Sve što polaznicima za početak treba jesu entuzijazam, poznavanje osnova kodiranja (HTML, CSS, JavaScript…), proaktivnost i interes za radom na zanimljivim projektima u području digitalizacije. Ekipa iskusnih Frontend Developera IBM iX-a će se pobrinuti za sve ostalo:

• na raspolaganje se dobiva Apple MacBook Pro
• podrška iskusnog Frontend Developera – mentora
• mjesečni džeparac u iznosu od 5.500 kuna neto – jer se cijene vrijeme i rad
• priliku za učenje i rad na zanimljivim projektima
• rad u okruženju jednakih entuzijasta i u prijateljskoj atmosferi

Oni koji “prežive” internship (just kidding) – dobivaju priliku da se nastave dalje razvijati u ovoj digitalnoj agenciji kao Junior Frontend Developer.

U IBM iX-u prijave zaprimaju do 15.4.2022. Nakon zaprimanja i pregleda prijava, uslijedit će slanje tehničkog testa kandidatima te intervju.

Početak Frontend Internshipa je planiran za 6.6.2022. Praksa se odvija na daljinu, ali od kandidata se traži da budu blizu jednoj od kompanijskih lokacija kako bi kasnije bilo moguće odraditi onboarding i mentorstvo u njihovim uredima.

FRONTEND ALUMNIJI

Alumniji i trenutačni članovi IBM iX Frontend tima podijelili su svoje prošlogodišnje iskustvo, ali i savjete za buduće frontendaše – evo što kažu:

Marija

“Mi smo postali baš ekipica – družili smo se i bodrili koliko smo stigli, ali emocije koje smo dijelili jedni s drugima, te jednostavno na kraju i povežu. Iskreno, bilo je tu plakanja i odustajanja, no uz podršku drugih uspjela sam izgurati, stisnula zube i hrabro rekla – idemo dalje, idemo do kraja! Važno je da se budući frontendaši mogu posvetiti treninzima i radu na simulacijskim projektima u punom radnom vremenu. Ovo je svakako super prilika – nešto na čemu sam ja izuzetno zahvalna. Sve ostalo je ionako u tvojim rukama!”

Filip

“Meni je bilo fora vidjeti što firme zapravo očekuju od juniora. Smatram da je akademija bila odlična prilika da naučim nešto novo, ali i da vidim kako se diše u praksi i radi na realnim projektima – nešto što bi teško mogao samostalno. Zanimljivo, no ja sam mislio da ću se baviti backendom, a frontend mi nije bio privlačan – CSS nisam htio ni pogledati. Prijavio sam se jer sam prethodno radio za frenda full web stranicu i to mi se jako dopalo – eto, prešao sam na tamnu stranu, ili možda svijetlu – ovisi kako okreneš haha.”

Ivan

“U četiri mjeseca smo prošli jako puno gradiva što nisam očekivao, ali mislim da je to super. Ekipa je bila super, upoznao sam puno novih ljudi koji su mi slični. Ne mogu reći da sam po završetku akademije sve naučio, no to nije bio niti cilj. Važno je da smo prošli sve bitno i da znamo gdje potražiti kako se nešto implementira – naučit ćeš sve kad ti zatreba. U mom slučaju, mogu reći da se trud svakako isplatio jer nije često da ti prvi posao koji dobiješ bude i onaj koji želiš – tako da, mislim da neću tako skoro otići iz firme.”

Objava IBM iX Frontend Akademija – 4 mjeseca plaćene prakse za studente i mogućnost zaposlenja pojavila se prvi puta na .debug.

Riječ je o četverotjednom projektu u kojem je Q u suradnji s Algebrom, RIT-om, FER-om i FOI-em odabrao 12 vrhunskih studenata, koji su potom dobili priliku steći iskustvo u jednoj od najpopularnijih domaćih tech kompanija.

Tijekom četiri tjedna stažisti su dobili priliku osjetiti rad u svjetski priznatoj agenciji kroz sudjelovanje u radu s četiri različita odjela – Frontend, Backend, Mobile, Business Analysis. Studenti su sudjelovali na sastancima, radionicama i ceremonijama i upoznali se s radom voditelja odjela, kao i s internim procesima, najmodernijim alatima, metodologijama te proizvodima koje produciraju Q-ovi stručnjaci.

“Mislim da studentima u Hrvatskoj nedostaje prakse i praktičnog rada. Q Scrubs nam je tek prvi u nizu inicijativa koje planiramo kako bismo uključili mlade ljude u IT sektor što ranije i omogućili im da rade bok uz bok s našim stručnjacima na globalnim projektima. Ponosni smo na ovaj program jer je jednostavan, praktičan i realan”, istaknuo je CEO Q-a Filip Ljubić.

