Želite li započeti ili promijeniti karijeru, vrlo je vjerojatno da ćete prvo početi istraživati “kako postati nešto” – a prvi korak, to znamo, jest upisati svoj upit u Google i vidjeti što će im to donijeti. Primijetili su to u fintech kompaniji Remitly, pa su istražili što i koliko ljudi “guglaju” u svijetu, kad je riječ o karijerama u kojima bi se željeli okušati.

“Bit ću pilot kad odrastem”

Istraživanje analizira podatke o pretraživanju unutar Googleove tražilice, i to one koji su započinjali riječima “kako postati…”. Tako se, kažu autori istraživanja, dobiva točniji pogled na interese ljudi i može se dobiti dojam o tome što oni smatraju svojim “poslom iz snova”, negoli u slučaju da se analiziraju upiti poput “poslovi za liječnike”.

Na vrhu tako dobivene svjetske ljestvice najpoželjnijih zanimanja je možda i očekivano, ono pilotsko. Istraživanje, koje je obuhvatilo razdoblje od listopada 2021. do listopada 2022. godine, pronašlo je preko 930.000 upita “kako postati pilot”, a to zanimanje ujedno je i najpopularnije u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji.

Nakon pilota, pri vrhu zanimanja iz snova su sljedeća: pisac, plesač, youtuber, poduzetnik, glumac, influencer, programer, pjevač, a top 10 zatvara zanimanje učitelja.

Ljestvice su podijeljene i prema granama. U području Interneta i društvenih mreža najtraženija su pitanja kako postati youtuber, influencer, programer, bloger i vloger. U javnom sektoru najviše ljudi pretražuje kako postati učitelj, liječnik, vatrogasac, sudac i policajac, a u znanosti najtraženija su zanimanja profesora, psihologa, terapeuta, znanstvenika i life coacha.

“Kako postati developer?” popularno je pitanje

Uz istraživanje dolazi i karta svijeta s najtraženijim zanimanjima po zemljama – pa ako zumirate na našu regiju, vidjet ćete sljedeće. U Hrvatskoj se najčešće pretražuje kako postati developer, a ista je situacija je i u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. U Srbiji i Sloveniji je to pisac, Austrijanci žele biti glumci, Talijani poduzetnici, a samo Crnogorci slijede zapadne trendove i većinom bi htjeli biti piloti.

Objava Amerikanci guglaju kako postati piloti, a Hrvati žele biti – developeri pojavila se prvi puta na .debug.

Ovoga tjedna objavljeni su rezultati velike godišnje ankete među developerima, koju tradicionalno provodi Stack Overflow. Na nju je ove godine odgovorilo preko 73.000 developera iz 180 zemalja svijeta, a obavljena je u drugoj polovici svibnja.

Među brojnim pitanjima o učenju programiranja, iskustvu, zaradi, tehnologijama, i svemu ostalome, istaknut ćemo one rezultate koji nam se čine posebno zanimljivima, a sve ostale uvijek možete provjeriti na ovom mjestu.

Omiljene tehnologije

Top pet tehnologija kojima se developeri koriste su JavaScript (na čelu ljestvice već desetu godinu u nizu), HTML/CSS, SQL, Python i TypeScript. Kad je riječ o tehnologijama koje su preferirane kada se uči programirati, tu prednjači kombinacija HTML/CSS, a slijede je JavaScript, Python, Java i SQL.

Sasvim drugačija je slika kada se developere pita o tome koje tehnologije najviše vole i mrze. Kao najomiljeniji su se istaknuli Rust, Elixir, Clojure, TypeScript, Julia i Python, dok su najomraženiji MATLAB, COBOL, VBA, Objective-C i Fortran. Najbolje se zarađuje kada se radi u Clojureu i Erlangu (preko 100.000 dolara na godinu).

Za komunikaciju se pretežno koriste Zoom, Teams i Slack, koji svi bilježe preko 50% penetracije među developerima. U domeni operacijskih sustava prednjače Windowsi s gotovo dvije trećine developera koji ih koriste privatno i oko polovice koji na njima rade. Slijedi, zanimljivo, Linux s oko 40% prihvaćenosti pa potom macOS s nešto manje od trećine developera na njemu.

