Globalna autoindustrija se ubrzano razvija, a sukladno tome rastu i potrebe za softverskim inženjerima u području autoindustrije
GlobalLogic, jedan od partnera .debuga, radi za niz stranih tvrtki na brojnim složenim rješenjima i inovacijama koje će zaživjeti u sljedećim godinama, tako da će potrebe za zapošljavanjem kvalificiranih kadrova u sljedećim godinama rasti. Međutim, obrazovni sustav u Hrvatskoj trenutačno ne proizvodi dovoljan broj stručnjaka u autoindustriji, pa se edukacija tijekom fakulteta u ovom području obavlja putem stručnih praksi ili povremenih radionica od strane tvrtki.
GlobalLogic se također svakodnevno susreće s takvim izazovima, ali žele aktivno djelovati danas kako bi investirali u bolje sutra. Stoga najavljuju intenziviranje suradnje s odabranim tehničkim fakultetima vezano uz educiranje u području određenih znanja koja su temeljna u poslu softverskog inženjera u autoindustriji.
“U GlobalLogicu se trudimo našim klijentima ponuditi gotovo rješenje, te smo stoga odlučili s jedne strane kroz interne akademije, tečajeve i/ili sudjelovanje na konferencijama dodatno poticati razvoj naših inženjera. S druge strane intenziviramo suradnju sa ključnim fakultetima u Hrvatskoj te smo otvoreni za razne oblike stručnih praksi i studentskog rada te rada s iskusnim mentorima na našim internim projektima kako bi intenzivirali razvoj mladih snaga. Jedan od primjera takvih projekata je i naša pametna kuća koja će biti izložena na GlobalLogic štandu za vrijeme trajanja debug konferencije”, poručio je Vedran Glogović, Senior/Lead IT Recruiter.
Prilika za studente
Dobar primjer za ilustraciju jedne od vještina je specifično znanje u domeni AUTOSAR-a. Naime, AUTOSAR je standard koji se koristi u globalnoj autoindustriji, a dosada je GlobalLogic-a Zagreb bio prepoznat upravo u razvoju embedded software-a za auto industriju, pretežno za renomiranog klijenta iz DACH regije.
“Očekivana znanja studenata, u idealnom slučaju, moraju se poklapati s trenutačnim potrebama i budućim trendovima autoindustrije. Trenutačno postoje visoki zahtjevi za domenska znanja u razvoju ECUova (Electronic Cotnrol Unit), i to na Linux i AUTOSAR platformama koristeći jednojezgrene ili višejezgrene procesorske sustave. Osim toga, svjedoci smo trenda gdje se postojeći infotainment sustavi migriraju na Android platformu na kojoj će se najvjerojatnije bazirati svi budući infotainment sustavi. Upravo na takvim i sličnim projektima studenti bi mogli raditi ukoliko se zaposle i odluče razvijati karijeru u GlobalLogicu”, smatra Joško Rogulj, Programski direktor u Globallogicu.
Osim razvoja inženjerskog pristupa rješavanja problema s kojim se neki studenti rađaju i usavršavaju tu sposobnost na samom fakultetu, usvojena znanja u programskim jezicima C, C++, Javi, te iskustvo rada na embedded i Android platformama, bile bi idealne kompetencije za preduvjet ulaska u razvoj softwarea za autoindustriju.
“Iako trenutačno većinom zapošljavamo software inženjere, developere i/ili arhitekte specijalizirane za razvoj Embedded Softwarea, Androida ili Clouda, otvoreni smo i za širenje na druge inovativne tehnologije. Paralelno, zapošljavamo po potrebi i studente sa izraženim razvojnim potencijalom, baznim programerskim znanjima i adekvatnim vrijednostima koji će se uklopiti u korporativnu kulturu GlobalLogica. Studenti često rade na raznim Proof of Concept (PoC) projektima s ciljem testiranja praktične ideje i njenog potencijala”, kazao je Vedran Glogović.
Functional Safety
Kako se autoindustrija razvija eksponencijalnim tempom, sve je više kompetencija koje postaju ključne kako bi se izazovu “vozila budućnosti” pristupilo na pravi način. Tako je u tom segmentu i tema sigurnosti sigurno od ključnog značaja. U toj domeni upravo “Functional safety” predstavlja set mjera, postupaka i normi koje služe kako bi se identificirali kritični kvarovi, koji mogu dovesti do ozbiljnih posljedica (velike štete, smrti, nepoželjnih utjecaja na okoliš…)
“Kao inženjeru s dugogodišnjim iskustvom u industriji ugradbenih (embedded) sustava, rad na sigurnosnim sustavima predstavlja mi veliki inženjerski izazov, pošto traži vrlo duboko razumijevanje i poznavanje tehnologija koje se koriste za implementaciju kako bi se ispravno izabrali mehanizmi i vjerojatnost pogreške sveo na minimum”, pojašnjava Kristijan Golub, Senior Software Engineer.
“Vrlo vjerojatno već sutra će neka konvolucijska neuronska mreža odlučivati da li će nas voziti po cesti, ili ipak skrenuti u šumu. Trebamo se zapitati, jesmo li spremni za to i što će nam biti garancija pouzdanosti tih sustava? Iz moje perspektive tek smo počeli pričati o funkcionalnoj sigurnosti, a kao inženjer sam uvjeren da će formalne metode u vidu funkcionalne sigurnosti i ostalih sigurnosnih preporuka od nas napraviti bolje inženjere, da ćemo pisati kod sa manje bugova, da će nam sustavi biti pouzdaniji, da će se svjesnost o sigurnosti i pouzdanosti proširiti i na ostale grane naše industrije, ne samo sigurnosne. Možda jednog dana i sjednemo u avion baziran na JS-u”.
Što je AUTOSAR i zašto je nastao?
AUTOSAR (Automotive Open System Architecture) – standard za izradu softvera koji koriste vodeće svjetske kompanije u sektoru automobilske industrije. Na njemu se razvijaju softverske komponente za buduće platforme modernih vozila – standardnih, električnih i drugih. Nastao je 2003. godine udruživanjem 9 vodećih automobilskih proizvođača i dobavljača dijelova. Osnovni cilj AUTOSAR-a je omogućavanje razmjene programskih rješenja između različitih platformi vozila, proizvođača i dobavljača (reuse).
Zašto je nastao Autosar? Za jedan auto je potrebno napisati i do 100 milijuna linija koda što je značajno više od npr. Facebooka za koji je potrebno napisati nešto više od 60 milijuna linija koda ili izradu Boeinga 787 za kojeg je potrebno napisati nešto manje od 15 milijuna linija koda. Putem Autosara ne razvijaju se rješenja od nule već u određenim slojevima postoje gotova rješenja koja se onda prilagođavaju i inoviraju u višim slojevima. AUTOSAR ima slojevitu arhitekturu koja omogućava apstrakciju hardvera, te olakšava definiranje jasnih i strukturiranih sučelja među softverskom modulima.
Više o svemu saznajte na .debug konferenciji 12. i 13. prosinca 2019.
