela do toga da danas politiku povezujemo isključivo s pojavama kakve su korupcija, uhljebljivanje, lopovluk, mešetaranje i – općenito – glupost, dok njezine protagoniste doživljavamo kao kalune, zbog kojih mnogi plaču, ali kojima se, gostujući čak i na javnoj televiziji, naprosto ne možemo ne smijati.

Objava Tragikomično izdanje Otvorenog postavilo je hrvatsku IT scenu i hrvatsku politiku u realne relacije pojavila se prvi puta na .debug.

Softverski developer Krešimir Mudrovčić iz Fivea vratio se u Hrvatsku iz Estonije u koju je otišao prije sedam godina. Tamo je radio u Skypeu, živio u Tallinu, i kaže da mu je bilo – super. Međutim, nakon nešto više od tri i pol godine odlučio se vratiti, pronašao je posao u Fiveu u kojem već gotovo četiri godine radi kao Product manager.

Što ga je nagnalo da se vrati iz dijaspore – pogledajte u najnovijoj epizodi Tech Radara.

https://www.facebook.com/FiveNYC/posts/2622148897828289

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Developer Fivea vratio se u Hrvatsku, ovo je njegova priča pojavila se prvi puta na .debug.

Pitali smo ovim povodom programere domaće developerske tvrtke Trikoder, također sudionike .debuga, o njihovim “izvannastavnim aktivnostima”, hobijima, sportovima i drugim sadržajima kojima se vole opuštati u slobodno vrijeme. Evo kakve smo odgovore dobili…

Što developeri Trikodera rade kada ne rade?

Damir Trputec (developer): Bubnjeve sviram već 15-ak godina. Punim se pozitivnom energijom sa svakom probom ili samo vježbanjem, daje mi mogućnost kreativnog izražavanja. Sviranje ima odličan učinak na duh i tijelo, a u zdravom tijelu – zdrav developer.

Vedran Križek (CTO): Trenutno učim svirati jazz na gitari, em zato jer uživam u procesu učenja novih stvari em zato sto obožavam improvizaciju. Osim toga čitam knjige. Papirnate knjige. Zato jer sam star. Valjda zato i učim jazz a ne trap. Osim toga nedavno sam napravio pivo. Ispalo je apsolutno odvratno, kao karbonizirana alkoholna karamela. Ali bilo je zabavno (sve osim kušanja, ono je bilo užas) pa planiram pokušati opet.

Alen Pokos (zamjenik CTO-a i voditelj arhitecture tima): Jedan od zanimljivih hobija kojim se bavim su utrke dronova. Radi se o vožnji i utrkama DIY (do it yourself) dronova kroz FPV (first person view). Razlikuju se među ostalom po tome što nemaju autonomnost i stabilizaciju letenja nego se sve radi kroz kontrole pilota. Takvi dronovi su okretniji i brži od komercijalnih i kroz FPV naočale daju dojam pilotu kao da se nalazi unutar te letjelice. Kao član Drone racing team Croatia promoviramo ovaj hobi u Hrvatskoj, organiziramo utrke i odlazimo isto tako na utrke u inozemstvo.

Krešo Kunjas (senior/lead developer/mentor): u slobodno vrijeme bavim se plesom, točnije salsom i argentinskim tangom. U plesu sam već više od 10 godina, te sam tijekom svoje plesne “karijere” držao tečajeve salse, nastupao kao dio show grupe (čak i na Plesu sa zvijezdama!). Ples mi je definitivno pomogao kod samopouzdanja, otvorenosti i komunikacije s ljudima, što je dosta bitno za senior developera.

Dora Šurija (design team lead): Kako se većina našeg posla i života svodi na višesatno sjedenje ispred monitora, trudim se većinu svojih hobija koncentrirati na prirodu i aktivnosti na svježem zraku. Upravo radi toga i radi velike ljubavi prema životinjama, moj najdugotrajniji hobi je volontiranje u udruzi za zaštitu životinja “Noina arka”, gdje svaki vikend već 13 godina posvećujem vrijeme ranjenim i napuštenim životinjama. Pomaganjem njima zapravo pomažem i sebi jer mi upravo ta aktivnost raščisti mozak od svega pa i poslovnog stresa. Osim toga, upravo iz te udruge sam udomila i svoju pasicu Izzy koja je postala svojevrsna maskota Trikodera i koja nekim zaposlenicima u firmi dobro dođe za povremena “antistress” maženja.

Marko Pranjić (data scientist): U radno vrijeme okupiran sam praćenjem, treniranjem i optimiranjem modela strojnog učenja, većinom umjetnih neuronskih mreža, dok u slobodno vrijeme rado čitam vijesti iz znanosti. Često su to tekstovi i znanstveni članci vezani uz umjetnu inteligenciju ali i svaki drugi tekst iz biologije, kemije i fizike koji me uči da svijet u kojem živimo skriva još puno iznenađenja. Kao izazov, volim razmišljati o algoritamskim problemima. Za aktivni odmor biram društvene plesove i trenutno pohađam tečaj argentinskog tanga. Kad mi se pruži prilika za duži odmor, tražim priliku za ronjenje na moru i istraživanje podmorja.

Jurica Skorin (team leader i senior backend developer): Fizička aktivnost je ono što me u potpunosti resetira od napornog radnog dana na poslu i pomaže mi da sutradan dođem sa svježim pogledom i novim idejama. Iz tog razloga “drugu smjenu” redovito odrađujem na odbojkaškim terenima, a vikende često provodim na turnirima ili utakmicama. Ove godine se trud isplatio te sam postao i prvak Hrvatske u odbojci na pijesku u paru s Hrvojem Zelenikom. Uz to, slobodno vrijeme volim provoditi u kuhinji, fino kuhajući i fino jedući.

Vedran Mihočinec (tech lead/senior backend developer/mentor): Kao glazbenik bavim se skladanjem, sviranjem te od nedavno i pjevanjem. Kroz godine paralelnog programiranja i bavljenja glazbom uočio sam kako imaju slične temelje, a to su kreativnost, želja za konstantnim napretkom i fokus. Upravo zbog ovog zadnjeg, fokusa, vidim ih kao dva odvojena svijeta: kada sam u svijetu glazbe postoji samo glazba, kada sam u svijetu programiranja postoji samo programiranje. Također, dugogodišnji hobi mi je i filozofija/psihologija te kao certificirani life coach stečena znanja koristim u “soft skill” situacijama i mentoringu. Smatram da najbolje vizije rješenja izazova dolaze kada se prepustimo bujici misli, isto kao kada tražimo ključeve koje ne znamo gdje smo stavili dok nam se odjednom ne upali lampica.

Trikoder

Trikoder je osnovan 2008. godine i razvio se zahvaljujući uspješnom povezivanju individualnih potencijala i timskog rada. Od 2018. godine dio je Styria Digital Marketplacea gdje funkcionira kao web, mobile i data science tvrtka koja ispunjava potrebe klijenata u praćenju i oblikovanju tehnologije prema njihovim potrebama. Jedan od najboljih primjera za to je usluga foto-prepoznavanja kao dio Njuškalove aplikacije za predaju oglasa na mobilnim uređajima, temeljena na strojnom učenju kroz više milijuna oglasa.

Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.

Objava Pitali smo developere Trikodera čime se bave u slobodno vrijeme pojavila se prvi puta na .debug.