Učenje online

U kategoriji učenja programiranja, značajan je porast broja onih koji to čine putem raznih neslužbenih online alata kao što su forumi, video tutoriali i blogovi (trenutačno ih je 70%, a lani je rezultat bio 60%). Nakon toga slijedi klasično obrazovanje u školama, pa potom knjige i fizički mediji te online tečajevi s certifikatima.

Najčešće se online uči čitanjem tehničke dokumentacije, proučavanjem Stack Overflowa i blogova, a tek potom slijede video upute, pisani tutoriali i video tečajevi.

Objava Stack Overflow otkriva koje tehnologije developeri preferiraju pojavila se prvi puta na .debug.

Joberty, platforma koja povezuje IT kompanije s najboljim zaposlenicima, a odnedavno i partner .debuga, pripremila je pregled tehnologija koje su obilježile prošlu, ali i onih koje će oblikovati upravo započetu 2022. godinu.

Pandemija je definitivno obilježila i 2021. godinu. Iako djeluje kao da se ništa nije promijenilo, ipak ispada da smo mnogo toga naučili u ovoj godini.

Pouke iz 2021.

Rad od kuće je super. Čak 97% zaposlenih bi voljelo zauvijek raditi remote, pa barem samo i dio radnog vremena. Iako smo se u početku ponadali da to znači da ćemo raditi s plaže u Dubaiju, ispostavilo se da ipak moramo biti u Hrvatskoj. Divno bi bilo raditi s planine, iz vikendice ili sa sela… ali na kraju svi smo se vratili radu od kuće i to nije ispalo tako loše. S vremena na vrijeme odeš kod prijatelja ili radiš iz kafića i to bude zadovoljavajuće.

Povjerenje. Tvrtke su prihvatile činjenicu da ne mogu sve kontrolirati. Neke kompanije vole imati stalan uvid i kontrolu nad brojem potrošenih sati po zadatku i vremenom provedenim za računalom, međutim to je izgubilo svaki smisao tijekom pandemije. Na stranu to da danas postoje alati i softveri za praćenje produktivnog rada za računalom, tvrtke su jednostavno shvatile da je poanta u povjerenju. Pandemija nam je donijela, ne samo bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, već i mogućnost da radimo onda kada smo najproduktivniji.

Emocije. Pored svega pozitivnog, neki su postali usamljeniji, a nekima je rad od kuće postao zamka za previše radnih sati. Ranije se znalo, kada završiš s poslom gasiš računalo i ideš kući, a sada ono stalno stoji otvoreno i nekako se izgubila granica kada radno vrijeme počinje, a kada završava. Umjesto benefita, neki su se tijekom rada od kuće počeli osjećati zarobljeno, pa i ne čudi što sve veći broj poslodavaca u svijetu preusmjerava budžete za team building i konferencije za emotivnu podršku zaposlenima tijekom pandemije.

Što nas čeka u 2022. i dalje?

Joberty je izdvojio tehnologije koje će biti nositeljice inovativnog napretka svijeta u 2022., s potencijalom da se njihova dominacija nastavi i u narednih 3-5 godina. Evo kako oni vide tehnološku budućnost…

1. Data Fabric

Novu eru monetizacije podataka uvode moćne tehnologije za dijeljenje podataka i očuvanje privatnosti. Zahvaljujući napretku u tehnologijama za dijeljenje podataka, sada je omogućena kupovina i prodaja potencijalno vrijednih podataka. Uz niz novih tehnologija za očuvanje privatnosti, poput FHE (fully homomorphic encryption), sada možemo dijeliti kriptirane podatke te vršimo razne proračune nad njima bez potrebe da ih prvo dekriptiramo. Time dobivamo najbolju kombinaciju: dijeljenje podataka uz očuvanje sigurnosti i privatnosti.

Ovaj novi trend koji Gartner zove Data Fabric, čini podatke dostupnima svuda gdje su potrebni. Tako, skladišta osjetljivih podataka koja se nalaze na serverima diljem svijeta, zbog zabrinutosti za privatnost podataka ili ispunjenje regulative, sada su spremni za dijeljenje s korporacijama širom svijeta. Deloitte očekuje da će se u 2022. sve više tvrtki uključiti u “data kolaboraciju” kako bi se zajedničkim snagama odgovorilo na izazove današnjice.

