Ministar Habijan i lideri hrvatskih tehnoloških kompanija raspravljali su o umjetnoj inteligenciji i digitalnom povjerenju te specifičnostima i izazovima digitalizacije pojedinih industrija
Na drugom izdanju Q Leadership Breakfasta, održanom ovoga tjedna u Zagrebu, okupili su se ministar Damir Habijan i vodeći predstavnici hrvatskih kompanija kako bi otvoreno razgovarali o tome što Hrvatskoj još nedostaje da postane data-driven država i kako odgovorno primijeniti umjetnu inteligenciju u javnom i privatnom sektoru. Jutarnje okupljanje, koje organizira Q agency, stavilo je naglasak na digitalno povjerenje, kvalitetu podataka i zajedničku suradnju države i gospodarstva kao ključne preduvjete za bržu digitalnu transformaciju.
Na panelu su sudjelovali ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, Ana Zovko iz Croatia osiguranja, Karla Korlaet Kuleš iz Arsano Medical Group, Marijo Volarević iz JGL-a i Jurica Juratek iz Q agencyja, uz moderiranje Bernarda Ivezića, CEO-a Underground Unicorna i predsjednika HISPACE asocijacije.
Digitalno povjerenje
Ministar Damir Habijan istaknuo je da digitalna transformacija javnog sektora ne može napredovati bez bliske suradnje s privatnim sektorom. “Ne smije postojati zid između privatnika i države. Ako želimo jednostavnije e-usluge, bolju interoperabilnost i manje administracije, moramo rješavati probleme zajedno uz kvalitetnu komunikaciju”, poručio je. Osvrnuo se i na izazove aktualne regulative, uključujući GDPR i nadolazeći AI Act, upozorivši da pretjerana regulacija može usporiti inovacije te da Hrvatska mora biti glasnija u Bruxellesu.
Karla Korlaet Kuleš naglasila je da hrvatsko zdravstvo, unatoč brojnim izazovima, ima bolje početne pozicije od mnogih razvijenijih zemalja zahvaljujući centraliziranim sustavima poput CEZIH-a, e-recepta i e-uputnica. Najveći problemi su stariji informacijski sustavi, kompleksnost i nestrukturirani podaci.
“Možemo donositi bolje odluke već danas, koristeći podatke koji su dovoljno dobri, dok paralelno moderniziramo ostatak sustava”, rekla je te kao ključan smjer navela primjenu međunarodnih standarda poput LOINC-a i SNOMED CT-a. Istaknula je da uspjeh primjene AI-a u zdravstvu ovisi o povjerenju pacijenata, uz jasna pravila, poštivanje regulative i odgovornu primjenu.
Ana Zovko iz Croatia osiguranja naglasila je da kvalitetni državni registri znatno ubrzavaju razvoj digitalnih usluga. Kao primjer je istaknula LAQO policu za kućne ljubimce koja je omogućena zahvaljujući državnoj bazi mikročipiranih životinja. Posebno je naglasila važnost pune usklađenosti s regulativom i odgovorne primjene umjetne inteligencije u razvoju novih usluga. “Naš LAQO AI asistent omogućuje i kupnju police, potpuno automatizirano”, poručila je.
Marijo Volarević iz JGL-a upozorio je da farmaceutska industrija generira ogromne količine podataka, ali da najveći izazov postaje nedostatak stručnih ljudi. “Ako je studenata sve manje, država povlači talente u javni sektor, a privatne kompanije nisu dovoljno konkurentne za uvoz specijalista, ostajemo bez ključnih ljudi i gubimo utrku produktivnosti”, rekao je.
Istaknuo je da AI preuzima važnu ulogu kroz automatizaciju znanja i da već danas rješava niz standardnih zadataka brže i preciznije od prosjeka. Uz glasovne mogućnosti LLM-ova, AI značajno olakšava edukaciju novih zaposlenika te podršku stranim radnicima i mlađim generacijama.
Iz perspektive tehnološkog sektora, Jurica Juratek iz Q agencyja naglasio je da brojne organizacije precjenjuju stanje svojih podataka: “Mnogi vjeruju da imaju uspostavljen sustav data warehouseova, a zapravo imaju pet tablica koje se međusobno ne slažu. Bez kvalitetnih i povezanih podataka nema ni ozbiljne primjene AI-a”. Naveo je i primjer digitalne transformacije radnih dozvola u Saudijskoj Arabiji, gdje Q razvija servise i optimizira procese za više od 14 milijuna korisnika.
Panelisti su se složili da Hrvatska ima kvalitetne centralizirane sustave, ali da je za izgradnju digitalnog povjerenja potrebno snažnije raditi na kvaliteti podataka i upravljanju njima, uz pametno upravljanje rizicima i jasnu regulativu. Privatni sektor pokazuje snažan interes za umjetnu inteligenciju, a digitalno povjerenje postaje ključna valuta u donošenju odluka i uspješnoj provedbi novih projekata.