Stažisti su radili u hibridnom načinu rada te su iz prve ruke imali priliku isprobati fleksibilnost koju Q-ovi stručnjaci imaju na raspolaganju. Stvorili su sliku kako funkcionira IT firma i njeni odjeli te o čemu sve moraju voditi računa kada je riječ o internim i eksternim klijentima.

“Kultura i generalna atmosfera u uredu je top, ekipa je društvena i spremna pomoći. Dobro je znati da nije se ništa strašno ne događa unutar korporacijske okoline”, izjavio je jedan od polaznika Q Scrubsa. Studenti su ispričali i što su sve naučili tijekom četverotjednog programa: “Iz prve ruke smo vidjeli kako funkcioniraju sastanci. Imali smo predavanja koja su bila korisna, te smo dobili task na kojem smo trebali raditi.”

Hrvatska IT tvrtka Q poznata je po aktivnostima za svoje stručnjake i one koji će to tek postati. Osim što su proglašeni najboljim poslodavcem po ocjenama zaposlenika, uvršteni su i u Top 1% IT kompanija u svijetu po zadovoljstvu zaposlenika od strane Peakona. Već preko godinu dana nalaze i u elitnom društvu 20 najboljih svjetskih development tvrtki po Clutchu, vodećoj svjetskoj platformi za rangiranje IT tvrtki.

Objava Dvanaest studenata dobilo priliku steći iskustvo u jednoj od najboljih domaćih IT tvrtki pojavila se prvi puta na .debug.

Tečaj će trajati osam tjedana, tijekom kojih će studenti naučiti kako nastaje dizajn za mobilne i web aplikacije te osmisliti i dizajnirati vlastitu aplikaciju od nule.

Predavanja će se održavati jednom tjedno po 2 sata, a iskusni Infinumovi mentori će polaznicima kroz svih 8 tjedana biti na raspolaganju za konzultacije.

Prijave su otvorene do 19. rujna, zato požuri i osiguraj svoje mjesto na Design Courseu. Saznaj više na linku i prijavi se!

Objava Prijave za Infinum Design Academy su otvorene pojavila se prvi puta na .debug.

Prosječna osoba tijekom dana koristi 9 mobilnih aplikacija, odnosno njih 30 mjesečno. Ako ste kao prosječan korisnik pametnog telefona, velika je vjerojatnost da na mobitelu imate 80 aplikacija, a to znači da 62% aplikacija koje ste jednom skinuli, zapravo samo skupljaju prašinu na vašem telefonu. I dok je to informacija koja vama možda znači da trebate napraviti inventuru, sigurno neće tako dobro sjesti developerima koji ih razvijaju.

Kako se razvijaju aplikacije koje neće završiti u digitalnom košu za smeće već 15 godina znaju u Infinumu, vodećoj hrvatskoj tvrtki za dizajn i razvoj softvera iza koje je više od 1150 uspješnih projekata. Ove godine, šesti put, kroz Infinum Academy dijele svoje znanje sa studentima i onima koji su nedavno diplomirali.

Infinum Academy

Kroz ljetnu praksu u trajanju od pet tjedana stručnjaci iz Infinuma i tvrtke Porsche Digital Croatia, koju je Infinum prošle jeseni u Zagrebu pokrenuo s Porsche Digitalom, podučit će polaznike kako napraviti web ili mobilnu aplikaciju, te kako postati stručnjak za Android, iOS, Ruby on Rails, Spring & Kotlin i JS & Angular i tako steći potrebno znanje za tržište rada.

Prijave se zaprimaju do 31. svibnja, a svi koji se dvoume prijaviti se ili ne, dilemu mogu razriješiti na online eventu Infinum Academy Sneak Peek, 18. svibnja u 17 sati, kada će predstaviti predavače, tečajeve i sve detalje, uz mogućnost da predavače pitate sve što vas zanima.

Diplomu Infinum Academyja dosad je dobilo 276 polaznika, gotovo svaki je nakon toga pronašao posao, a svaki 4. polaznik nakon prakse se zaposlio u Infinumu.

Filip Gulan Infinum Academy je završio još 2015. godine, nakon čega se zaposlio u Infinumu. Danas radi na poziciji iOS & R&D Team Leada, a također je i jedan od mentora na iOS tečaju. O akademiji kaže:

Upisao sam Infinum Academy jer sam želio steći praktično iskustvo u programiranju. Svidjelo mi se što smo na kraju svakog predavanja dobili zadaću koju bi nam mentori detaljno pregledali i napravili code review, s čime se nismo toliko susretali na faksu. Do kraja tečaja, svaki polaznik će napraviti vlastitu aplikaciju, a one najbolje zapošljavamo u Infinumu i Porsche Digital Croatia.