2. VR i AR – Metaverse kuca na vrata

Nedavna objava Marka Zuckerberga da će u sljedećoj godini uložiti 10 milijardi dolara u metaverse, samo je potvrdila ono što smo gledali u filmovima – a to je da ćemo u budućnosti živjeti u virtualnoj stvarnosti. I dok Apple, Microsoft i ostali tech giganti već uveliko ulažu u metaverse, ostali se pitaju kako se priključiti najvećem valu disrupcije koje pamtimo.

Količina podataka koju Meta planira prikupiti putem VR i AR uređaja je ogromna. Počevši od podataka o pomjeranju zjenice oka, emotivnih podataka, kako tvoja soba izgleda sa svim stvarima i ljudima u njoj… sve to kako bi posao oglašavanja Meta kompanije bio još uspješniji, a njihov utjecaj na društvo još jače.

3. Kibernetička sigurnost

U intervjuu za CNBC, direktor Microsofta, Brad Smith otkrio je da će Microsoft uložiti preko 20 milijardi dolara za cybersecurity u narednih 5 godina i objašnjava da veća ulaganja na polju sigurnosti ne znači i bolju zaštitu od napada. Manjak kvalificiranih profesionalaca u ovom području jedan je od faktora zbog kojeg tvrtke plaćaju za proizvode i sigurnosne tehnologije, a da ih uopće i ne koriste.

S druge strane, radi se na smanjenju rizika od krađa podataka (data breaches). Raznim tehnikama računanja povećanja privatnosti omogućava se obrada osobnih podataka u nepouzdanim sredinama tako da se vrijednost izdvoji iz podataka dok istovremeno ispunjava zahtjeve regulative.

4. NFT, blockchain i digital twins

Disrupcija uzrokovana pojavom NFT potpuno će promijeniti tradicionalnu financijsku industriju i omogućit će nove načine zarade. Jednom kada zaradiš, nađeš ili kupiš NFT, možeš ga iznajmljivati, posuditi, licencirati ga, prodati, spakirati, osigurati ga ili jednostavno zaraditi.

Bit ćemo svjedoci raznih primjena decentraliziranog financiranja koje će osnažiti kreatore sadržaja, vlasnike kriptovaluta i inovatore da zarađuju bez bilo kakvog dodira s tradicionalnim financijskim institucijama. U 2022. godini Forbes predviđa da će blockchain tehnologije promijeniti način na koji uopće dolazimo u dodir s tehnologijom, najavljujući prije svega veliki utjecaj na potrošačke proizvode.

5. Quantum i Exponential Intelligence – što je to?

I dok još uvijek zbrajaš utiske nakon svega pročitanog, evo malog pregleda tema o kojima će se pričati i nakon 2022:

Kvantno računalstvo je jedno od 23 tehnološka dostignuća identificiranih od strane IEEE za 2022. godinu. Quantum kao fenomen će imati primjenu u računanju, komunikaciji i senzorima.

Exponential Intelligence je prema riječima Mike Bechtel iz Deloitte-a, AI s osjećajima. Usprkos super moćima umjetne inteligencije, pokazalo se da ona ne može razlikovati smislene od besmislenih statističkih veza. Budućnost AI leži u potencijalu spoznaje ljudskih deduktivnih sposobnosti i razumijevanja pojava poput šarma i karizme, što se opisuje pojmom eksponencijalne inteligencije

The future is human

Pandemija nas je naučila koliko toga možemo postići kada smo fokusirani na ono što je važno.

Digitalizacija se morala dogoditi preko noći kao i omogućavanje rada od kuće, a tome je upravo doprinijela brza reakcija ljudi iz IT svijeta. Sada, nakon uspješnog odgovora na zahtjeve tržišta, očekuje se da će IT profesionalci biti vođe inovacija i u godinama koje dolaze. Pa poslije neka netko kaže da je lako biti programer!

Objava Joberty: ovo su tehnološki trendovi koji će obilježiti 2022. godinu pojavila se prvi puta na .debug.

