Microsoft je na aktualni val novih najava u području umjetne inteligencije, koji uključuje nove funkcije ChatGPT-a i Googleov Gemini 2.0, odgovorio otvaranjem svojeg GenAI alata za programere. Njihov GitHub Copilot, jedan od prvih takvih alata za pomoć pri programiranju, po novome se može koristiti i bez plaćanja.

Uz limite, ali visoke

Novi besplatni paket dostupan je po novome svima, a jedini preduvjet je posjedovanje korisničkog računa na GitHubu. “Bez probnog razdoblja. Bez pretplate. Bez kreditne kartice”, opisuju iz Microsofta svoj novi potez i preusmjeravaju korisnike na upute kako omogućiti svojeg AI pomoćnika unutar njihovog programerskog paketa Visual Studio Code.

U paketu GitHub Copilot Free svi korisnici dobivaju kredit od po dvije tisuće dovršavanja kôda mjesečno, što se prevodi u oko 80 svakog radnog dana i trebalo bi mnogim programerima biti sasvim dovoljno. Uz to, krediti uključuju i 50 chat upita Copilotu mjesečno te puni pristup chatbotima s modelima GPT-4o i Claude 3.5 Sonnet.

Svi oni, koji dostignu te limite, mogu potom prijeći na naplatni, neograničeni, plan pretplate, koja i dalje košta 10 dolara mjesečno za privatne te 19 dolara mjesečno po korisniku za poslovne korisnike. Pretplata uključuje i pristup modelima o1 i (od sljedeće godine) Gemini za dodatnu podršku. S ovim značajnim potezom Copilot postaje integralnim dijelom razvojnog paketa VS Code i njegovog budućeg korisničkog iskustva, zaključuju iz Microsofta u objavi ovog svojeg “božićnog poklona”.

Objava Pomoćnik za programiranje GitHub Copilot dostupan i besplatno pojavila se prvi puta na .debug.

Programski jezici, kao što su C i C++, omogućavaju izravan pristup memoriji računala, što sa sobom donosi brojne rizike i opasnosti. Kroz programe pisane u tim jezicima moguće je ponekad kompromitirati sustave kroz poznate i manje poznate sigurnosne ranjivosti, a izravan pristup memoriji čini svaki propust još opasnijim. Nakon više od dva desetljeća borbe s problemom sigurnosti memorije u navedenim jezicima, u SAD-u je stigla čak i preporuka saveznih vlasti da se svi naslijeđeni programi iz njih prepišu u neki drugi, memorijski sigurniji jezik, kao što je Rust.

Prioritet je sigurnost

Nedavna istraživanja Microsofta i Googlea također su otkrila da je oko 70% svih sigurnosnih ranjivosti danas povezano s problemima sigurnosti memorije, a gotovo sve to moguće je eliminirati prelaskom na drugi programski jezik. Posljednjih godina zabilježen je velik rast popularnosti Rusta, pa su u američkoj vojno-tehnološkoj agenciji DARPA odlučili zajahati na tom valu, ispoštovati preporuke saveznih vlasti te sva svoja postojeća softverska rješenja prepisati u taj programski jezik.

No, oni to ne žele činiti “ručno”, niti – kako se to ponekad čini – upisivanjem C programskog koda u alat kao što je ChatGPT, koji ga može lako i efikasno prepisati u Rustu. Naprotiv, u DARPA-i žele stvoriti vlastito rješenje za prevođenje programskog koda, koje bi radilo na potpuno automatiziran način. U te svrhe pokrenuli su program TRACTOR (Translating All C to Rust), unutar kojeg će tražiti vanjske ponude za izradu automatiziranog “prevoditelja”.

Rješenje, koje bi program trebao izroditi, morat će pokazivati jednaku razinu kvalitete i stila pisanja Rust koda kao i ljudski developeri, a krajnji rezultat te aktivnosti bit će eliminiranje cijele jedne kategorije ranjivosti povezanih sa sigurnošću memorije, od kojih pate C i C++. Agencija očekuje da će dobiti kvalitetne prijedloge, koji će se oslanjati na velike jezične modele (uz dramatično poboljšanje njihove izvedbe), statičke i dinamičke analize, a posao prepisivanja programa odrađivat će unutar zadanih pravila i poštujući sve sigurnosne preporuke.

Oni koji misle da mogu izraditi takvo rješenje, na DARPA-in se natječaj TRACTOR mogu prijaviti do 26. kolovoza.

Objava DARPA traži rješenje za automatizirano prevođenje programa iz C-a u Rust pojavila se prvi puta na .debug.

