Udruga hrvatskih softveraša Unit (nekada Cisex) održala je još jedan u nizu svojih događaja na kojima se govori o aktualnim temama koje tište domaći IT sektor, ovoga puta uz naglasak na AI

Prvi ovogodišnji meetup udruge Unit, koja okuplja vodeća imena i tvrtke domaće IT industrije, bio je najavljen kao “reality check” – događaj na kojem će se otvoreno govoriti o pitanju koje muči mnoge danas, a tiče se utjecaja umjetne inteligencije na poslovanje.

O sigurnosti i incidentima

Prvo predavanje na događaju, održanome u srijedu u Zagrebu, imao je Marijo Stojanović iz tvrtke Marsh McLennan, koja je bila i suorganizator događanja. On je govorio o svojim iskustvima s milijunskim tužbama vezanima uz kibernetičke sigurnosne incidente te o tome tko zapravo podmiruje račun kad cyber zaštita zakaže. Stojanović je opisao nekoliko slučajeva iz vlastite prakse, pa je primjerice istaknuo kibernetički napad na slovensku tvrtku koji se dogodio e zbog nedovršene IT integracije s podizvođačem. Opisao je i drugi slučaj tvrtke za hosting u Srbiji, koja je pretrpjela ransomware napad, što im je je uzrokovalo potpuni prekid rada.

Zaključio je da kompanije, posebno one u IT industriji, moraju pažljivo pregledavati ugovore s klijentima radi ograničenja odgovornosti i trebaju osigurati poslovanje kombinacijom kibernetičkog osiguranja i osiguranja profesionalne odgovornosti kako bi pokrile rizike zlonamjernih napada i slučajnih pogrešaka zaposlenika – u čemu im njegova tvrtka redovito pomaže.

Stanje Unita

Nakon uvodnog je predavanja pred stotinjak okupljenih izišao predsjednik udruge Unit Croatia Ivan Bešlić, a govorio je o smjeru domaće tech scene i postignućima udruge Unit. Istaknuo je da je udruga u proteklom razdoblju prošla kroz značajnu modernizaciju koja uključuje promjenu imena, statuta, uprave i gotovo svih dijelova rada. Trenutačnom upravnom odboru ističe dvogodišnji mandat, stoga su sada najavljeni i novi izbori, koji se organiziraju krajem travnja. U planu je i profesionalizacija udruge, koja će nakon toga moći pružati više usluga svojim članovima.

Za tradicionalno godišnje “svođenje računa” i pogled na financijsko stanje, kaže Bešlić, trenutačno nema potrebe, budući da smo u eri prevelikih promjena i prebrzog razvoja AI tehnologija, pa gledanje unatrag nije svrsishodno. Prema njemu, promjene u protekla dva mjeseca (od Božića naovamo) su dramatično promijenile IT industriju, čineći stare podatke gotovo pa bespredmetnima. Umjetna inteligencija se iz “dječjih igračaka” u kratko vrijeme razvila u iznimno ozbiljne alate koji drastično smanjuju troškove i vrijeme izrade projekata. “IT tvrtke i pojedinci koji ne usvoje ove alate do ljeta riskiraju gubitak posla i propast tvrtki” – pomalo dramatično je zaključio Bešlić.

Razvoj AI alata k tome stvara i oštru podjelu među juniorima: oni koji svoje slobodno vrijeme ne troše na edukaciju i testiranje alata izgubit će konkurentnost, dok će oni koji proaktivno koriste AI moći isporučiti znatno više od dosadašnjih generacija. U tom je tonu najavljena i panel rasprava, u kojoj su stručnjaci koji svakodnevno koriste i razvijaju AI alate iz prve ruke govorili o današnjim mogućnostima i osvijestili potreba za brzim prilagođavanjem promjenama.

Panel: Business Unusual

Na tom su panelu sudjelovali Anamarija Talijanac (CEO, True North), Dario Drmac (Partner, Risely Digital / CEO, Tipsy.hr), Frane Borozan (Suosnivač, Syskit / Potpredsjednik Unit Croatia) i Ivan Krnić (Director of Engineering, CROZ), a moderatorica je bila Martina Sokač Saraga (MSS Puls).

Među ostalim, čuli smo da danas ne samo da AI značajno ubrzava operativne procese i razvoj, omogućujući automatizaciju repetitivnih zadataka i složenih izvještaja, već omogućuje i neprogramerima obavljanje programerskih zadataka. Jednom kad dođemo u tu situaciju, da praktički svatko može programirati, ljudska interakcija i razumijevanje specifičnih potreba klijenata ostaju nezamjenjivi. Stoga je kontinuirana edukacija na stvarnim primjerima nužna kako bi se izbjeglo zaostajanje za konkurencijom.

Edukacija zaposlenika o AI-u na stvarnim primjerima je ključna za opstanak tvrtke, istaknuo je Borozan, dodajući da će tvrtke koje ne usvoje ove mogućnosti jednostavno zaostati u poslovanju, a možda i potpuno nestati. Zbog toga, IT tvrtke moraju aktivno istraživati različite AI modele i mijenjati cjelokupno poslovanje kako bi mogle klijentima ponuditi moderna rješenja. AI alati su se pokazali iznimno korisnima u automatskoj analizi i modernizaciji starih, zastarjelih tehnologija, mogu izrađivati planove i specifikacije, automatizirati brojne funkcije, pa se stoga postavlja “vječno” pitanje – što će biti s juniorima?

Panelisti su se složili da AI neće zaustaviti zapošljavanje juniora, već će drastično ubrzati njihovu produktivnost i proces učenja. Iako AI olakšava kodiranje, osnovno inženjersko znanje, razumijevanje arhitekture i kvaliteta koda ostaju ključni. Najveća prijetnja stoga nije gubitak posla za juniore, već neprilagodljivost iskusnijih developera novim tehnologijama.

Za uspješnu implementaciju AI-a, rečeno je zaključno, potrebna je hitna i korjenita promjena načina razmišljanja, što je ujedno i najteži dio procesa – primarno zbog prirodnog ljudskog otpora prema promjenama. Nije dovoljno biti samo osnovni korisnik AI alata, već je potrebno njihovo dubinsko integriranje i automatizacija procesa kako bi se ostvarila stvarna vrijednost.

Od svih smo sudionika događaja, od Bešlića pa do panelista, čuli još nešto zanimljivo – iako su na direktorskim pozicijama i inače se ne bave programiranjem, u slobodno vrijeme sve se češće bave vibe kodiranjem, eksperimentiraju s novim alatima i AI agentima, pa tako dobivaju uvid u mogućnosti tehnologije i realiziraju projekte za koje bi im nekada trebali cijeli timovi i daleko više znanja u različitim područjima. To su savjetovali činiti i svima okupljenima.