“Glavni je cilj Akademije pomoći studentima da se pripreme za tržište rada kroz tečajeve koji pokrivaju specifične tehnologije. Prema dosadašnjem iskustvu, daje odličnu bazu koja studentima omogućava daljnji razvoj”, izjavio je Ivan Đikić, Head of Academy Affairs, dodajući kako polaznici mogu očekivati individualni pristup i učenje od stručnjaka koji su godinama gradili znanje i vještine.

Stručno znanje polaznici će dobiti kroz predavanja koja će se održavati dva puta tjedno po 2 sata, dok će im mentori kroz svih pet tjedana biti na raspolaganju na konzultacijama uživo ili putem Slacka/maila, a nakon završetka dobit će i diplomu kojom se mogu pohvaliti na LinkedInu.

Objava Besplatni tečaj izrade web i mobilnih aplikacija koji vode stručnjaci iz Infinuma i Porsche Digital Croatia pojavila se prvi puta na .debug.

Ljetni akcelerator, CROZ-ov program ljetnih praksi, tražen je i poznat program u studentskim krugovima jer na njemu studenti u timovima rade cijelo ljeto na pravom projektu i stječu korisno iskustvo. Dobro razrađen program ljetnih studentskih praksi rezultat je razvijene kulture mentoriranja koja se u CROZ-u njeguje svakodnevno. O važnosti mentoriranja razgovarali smo s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom, developerima i voditeljima CROZ-ovog odjela namijenjenog studentima koji trebaju steći korisno radno iskustvo – Inkubatora.

Što je Inkubator? Koja je njegova uloga unutar organizacije CROZ-a?

Inkubator je tim koji je fokusiran na pripremanje novih CROZ-ovaca za rad na projektima za korisnike. Radimo većinom na internim poslovnim sustavima, dakle klijent nam je naša firma pa to praktikantima u Inkubatoru omogućuje razvoj bez pritiska i daje im vremena da bolje nauče osnove. Koristimo iste metodologije kao i na projektima za korisnike. Radimo na raznolikim projektima za korisnike, na raznim tehnologijama, pa je nemoguće biti identičan svim projektima – ali se trudimo biti što je moguće sličniji kako bismo ljude što je moguće bolje pripremili za projekte za korisnike. S našim HR odjelom pazimo da mentori imaju dovoljno vremena kvalitetno se baviti ljudima te da je osoba dobar fit za budući tim. Sudjelujemo i u ljetnim praksama kao mentori svojim timovima. Mi zapravo vodimo ljude kroz programerski onboarding – rješavaju se zadaci poput implementiranja nekih funkcionalnosti na kojima se uče razni principi, a nakon toga kreće development na internim aplikacijama. Nove ljude također učimo dobrim tehnološkim praksama, ali im pomažemo i da se uhodaju u način na koji firma funkcionira.

Što su uopće dobre tehnološke prakse? Zašto su važne?

Tehnološke prakse unutar projekta ili tima nam govore koji je trenutni konsenzus načina na koji rješavamo najčešće tehničke ili poslovne zahtjeve. One su dosta fluidne jer, kako kroz vrijeme stječemo više iskustva, tako bolje znamo koje nam tehnološke prakse unutar projekta ili tima najbolje odgovaraju. Bitno je naglasiti da one vrijede unutar projekta ili tima jer ne postoji zlatni standard koji svaki tim treba koristiti. Tehnološke prakse su važne jer drže naš fokus na rješavanju poslovnih zahtjeva i sprječavaju nas da više puta trošimo vrijeme na rješavanje istog problema.

Također, pomažu nam da se na nekom projektu ne nađemo u situaciji da imamo deset različitih načina rješavanja istog problema, jer jedino što nova osoba iz toga može zaključiti je da je u redu da se taj problem rješava i na još jedan, 11. način. Tehnološke prakse ovise o raznim objektivnim i subjektivnim faktorima unutar tima. Jedan tim može imati jedne prakse za koje smatra da su dobre, drugi tim može imati sasvim druge prakse za koje smatra da su dobre. Ako su te prakse došle iz nekog kvalitetnog razmišljanja, na temelju dosadašnjeg iskustva, obje prakse su dobre. Korisno je čuti i o tehnološkim praksama drugih timova, kao inspiracija za potencijalne promjene u praksama unutar tima.

Bi li se takvom pristupu moglo prigovoriti da suzbija kreativnost i sprječava tehnološki napredak osobe?

Za kreativnost je gore uopće ne imati neke tehnološke prakse. Puno je bolje dati nekome prostora da na temelju svog dosadašnjeg iskustva na nekom novom projektu odabere koje su tehnološke prakse prigodne za taj projekt.

Kada je pravo vrijeme da se te dobre tehnološke prakse počnu primjenjivati i učiti? Kada učimo neku novu tehnologiju, ili…?