Protekloga listopada Hrvatski audiovizualni centar prvi je put bio raspisao javni poziv za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara, na sličan način kako već godinama potiče ostale kreativne industrije. Autori videoigara mogli su se tada javiti na Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2021. godini, u kategoriji “poticanje razvoja i proizvodnje videoigara”, a kako je i bilo najavljeno, 90 dana po isteku roka za prijavu objavljeni su i rezultati.

Na prošlotjednoj sjednici HAVC-a donesene su odluke o raspodjeli sredstava prema ovom Javnom pozivu, na koji se u potkategoriji razvoja projekta prijavilo 26 projekata, dok se na potkategoriji proizvodnje prijavilo 20 projekata.

U potkategoriji proizvodnje odobrena su dva projekta, dok je u potkategoriji razvoja odobreno šest projekata. Odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 595.000 kuna, objavio je HAVC nakon sjednice.

Uz popis dobitnika, koji prenosimo u nastavku, objavljena su i obrazloženja uz svakog od dobitnika. U njima je umjetnički savjetnik za videoigre Andrej Kovačević, istaknuo kako se radi o vrlo interesantnim, žanrovski raznorodnim projektima koji će obogatiti hrvatsku scenu videoigara.

Dobitnici poticaja – proizvodnja videoigara

Dobitnici poticaja – razvoj videoigara

Objava HAVC objavio kojim će domaćim developerima dati poticaje za razvoj i proizvodnju videoigara pojavila se prvi puta na .debug.

Hrvatsko audiovizualno vijeće na temelju prijedloga ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra raspisalo je Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2021. godini, koji od sada uključuje i kategoriju “poticanje razvoja i proizvodnje videoigara”. Prvi je ovo puta da će HAVC u sklopu svojeg poticanja kreativnih industrija uključiti i onu koja se tiče videoigara.

Cilj ove kategorije unutar Javnog poziva je potaknuti razvoj izvrsnosti videoigara edukativnog, kulturnog i/ili umjetničkog značaja koji su od interesa za Republiku Hrvatsku te hrvatsku i europsku audiovizualnu kulturu, stoji u objavi HAVC-a.

Cjeloviti tekst Javnog poziva i informacije o svim uvjetima prijave dostupni su na stranicama Hrvatskog audiovizualnog centra, a rok za prijavu projekata na javni poziv je 19. studeni 2021. godine. HAVC je za ovaj projekt izdvojio ukupno 595.000 kuna, a odluke o raspodjeli tih sredstava na prijavljene tražitelje poticaja bit će donesene u roku od 90 dana od isteka roka za prijavu.

Prijave se, uz svu potrebnu dokumentaciju, podnose elektroničkim putem na internetskoj stranici HAVC-a.

Pravo sudjelovanja u Javnom pozivu imaju pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili one koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj, upisane u sudski ili drugi registar za obavljanje audiovizualnih te računalnih i srodnih djelatnosti, producent, zajednički s glavnim autorom videoigre (npr. glavni dizajner, kreativni direktor), s koncepcijom igre tj. skraćenim oblikom dokumenta dizajna videoigre za koji su uređena autorska prava.

Nakon prijave, razmatranje i vrednovanje projekata prijavljenih na Javni poziv obavljat će umjetnički savjetnici za ovu kategoriju, a na njihov će prijedlog potom morati usvojiti HAVC.

Objava Hrvatska prvi puta kroz HAVC novčano potiče razvoj videoigara pojavila se prvi puta na .debug.

Ovo rješenje nastalo je u organizaciji OpenAI, naziva se Codex, i već u svojoj prvoj inačici djeluje prilično impresivno. Codex služi kao svojevrsni prevoditelj iz engleskog u neki od programskih jezika (Python, JavaScript, Go, Perl, PHP, Ruby, Swift, TypeScript…). U pozadini svega stoji poznati algoritam umjetne inteligencije GPT-3 koji služi za tumačenje prirodnog jezika, a potom novi sustav pokušava interpretirati naredbe onako kako bi ih programer napisao.

Vi pišete što želite, on programira

Autori kažu kako trenutačno Codex može točno razumjeti ono što od njega tražite u oko 37% slučajeva, no s ugrađenim svojstvom strojnog učenja taj će se postotak vrlo brzo povećati.

