Održan je 18. Engineering Management Meetup, okupljanje domaćih inženjera i voditelja timova, na kojem smo mogli zaviriti iza kulisa inženjeringa u Fonoi, globalnoj tech kompaniji s hrvatskim korijenima

Početkom prosinca u prostorima Sveučilišta Algebra Bernays održan je 18. Engineering Management Meetup, događaj koji već četvrtu sezonu okuplja inženjere s ciljem razmjene znanja i iskustava te nezamjenjivog networkinga na hrvatskoj tehnološkoj sceni. Na ovom izdanju događaja sudjelovali su predstavnici Fonoe, globalnog startupa za upravljanje porezima, koji ima hrvatske korijene. Time smo mogli dobiti dobar uvid “iza kulisa” njihovih inženjerskih timova i doznati kako i zašto oni svoj posao odrađuju nešto drugačije, bez klasičnih sastanaka, scruma te kako treniraju svoje ljude da postanu “sam svoj tim” te preuzmu maksimalnu odgovornost.

Keynote predavanje na ovom događanju održao je Pablo Carranza, CTO Fonoe, koji je za tu prigodu stigao iz Španjolske. Dugogodišnje iskustvo koje je stjecao u tehnološkim tvrtkama poput AWS-a, GitLaba i Cabifyja, Carranza danas primjenjuje u Fonoi, gdje zagovara tezu da su tehnološki problemi gotovo uvijek refleksija ljudskog sustava. Prema njegovim riječima, inženjerske organizacije često se suočavaju s unutarnjim sukobima koji proizlaze iz različitih operativnih logika.

Dok inženjering teži visokoj dostupnosti, prodajni odjeli često inzistiraju na apsolutnoj dosljednosti, što rezultira kulturnim srazom koji se može riješiti samo jasnim fokusom na zajednički cilj – generiranje prihoda. Carranza ističe da se tehnološki izazovi prirodno rješavaju kada se dizajnira ispravan ljudski sustav.

Ključ uspjeha, prema njemu, leži u upravljanju otporom prema promjenama i pažljivom odabiru ljudi koji dijele temeljne vrijednosti organizacije. Umjesto fokusiranja isključivo na kvalitetu koda, naglasak se stavlja na stvaranje okruženja u kojem je tehnologija samo alat za postizanje poslovnih rezultata, uz stalnu svijest o tome da su ljudi ti koji grade, održavaju i upravljaju tim alatima.

Sustav u kojem je teško griješiti

Središnji stup Carranzine filozofije je dizajniranje sustava poticaja prema krilatici: “Učini ispravne stvari lakima, a pogrešne bolnima”. U Fonoi to se očituje kroz iznimno visoku frekvenciju isporuke koda, gdje inženjeri šalju promjene u produkciju tri do šest puta dnevno. Optimizacija sustava za lokalno donošenje odluka omogućuje zaposlenicima visoku razinu autonomije, ali uz strogo pravilo “build it, run it” – onaj tko izgradi sustav, odgovoran je za njegovo funkcioniranje, uključujući i rješavanje kvarova u sitne noćne sate.

S druge strane, sustav je dizajniran da destimulira nepoželjna ponašanja. Pasivni glas u komunikaciji, prebacivanje problema na druge ili stvaranje nepotrebne drame tretiraju se kao ozbiljni prekršaji. Koncept “tehničkog duga” je zabranjen – umjesto toga, 20% vremena fiksno je dodijeljeno za redovito održavanje. Ovakva struktura eliminira kognitivnu disonancu između onoga što se od zaposlenika traži i onoga za što su u konačnici nagrađeni, čime se sprječava organizacijska entropija.

Konačni cilj menadžmenta, prema Carranzi, jest zapošljavanje pojedinca koji su sposobni upravljati sami sobom. U takvom idealnom stanju, menadžeri gube potrebu za unutarnjim mikroupravljanjem i mogu se u potpunosti posvetiti rješavanju vanjskih prepreka i strateškom pozicioniranju tima.

Inženjerskom kulturom do kvalitete

Nakon inspirativnog i poučnog predavanja, održan je fireside chat s Antoniom Krističevićem i Victorom Torreom, Engineering Managerima iz Fonoe. Oni su govorili o tome kako im se razvojni procesi temelje na malim, inkrementalnim promjenama i čestim isporukama koda, uz strogo postavljene zaštitne mehanizme koji osiguravaju stabilnost platforme. Fonoa se, naime, bavi oporezivanjem i financijama, gdje pogreške u izdavanju računa mogu dovesti do značajnih financijskih gubitaka, pa je inženjerska kultura tvrtke snažno je usmjerena na sigurnost svih sustava.

S operativne strane, model rada tvrtke daje prioritet asinkronom radu kako bi se broj sastanaka sveo na minimum. Unutar takvog okvira, pravovremena komunikacija smatra se ključnom vrlinom, dok se autonomija inženjera potiče kroz jasno definirane odgovornosti. Iako rokovi postoje, njima se upravlja pragmatično – interna obećanja razlikuju se od eksternih obveza prema klijentima, a od zaposlenika se očekuje proaktivno izvještavanje o potencijalnim rizicima u ranoj fazi projekta.

Uloga inženjerskih menadžera u Fonoi nije nametanje tehničkih rješenja, već prevođenje zahtjeva prodaje i klijenata u jasne inženjerske probleme. Menadžeri se fokusiraju na dugoročni dizajn sustava i pojednostavljivanje procesa, osiguravajući da timovi rješavaju adekvatne zadatke uz odgovarajuću podršku. Senioritet se unutar organizacije ne mjeri samo titulom, već sposobnošću pojedinca da autonomno preuzme vlasništvo nad kompleksnim i nejasno definiranim problemima od početka do kraja.

Kroz raspravu je istaknuto i da rad u takvom dinamičnom okruženju zahtijeva strateško razmišljanje o održivosti koda. Svaka donesena odluka ima dugoročne implikacije na stabilnost i skalabilnost rješenja koja opslužuju klijente diljem svijeta, čime se inženjerska odgovornost postavlja u samo središte poslovnog uspjeha tvrtke. Naime, u Fonoi se svaka značajka razvija tako da, jednom kad je implementirana, mora raditi za klijente – zauvijek.

Ove meetupe organiziraju volonteri Jelena Jelušić, Filip Šišić i Marko Velić, uz podršku Poslovne škole Sveučilišta Algebra Bernays kao glavnog partnera projekta i drugih sponzora, sa željom da postanu centralno mjesto inženjerske zajednice i okupe sve one koje zanimaju dobre prakse vođenja inženjerskih timova.