Nevjerojatna disonanca dogodila se hrvatskom gospodarstvu unutar svega nekoliko sati, tijekom jučerašnjeg dana. S jedne strane, Nanobit je prodan švedskom gamerskom divu za impresivnih milijardu kuna, a uz to se doznalo i da je tvrtka Rimac Automobili u finalnoj fazi dogovora s Volkswagenom oko preuzimanja Bugattija. S druge strane, hapse se gradonačelnici, direktori naftnih kompanija i saborski zastupnici dvaju najvećih političkih stranaka u zemlji – zbog korupcije, gospodarskog kriminala, mita…

Slično smo doživjeli i prošlog tjedna. Na jednoj strani gospodarkog spektra, onoj svijetloj, Infinum je s Porsche Digitalom pokrenuo razvojni studio za automobilsku industriju u Zagrebu, a k tome se i Photomath, promoviran od Applea, približio broju od 200 milijuna korisnika. Na drugoj, pak, tamnijoj strani, ponovno je na površinu isplivao Ivica Todoroić kojeg se tereti da je iz tvrtke kojoj je bio na čelu nelegalno izvukao milijardu i još nešto sitno – valjda stotinjak ili dva milijuna – kuna te ih spalio s obitelji na jahtarenja, putovanja i zajebanciju.

Kada smo se – evo još jednog primjera ovih dijametralnih suprotnosti kojima je zajednička tek vremenska podudarnost – ljetos divili Infobipu, prvom hrvatskom “unicornu” u kojeg je investirano 200 milijuna dolara, dakle više čak i od onog što Todorići mogu potrošiti, istovremeno smo se zgražali nad razmjerima bezobrazluka, zloupotrebe položaja i ovlasti i korupcije koju je, s eneregetskim sektorom, godinama upražnjavala gradonačelnica Knina.

U odnosu na ostatak hrvatskog gospodarstva, domaći tech sektor živi u paralelnom svemiru. Dok gospodarstvo, na državnoj razini, bilježi rekordan pad BDP-a, tehnološke kompanije bilježe povijesne uspjehe na globalnoj razini i predstavljaju rijetko zdravi organ izmrcvarenog tijela koje se rapidno raspada.

To, međutim, nije nimalo iznenađujuće. Tech sektor je oaza hrvatske gospodarske pustinje baš zato što ne slijedi temljna načela funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, među kojima je slizanost i isprepletenost s politikom i državom ono najvažnije. Ni država, srećom, nije nikada imala previše sluha za hrvatski IT, što, vjerojatno, mnoge u tom sektoru i frustrira, no čini se da je tako i bolje…

Tech sektor je, primjerice, jedan od rijetkih u kojem ne postoje nikakvi “poticaji” i za čiju se korist ne prikupljaju nikakvi nameti ili članarine. Za IT-jevce u Hrvatskoj ne postoje porezne olakšice kakve ima velik broj zemalja u Europi (ponajbolji primjer je Rumunjska). Velikoj većini tehnoloških kompanija država nije klijent, obzirom da ima svoju vlastitu IT tvrtku (Apis IT), a kada se politička vrhuška jednom godišnje i sjeti tech firmi, nagrađuje ih za to što su im priskrbili najviše para da si osiguraju uhljebarine, darujući im kipiće Zlatnih kuna i koristeći priliku da se s poznatim licima tog paralelnog, a samim time i uspješnog svemira, zajedno fotografiraju.

Tehnološke firme se oslanjaju isključivo na rad, na znanje, na razvoj, na samoodrživost, na globalno tržište, ulaganja u obrazovanje i sebe i mladih… i upravo zato nikoga ne bi trebao iznenaditi bilo koji njihov uspjeh.

Daleko od toga da sličnih primjera – koji ne slijede “tipične principe” hrvatskog gospodarstva – nema i u brojnim drugim granama, od ugostiteljstva, obrtništva, turizma, prometa, kulture, itd… Tehnološki je sektor, ipak, ponajviše imun na kafansku ekonomiju “ispod stola” i baš je zato uvjerljivo najuspješniji.

Objava Baš zato što ne slijedi principe hrvatske gospodarske pustinje, tech sektor je njezina jedina oaza pojavila se prvi puta na .debug.