U demo videu ispod ove vijesti možete vidjeti kako je u Codexu moguće već sada izraditi jednostavnu igricu, i to samo opisujući ono što bismo željeli vidjeti na ekranu, ili se pak igrati s osnovnim funkcijama ispisivanja poruke “Hello world” na različite načine. Povrh toga što razumije osnovne naredbe i pretvara ih u kod, ovaj sustav može se povezati i s brojnim vanjskim API-jima i “naučiti” ih iskorištavati kako bi stvorio složenije programe.

OpenAI Codex dostupan je putem API-ja u javnoj beti, no isprobati ga mogu tek oni koji se prijave na listu čekanja i dočekaju svoj red. Naglasak je na poslovnim subjektima koji će nadograđivati sustav i na temelju Codexa izraditi neka nova, još bolja rješenja.

Demo video: izrada igre

Demo video: Hello world

Objava Programiranje prirodnim jezikom, iz kojeg AI stvara programski kod pojavila se prvi puta na .debug.

Kompanija koja se bavi analizom kvalitete softvera, TIOBE, objavila je svoju redovnu mjesečnu analizu najpopularnijih programskih jezika na svijetu, a na njoj je barem jedno veliko iznenađenje. Na prvom mjestu trenutačno se nalazi C, a na drugom je Java. Ova dva jezika zamijenili su svoja mjesta na vrhu ljestvice od prošloga travnja. Na trećem je mjestu vrlo popularni Python, a slijede ih C++, C#, Visual Basic, JavaScript, Assembly, PHP i SQL.

Ono što su analitičari primijetili jest da je nakon više godina iz top 20 ispao Objective-C, za koji smatraju i da se vrlo vjerojatno tamo više neće vratiti. Njegova popularnost očekivano je počela padati kada ga je Apple 2014. godine odlučio zamijeniti Swiftom kao glavnim programskim jezikom za svoje mobilne aplikacije. Sedam godina nakon ove “smrtne presude” Objective-C ispao je s ove liste, a Swift na njoj drži 15. mjesto.

Povratak “dinosaura”

Iznenađenje koje smo spomenuli nalazi se na samom začelju. Dvadeseti najpopularniji programski jezik u svijetu trenutačno je “dinosaur” Fortran. Na ovo se mjesto vratio nakon više od 10 godina, a njegova popularnost primarno začuđuje jer je riječ o prvom komercijalnom programskom jeziku koji je nastao prije čak 64 godine. Analitičari TIOBE-a kažu da je Fortran ponovno popularan zbog sve većih potreba za znanstvenom obradom podataka, za što je primarno specijaliziran. Posljednja stabilna inačica Fortrana objavljena je 2018. godine, a prošle se godine u ovo vrijeme našao na 34. mjestu ljestvice.

Ljestvica, odnosno TIOBE Programming Community indeks je pokazatelj popularnosti programskih jezika koja se ažurira svakog mjeseca. Podatke za nju prikupljaju iz mnogo izvora kako bi izračunali rang pojedinog jezika. Naglašavaju kako ljestvica ne odražava “najbolje” programske jezike ili one u kojima se trenutačno piše najviše linija koda, već one koje developerska zajednica smatra najpopularnijima i najviše ih, primjerice, pretražuje na Googleu i drugim servisima.

Objava Prastari Fortran vratio se među 20 najpopularnijih programskih jezika pojavila se prvi puta na .debug.

U aplikaciji za upravljanje elektroničkom poštom Windows Mail u četvrt stoljeća starim Windowsima 95, netko je tek sada otkrio easter egg koji su tamo postavili njezini programeri i potpisali svoj rad

Objava U Windowsima 95 nakon 25 godina otkriven do sada nepoznati easter egg pojavila se prvi puta na .debug.

Developeri, sistemski inženjeri i ostali računalni eksperti – jednom riječju IT-jevci – toliko su tražena radna snaga i u svijetu i u nas da danas mogu birati koji će posao raditi već na samom startu karijere. Početak, međutim, često određuje čitavu karijeru IT-jevaca, pa je važno odlučiti gdje i kako se obrazovati, kako ući u profesionalni svijet i kakva iskustva, te s kime, stjecati dok se olovo još kuje… Gost Tech Radara je Davor Runje, predsjednik CISEX-a, udruge softverskih izvoznika, s kojim razgovaramo o profesionalnim i obrazovnim prilikama za mlade IT-jevce…

Objava Kako započeti karijeru developera ili IT-jevca i koliko oni kod nas zarađuju? pojavila se prvi puta na .debug.