Ako pričamo o samostalnom učenju, rekao bih da je bolje prvo naučiti nekako raditi, pa makar suboptimalno. Dobre prakse će onda doći po putu, s iskustvom. A ako imamo mentora uz sebe, koji nas može usmjeriti s dobrim praksama, onda tehnologiju možemo učiti uz dobre prakse. Ono što je izazov je naučiti zašto su baš te prakse dobre, ali osjećaj za tako nešto dolazi s iskustvom. Dobar dio praksi uopće nije vezan na konkretnu tehnologiju, moguće ih je uz prilagodbe primijeniti u različitim tehnologijama. Ovo vrijedi do te mjere da mi se događa da praksa koju sam prije par godina vidio u backend svijetu primijenim danas na problem u frontend svijetu (i obrnuto). Dobra praksa je dobar izvor inspiracije za kasnije.

Dakle, uloga mentora je usmjeravanje u vidu dobrih praksi. Koja je još uloga mentora u IT tvrtkama? Kako to mentoriranje u praksi izgleda?

Da, mentor raznim metodama usmjerava osobu da koristi te dobre prakse i objašnjava njihovu pozadinu. Danas je dosta jednostavno krenuti učiti bilo što, za sve postoje tečajevi, knjige i stranice na kojima možemo naći rješenja problema s kojima se susrećemo. Kod neiskusnih ljudi, takvo se učenje često fokusira na traženje bilo kakvog rješenja problema – samo je bitno da radi. Često se događa da na istom problemu stojimo satima i danima, a najčešće je problem u nekoj sitnici. Uloga mentora, a to je ono što mi uvijek pokušavamo, je da pomogne i da prodiskutira o mogućim rješenjima i pomogne u odabiru najboljeg, uzevši u obzir širu sliku aplikacije, kako je napravljena, u kojem će smjeru dalje ići i slično. U praksi svaki mentor radi code review i ukazuje na neke probleme, bolja rješenja i slično. Mentor je dostupan za pomoć i odgovaranje na pitanja, a također se brine o tome da se osoba osjeća dobro u firmi i da radi na projektima koji je zanimaju. Kod nas svatko kada dođe ima nas dvojicu kao mentore u Inkubatoru, a zatim ima svog vlastitog mentora s kojim ima redovite 1-na-1 sastanke. Dakle, nema samo mentora na papiru, već osobu za koju zna da je uvijek tu za njega, o čemu se god radilo.

Kakav bi onda mentor trebao biti? Je li teško biti dobar mentor?

Mentor bi trebao imati puno strpljenja i biti spreman pomoći u bilo kojem trenutku, što se mi jako trudimo raditi. Općenito su u CROZ-u ljudi jako svjesni važnosti pravovremene pomoći pa smo uvijek dostupni da pomognemo. Naravno, u tome treba naći mjeru jer nema smisla odavati rješenja problema, već treba usmjeriti osobu kako da problem riješi sama. Dobar mentor će davati pravu vrstu zadataka u pravom trenutku, naći balans između usmjeravanje čovjeka do rješenja i njegovog samostalnog traženja rješenja, poticat će ga da se razvija profesionalno, ali i osobno. Nama je jako bitno da su ljudi koji dolaze u firmu spremni biti dio kolektiva, da su dobri u radu u timu, da su odgovorni i da se na njih može računati. Tako da je uloga mentora graditi te osobine kod osobe koju mentorira.

Iz razgovora s Matijom Folnovićem i Matijom Katanecom može se zaključiti da imaju izuzetno razvijenu intrinzičnu motivaciju da budu dobri mentori i poučavaju ljude, a s nekom vrstom mentorstva bave se od ranih dana. Naime, Katanec je još u srednjoj školi počeo voditi radionice programiranja za djecu u sklopu udruge Programerko, držao je instrukcije iz matematike, a otkad je došao u CROZ i postao full-stack developer, postao je i mentor u Inkubatoru. Sličan put imao je i Folnović – išao je na natjecanja, držao je pripreme za natjecanja, zaposlio se u CROZ-u na početku fakulteta, prošao sve i svašta, a sada je mentor u Inkubatoru. Ideja o pokretanju Inkubatora kao jedinstvenog tima unutar kojeg se mladi developeri mogu razvijati i bila je ideja upravo Matije Folnovića, a pala mu je na pamet prije 4-5 godina. Od tada još uvijek uživa u mentoriranju mladih developera koji dolaze u CROZ, a mnogi od njih danas su i sami odlični mentori novim generacijama developera.

Objava Vrijeme i trud uloženi u mentoriranje mladih developera nikad nisu uzaludni. U CROZ-u to jako dobro znaju pojavila se prvi puta na .debug.