Kad je riječ o programiranju, teško da će ga itko izvan kruga developera opisati kao zabavno, no projekt o kojem sada pišemo trebao bi zainteresirati i one koji s programiranjem nemaju previše doticaja. Zanimljivo, ovdje se radi o vrlo starom projektu, čiji izvori datiraju još iz 2006. godine, no proteklih je dana izazvao dosta zanimanja kada je postavljen na Reddit uz dodatak YouTube videa u kojem se opisuje o čemu se radi.

Naime, programer Andy Sloane izradio je malen program u C-u koji prikazuje ASCII znakove, a njima na ekranu iscrtava tradicionalno američko slatko pecivo donut, odnosno krafnu s rupom. Donut se u ASCII art obliku okreće u sve tri dimenzije i tako daje dobru 3D vizualizaciju.

No, da stvar bude bolja, Sloane je svoj programski kod napisao tako da i on u sirovom obliku ima – oblik iste te krafne. Tu se poslužio malenim trikom, pa je u kod dodavao komentare kako bi na ekranu dobio pravi oblik, no finalni efekt je dovoljno zanimljiv da mu to oprostimo.

Da ne stane samo na tome, u videu je pojašnjeno kako se dobiva ova “magija”. Od iscrtavanja krugova, preko dobivanja toroidalnog oblika krafne, pa sve do projekcije istoga u tri dimenzije na ekranu – sva čar je u matematici, a ona, iako je originalni projekt star 14 godina, nije zastarjela.

Objava Programski kod u obliku krafne – prikazuje 3D krafnu pojavila se prvi puta na .debug.

Teško je to riječima prepričati, ali evo… Sinoć su, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali neki od najcjenjenijih i najuspješnijih predstavnika domaće tech scene, Damir Sabol, Alan Sumina, Tomislav Car i Matija Žulj, (su)osnivači Photomatha, Nanobita, Infinuma i Agrivija. U isti koš s njima – valjda zato što se u svakoj emisiji HRT-a mora pod mus ugostiti makar jednog političkog aparatčika, jer drugi razlog nitko normalan ne može otkriti – urednik je postavio i predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH, Zvonimira Frku-Petešića.

Spoj nespojivog rezultirao je urnebesnim showom u kojem je čak i spomenutoj četvorki IT-jevaca, poznatoj javnosti po izuzetnoj strpljivosti i vještini održavanja “pokerfacea” i u najbizarnijim situacijama, bilo teško suzdržati se da ne prasnu u smijeh. Dok je političar trabunjao o razlikama pri razvijanju začina za juhu i hard-diska, mi koji smo to slušali kod kuće mogli smo se u miru ugušiti od smijanja, no Sumina, Car i ekipa morali su glumiti da piju iz praznih čaša, gristi si usne i zakretati glavu suprotno od kamera da bi prikrili suze i smijeh…

Pogledajte i sami…

https://www.facebook.com/bugonline/videos/1828263627329355/

Bitan faktor u odigravanju ovog showa bio je fenomenalni režiser emisije, kojem valja odati priznanje za doista odlično odrađen posao. Biranjem pravih kadrova u pravim trenucima, postavio je goste u studiju u realne relacije. Tih nekoliko sekunda koje je prepoznao kao bitne govore baš sve o tome koliko hrvatska politika nema veze s uspjesima hrvatske tech scene kojima svjedočimo posljednjih tjedana, ali i koliko širokim rasponom neznanja, nepoštovanja i nerazumijevanja raspolažu političari kada su u pitanju nove tehnologije.

S jedne strane svjedočili smo sinoć, po stoti put, uspjehu temeljenom na znanju, pameti, upornosti, poduzetništvu, usponima i padovima i svemu onome što je dovelo do toga da je danas IT sektor jedna od rijetkih svijetlih točaka domaćeg gospodarstva, potpuno neovisna o političarima i izvršnoj vlasti, redovito “zadužena” za ispisivanje onih ne baš čestih lijepih priča po medijima….

S druge smo strane vidjeli, po tisućiti put, lupetanje, floskule, nepovezani i nikom razumljiv tijek misli i posvemašnju diskonekciju sa stvarnošću, istovremeno jednako komičnu, koliko i tragičnu, koja je dovela do toga da danas politiku povezujemo isključivo s pojavama kakve su korupcija, uhljebljivanje, lopovluk, mešetaranje i – općenito – glupost, dok njezine protagoniste doživljavamo kao kalune, zbog kojih mnogi plaču, ali kojima se, gostujući čak i na javnoj televiziji, naprosto ne možemo ne smijati.

Objava Tragikomično izdanje Otvorenog postavilo je hrvatsku IT scenu i hrvatsku politiku u realne relacije pojavila se prvi puta na .debug.